English
Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.

Kontakt informacije


Tel: 020 230 695
Fax: 020 230 695
Email:bankarski.ombudsman@cbcg.me
 

Dodatne informacije


Ovdje mozete preuzeti formular:

Download
 

Mapa

 

 

Bankarski ombudsman u medijima - 2011

Nezavisni dnevnik Vijesti, 08. decembar 2011. godine

DAN, 08. decembar 2011. godine

www.seebiz.me, 11. novembar 2011. godine

Radio Kotor, 18. oktobar 2011. godine

BANKAR br. 15, septembar 2011. godine

POBJEDA, 05. avgust 2011. godine

POBJEDA, 21. jul 2011. godine

POBJEDA, 07. jul 2011. godine

DAN, 07. jul 2011. godine

Portal ANALITIKA, 06. jul 2011. godine

RTCG, 06. jul 2011. godine

www.seebiz.eu, 06. jul 2011. godine

Radio Kotor, 02. jun 2011. godine

MINA-BUSINESS, 02. jun 2011. godine

POBJEDA, 02. jun 2011. godine

DAN, 13. maj 2011. godine

POBJEDA, 17. mart 2011. godine

POBJEDA, 24. februar 2011. godine

POBJEDA, 17. februar 2011. godine

Nezavisni dnevnik VIJESTI, 17. februar 2011. godine

DAN, 06. februar 2011. godine

Nezavisni dnevnik VIJESTI, 19. januar 2011. godine
 


 

Nezavisni dnevnik Vijesti, 08. decembar 2011. godine

Od bankarskog ombudsmana pomoć zatražilo stotinu građana

U Beranama sreo i sa slučajevima prevarenih klijenata, objašnjavajući da se u drugim gradovima sretao samo sa slučajevima prevarenih žiranata

Bankarski ombudsman dr Halil Kalač predložiće Ministarstvu pravde otvaranje kancelarije za pravnu pomoć u Beranama zbog velikog broja prevarenih žiranata koji nijesu finansijski u stanju da angažuju advokate i povedu krivične postupke kod nadležnih institucija.

Kalač je kazao da je za samo dva dana primio oko stotinu žiranata koji smatraju da su prevareni i da se trudio da ljudima ulije nadu da nije sve izgubljeno, odnosno da ima nade da povrate sredstva koja im se bespravno odbijaju od primanja.

Tu su se u nezgodnoj situaciji našli i žiranti koji su žirirali možda i licu koje ne poznaju.
Tamo gdje je utvrđeno da je dokumentacija falsifikovana, što je u Beranama čest slučaj, ako klijent, odnosno nosilac kredita nije u stanju da nadoknadi štetu žirantu, to mora učiniti banka koja je taj kredit odobrila“, kazao je Kalač.

On je rekao da se u Beranama sreo i sa slučajevima prevarenih klijenata, objašnjavajući da se u drugim gradovima sretao samo sa slučajevima prevarenih žiranata.

„To je situacija gdje je određeni građanin u dogovoru sa drugim građaninom prihvatio da bude nosilac kredita, ali je novac odmah predao tom drugom građaninu sa kojim se dogovorio da on bude nosilac kredita. Na taj način je preuzeo sve zakonske obaveze na sebe, a nije korisnik kredita. Tu su se u nezgodnoj situaciji našli i žiranti koji su žirirali možda i licu koje ne poznaju. Tu je više radnji, zloupotrebe, prevare i obmane“, rekao je Kalač.

Brojni su prevareni građani

Prema njegovim riječima, već ima veliki broj slučajeva da su građani pokrenuli krivične prijave kod policije i gdje su pokrenuti sudski postupci.
On je objasnio da i postoji situacija gdje su banke prodale neka svoja potraživanja koja nijesu mogla da se naplate nekim drugim subjektima, i da sada građani strahuju ko će im zakucati na vrata i tražiti naplatu potraživanja.

„Zakonska obaveza banaka je da obavijeste klijente ako su to uradili, a do sada mi nijedan žirant ili klijent nije rekao da su dobili takvo obavještenje. Banke, takođe, moraju regulisati da oni kojima su prodali potraživanja ne mogu nametnuti strože uslove nego što je to regulisano ugovorom. Banka, inače, ima pravo da izvjesna potraživanja proda nekome ko to želi da kupi“, rekao je Kalač , naglašavajući da postoji i krivica banaka koje su u periodu kreditnog buma, od 2005. do 2007. godine, spustile standarde u pogledu ocjene boniteta, odnosno standarde zaštite od kreditnog rizika, odnosno odobravale kredite klijentima koji u normalnim kriterijumima ne bi mogli da budu nosioci kredita.

On je dodao da ohrabruje činjenica da je u Beranama najviše podnesenih krivičnih prijava i da već ima sudskih postupaka i lica koja su u pritvoru.
Prema podacima novoosnovane NVO „Građanski bankarski ombudsman“ u Crnoj Gori ima ukupno oko trideset do četrdeset hiljada prevarenih žiranata.

"Maestro" još traje

PripadniciOdjeljenja za borbu protiv privrednog kriminala u Beranama započeli su prošle godine u avgustu akciju „Maestro“, kada su podnijeli krivične prijave protiv devet lica, sedam službenika „Agroinvesta“, jednog povjerioca, i vlasnika jednog preduzeća.

Policija je i u toku ove godine podnijela još sedam pojedinačnih prijava protiv 11 osoba, za 15 spornih kredita i nanesenu štetu od 106.000 eura.
Saznanja su upućivala na to da su osumnjičeni počinili krivična djela, tako što su kao službenici Agroinvesta i seoski posrednici za istu instituciju, nakon pribavljanja falsifikovane dokumentacije na fizička lica, koji su bili žiranti nosiocima kredita, iako se nijesu nalazili u radnom odnosu kod firme iz Rožaja „Security Guard Europen Union“, omogućili podizanje novčanih iznosa na ime kredita u čak 45 slučajeva i pribavljanje protivpravne imovinske koristi u iznosu od 235.000 eura.

„Maestro“ je nastavljen tri mjeseca kasnije, kada su u novembru obrađena čak 72 sporna kredita i prijavljena 22 lica, od čega pet službenika i ostalo vlasnici firmi sa područja Berana i Rožaja. Mehanizam prevare bio je istovjetan, a ukupna šteta ovog puta 277.000 eura.

Policija je i u toku ove godine podnijela još sedam pojedinačnih prijava protiv 11 osoba, za 15 spornih kredita i nanesenu štetu od 106.000 eura.

Akcija „Maestro“, kako je rečeno u policiji, nije završena, i na provjeri je još najmanje 25 kredita.

 


 

DAN, 08. decembar 2011. godine

BANKARSKI OMBUDSMAN SE U BERANAMA PRVI PUT SREO SA KLIJENTIMA KOJE SU PREVARENI…

Ubila se tri žiranta

Bankarski ombudsman Halil Kalač kazao je juče da se samo u Beranama sreo sa prevarenim klijentima, dok su mu se u drugim gradovima žalili isključivo prevareni žiranti. Prema procjenama, svaki treći stanovnik Berana je prevareni klijent ili žirant, šteta nanesena ovim licima procjenjuje se na 640.000 eura, a zabilježena su i tri slučaja samoubistva žiranata.

Tu je utvrđeno da je dokumentacija falsifikovana, što je u Beranama čest slučaj, a nosilac kredita ne može da ga vraća, već to mora učiniti banka koja je taj kredit odobrila – kazao je Kalač, koji je za samo dva dana boravka u Beranama primio oko stotinu prevarenih žiranata.

On je najavio da će predložiti Ministarstvu finansija da u ovom gradu osnuje kancelariju za besplatnu pravnu pomoć zbog velikog broja žiranata koji nemaju para za advokate, da bi podnijeli tužbe sudu.

Ohrabruje što je veliki broj građana podnio krivične prijave policiji, nakon čega su pokrenuti sudski postupci, a ima i lica koja su u pritvoru – kazao je Kalač i naglasio da ima situacija da su banke prodale potraživanja koja nijesu mogle da naplate, pa „građani strahuju ko će im zakucati na vrata i tražiti naplatu”

On je pojasnio da se situacija prevarenog klijenta zasniva na tome da su građani u dogovoru sa drugim građaninom prihvatali da budu nosioci kredita, pa su odmah po podizanju sredstava novac predavali drugom. Tako su postali zakonski nosioci kredita, iako ga nijesu koristili.

Kalač smatra da banke snose dio odgovornosti zbog odobravanja velikog broja kredita u periodu od 2005. do 2007. godine, bez provjere kreditne sposobnosti klijenata i žiranata i zbog spuštanja standarda zaštite od kreditnog rizika.

Banke sada vode više računa o kreditnoj sposobnosti klijenata i o kvalitetu dokumentacije, čime su pojačani kriterijumi za dodjelu kredita – rekao je on.

Kroz operaciju „Maestro”, koju je lani u avgustu pokrenulo Odjeljenje za borbu protiv privrednog kriminala Uprave policije i koja je još u toku, podnijete su krivične prijave protiv devet lica, među kojima je sedam službenika Agroinvest banke, te jedan povjerilac i vlasnik jednog preduzeća, a tokom ove godine podnijeto je još sedam prijava protiv 11 osoba za 15 spornih kredita i štetu od 106.000 eura.

Osumnjičeni su kao službenici i seoski posrednici Agroinvesta, nakon pribavljanja falsifikovane dokumentacije žiranata, omogućili podizanje čak 45 kredita i pribavljanje protivpravne koristi od 235.000 eura. Žiranti su ombudsmanu podnijeli i žalbe protiv Hipotekarne banke.

Prema podacima novoosnovane NVO „Građanski bankarski ombudsman“, u Crnoj Gori ima između trideset i četrdeset hiljada prevarenih žiranata.

J.V.

 


 

Radio Kotor, 18. oktobar 2011. godine

KALAČ: "DVADESETAK PREVARENIH KOTORANA"

„Situacija u Kotoru se ne razlikuje od one u drugim sredinama, a problemi su slični ili isti. Do sada nam se javilo dvadeset Kotorana koji se smatraju prevarenim, a neki od njih su nam predstavili i kreditne probleme svojih članova porodice. Tako nam je tokom ova dva dana prikazano 20 i 30 kreditnih jedinica i vjerujem da ćemo vašim sugrađanima pomoći da prevaziđu iznijete probleme,“ rekao je za Radio Kotor bankarski ombudsman docent dr Halil Kalač koji je u palati Bizanti tokom jučerašnjem dana primao i danas do 15 sati prima nezadovoljne klijente i žirante banaka i mikrofinansijskih ustanova na području opštine Kotor. 

Po njegovim riječima, većina njih tvrdi da nije znala tačan iznos kredita, mnogi smatraju da je njihova dokumentacija mijenjana, a neki tvrde i da su im potpisi falsifikovani a cifre mijenjane. „Uputio sam građane da razluče što je u postupku smatraju krivičnim djelom a što svojevoljnim postupkom žiriranja. Ombudsman pokreće vansudski postupak gdje nisu prisutne krivične radnje, a gdje jesu, građane savjetuje kome i kako prijavi te nezakonite postupke“ – pojasnio je bankarski ombudsman. Institucija bankarskog ombudsmana postoji od decembra 2010. godina, a za pomoć mu se do sada obratilo 600 građana Crne Gore. „Građani se mogu obratiti meni i mojim saradnicima u našoj kancelariji u zgradi Centralne banke u Ulici Miljana Vukova bb u Podgorici svakog radnog dana od 8 do 16 sati. Takođe, poznati su naši brojevi telefona, kao i ostali podaci na zvaničnom sajtu kancelarije“ – dodao je ombudsman dr Kalač.  Razgovor sa bankarskim ombudsmanom Halilom Kalačem možete slušati sjutra od 10.30 na talasima Radio Kotora.

 


 

 

BANKAR br. 15, septembar 2011. godine

ZAŠTITOM KLIJENATA DO ZDRAVE EKONOMIJE I BOLJEG STANDARDA GRAĐANA

Uspostavljanjem Bankarskog ombudsmana u Crnoj Gori, u decembru prošle godine, uvedena je vansudska zaštita klijenata, tako da, pored sudskog, postoji i vansudski postupak zaštite klijenata. Zaštita klijenata je i uslov za izgradnju finansijskih tržišta i njihov kvalitetan razvoj. Nametnuta superiornost banaka je neravnopravnost u  dnosima. U osam mjeseci - 510 zahtjeva za zaštitu. Poznato je da je zadovoljan klijent, ujedno i najprofitabilniji. Inicijativa za donošenje novog Zakona o zaštiti klijenata i jemaca  žiranata), kao i Zakona o ličnom bankrotu, prihvatanje vansudskog postupka... Nadam se obimnijoj saradnji i sa Udruženjem banaka Crne Gore.

B: Funkcija Bankarskog ombudsmana je relativno nova u našem finansijskom sistemu. Objasnite koja je Vaša uloga i koji su Vam najvažniji ciljevi?

Bankarski ombudsman je zaštitnik finansijskih prava klijenata banaka, mikrokreditnih fi -nansijskih institucija (MFI) i kreditnih unija u Crnoj Gori. Zaštita klijenata predstavlja jedan od ključnih sistema za očuvanje zdrave ekonomije i životnog standarda stanovništva. Zaštita klijenata je i uslov za izgradnju finansijskih tržišta i njihov kvalitetan razvoj. Potreba zaštite klijenata banaka i drugih finansijskih institucija pojačano je naglašena zbog posljedica globalne ekonomske krize.

Bankarski ombudsman kao nezavisno lice, u vansudskom postupku, učestvuje u rješavanju spornih pitanja između klijenata i banaka, MFI i kreditnih unija.

Programski ciljevi su: zaštita finansijskih prava klijenata banaka i MFI; usklađivanje pravne regulative sa regulativom EU u oblasti zaštite klijenata; unapređivanje programa zaštite klijenata u Crnoj Gori; edukacija klijenata – povećanje nivoa finansijske pismenosti.

Bankarskog ombudsmana bira Skupština Crne Gore. Godišnji izvještaj o svom radu podnosi Skupštini Crne Gore. Kvartalne izvještaje dostavlja CBCG.
Zakonom o bankama (član 92) i Odlukom o radu Bankarskog ombudsmana CBCG defi- nisani su nadležnost i ovlašćenja, kao i uslovi i način rada Bankarskog ombudsmana. On obavlja sljedeće poslove: vrši prijem klijenata i žiranata i upućivanje na postupak zaštite njihovih finansijskih prava; prima prigovore (zahtjev) klijenata i žiranata za zaštitu finansijskih prava u vansudskom postupku; pokreće spor sa bankom ili MFI po prigovoru klijenata i žiranata; rješava sporove klijenata/žiranta sa bankama i MFI, predlažući poravnanje ili drugi način okončanja spora; daje savjete klijentima, vezane za dalje vođenje spora, ako se spor ne riješi u vansudskom postupku; daje preporuke bankama i MFI, za poboljšanje odnosa prema klijentima. Bankarski ombudsman obavlja i druge poslove koji doprinose ostvarivanju prava klijenata: daje inicijative za usklađivanja pravne regulative iz oblasti zaštite finansijskih prava sa regulativom EU; inicira donošenje novih zakonskih propisa o zaštiti klijenata i žiranata banaka i MFI; sarađuje sa drugim subjektima iz oblasti zaštite klijenata (nevladin sektor, inspekcije, ministarstva) radi unapređivanja programa zaštite finansijskih prava klijenata; inicira izradu programa finansijske edukacije klijentata – povećanje nivoa fi -nansijske pismenosti klijenata u CG

NEDOVOLJNA INFORMISANOST

B: Da li su klijenti banaka, po Vašem mišljenju, dovoljno informisani o svojim pravima i obavezama iz ugovora, a prije korišćenja bankarskih proizvoda? Šta treba preduzeti kako bi se povećao nivo finansijske informisanosti i edukacije klijenata banaka i mikro-finansijskih institucija?

Nivo informisanosti klijenata o bankarskim proizvodima i uslugama, kao i pravima i bavezama iz ugovora, nije dovoljan, uostalom kao i nivo finansijske edukovanosti, u cilju izbjegavanja nepoželjnih rizika.

U cilju unapređenja informisanosti i edukovanosti klijenata radi jačanja njihovog položaja na tržištu, neophodno je i veće angažovanje drugih subjekata (NVO za zaštitu potrošača, medija).

Klijenti daju prigovore na nivo informisanosti, na kvalitet, potpunost i tačnost informacija, koje dobijaju od banaka, odnosno MFI. To se odnosi kako na period pregovaranja i regulisanja kredita, tako i na period otplate kredita ili period korišćenja bankarske usluge. Banke i MFI su obavezne da daju informacije i tražene podatke, na pisane zahtjeve žiranata odnosno  lijenata, po Zakonu o bankama CG čl.87. Banke i MFI obavezne su da na vidnom mjestu, u svojim poslovnim prostorijama, istaknu Opšte uslove poslovanja, kao i da njihove izmjene i dopune uredno ažuriraju, po Zakonu o bankama CG, čl. 88.

Pod opštim uslovima poslovanja smatra se svaki dokument koji sadrži standardne uslove poslovanja koji se mogu primijeniti na sve klijente banke odnosno MFI. Obuhvataju opšte uslove koji se odnose na uspostavljanje odnosa između pomenutih subjekata. Oni trebaju da sadrže i postupak komunikacije između klijenta i banke odnosno MFI. Opšti uslovi poslovanja, takođe, sadrže i opšte uslove obavljanja transakcija među njima.

Pošto je klijent važan subjekat tržišta, odnosno tržišne ekonomije, njegova finansijska  dukovanost je uslov izgradnje i razvoja finansijskog tržišta. Povećanjem nivoa finansijske edukovanosti znatno bi se poboljšalo stanje u ovoj oblasti, jer edukovan klijent je zaštićen klijent.

Veći novo finansijske edukovanosti se može postići kroz: uvođenje sadržaja finansijske edukacije u obrazovni sistem osnovnih škola, srednjih škola i univerziteta; podizanje nivoa finansijske edukacije klijenata u cilju inapređenja njihovog položaja na tržištu; proširivanje  rograma finansijskog obrazovanja (edukacije) zaposlenih u banakama odnosno MFI;

„IMAM KLIJENTA, DAKLE POSTOJIM“

B: Bankarski sistem u Crnoj Gori je, u poređenju sa ostalim segmentima ekonomskog istema, najbolje regulisan. CBCG primjenjuje stroge standarde poslovanja i kontrole nad poslovnim bankama, postoji eksterna i interna revizija i kontrola. Same banke imaju veoma detaljne i jasne procedure za rad sa klijentima. Gdje onda nastaje problem?

Pored razloga uticaja globalne ekonomske krize na naš bankarski sistem, dva su osnova razloga, po mom mišljenju, za probleme u bankarskom sistemu.

Prvi je zakašnjela ili nedovoljna primjena standarda Bazela II, a drugi je nepostojanje ili loš izbor menadžmenta za odnose sa klijentima. Primjena standarda Basel II (zbog njegovih nedostataka donijet Basel III) na najpotpuniji način štiti banku od rizika u bankarskom poslovanju. U bankarstvu, pa i razvijenih ekonomija, pokazala se nedovoljna primjena standarda Bazela II u zaštiti od rizika, prvenstveno kreditnog. Najbolji primjer o tome šta se dešava kada se relaksiraju kriterijumi, te samim tim poveća vjerovatnoća realizacije kreditnog rizika, je upravo velika kriza na hipotekarnom tržištu kredita u SAD koja je poprimila ogromne razmjere i proširila se i na ostatak svijeta.

Nepostojanje ili loš izbor menadžmenta odnosima sa klijentima - Ova oblast, shvaćena kao planiranje, organizovanje, rukovođenje, implementacija i kontrola, pored ostalog, omogućava izgradnju dugoročnih odnosa sa klijentima. Klijent u centru pažnje - imam klijenta, dakle postojim!

Konkurencija na tržištu zahtijeva brz odziv i dobro poznavanje klijenata, a borba za opstanak diktira brz tempo u stvaranju njihove lojalnosti. Poznato je da je zadovoljan klijent, ujedno i najprofitabilniji. Upravljanje odnosima sa klijentima postalo je neizostavan dio savremenog poslovanja banke. Banka u središte postavlja klijenta, partnera. Bazira se na integrisanom upravljanju tržištem, prodajom bankarskih proizvoda i pružanjem usluga, kao ključnim funkcijama banke koja je  u svakodnevnom kontaktu sa klijentima i strankama. Menadžment za odnose sa klijentima treba da osigura efikasno i mjerljivo pridobijanje novih, a pospješuje vjernost i zadovoljstvo postojećih. Upravljanje odnosima s klijentima daje očekivane rezultate samo ako je potpuno integrisano u poslovanje banke i sistem poslovne informatike.

OMBUDSMAN - NEZAVISNO LICE, A NE INSTITUCIJA

B: Jesu li zaokružena zakonska rešenja u vezi sa Vašom institucijom i da li su usklađena sa međunarodnim propisima i praksom?

Na Vaše pitanje odgovoriću u dva dijela. Prvi dio odnosi se na zakonsku regulativu  bankarskog ombudsmana, a drugi na zakonsku regulativu o zaštiti klijenata banaka i MFI.

Bankarski ombudsman je novina u Crnoj Gori. Definisan je Zakonom o bankama CG i Odlukom o Bankarskom ombudsmanu CBCG. Prema zakonskoj regulativi, Bankarski ombudsman je nezavisno lice koje u vansudskom postupku rješava sporove između klijenata i banaka i MFI, i nezavistan je u svom radu.

Materijalnotehničke i administrativne uslove obezbjeđuje mu CBCG. Bira ga Skupština CG i njoj podnosi godišnji izvještaj. Kvartalnim izvještajima informiše CBCG o prigovorima i zaštiti klijenata. U većini razvijenih zemalja Bankarski ombudsman je nezavisna institucija, što nije slučaj sa CG, gdje je nezavisno lice. Postavlja se pitanje nivoa zakonke nadležnosti i ovlašćenja koje ima Bankarski ombudsman.

Do sada se više puta od strane nekih subjekata (NVO), koji se bave pitanjima zaštite klijenata/potrošača, postavilo pitanje nadležnosti i nivoa ovlašćenja koje ima Bankarski ombudsman.

U okviru zakonske odrednice da se Bankarski ombudsman bavi pored vansudskog postupka zaštite klijenata i drugim poslovima u oblasti zaštite klijenata/žiranata, Bankarski ombudsman je svojim programom rada za mandatni period definisao, pored ostalog, i rad na  napređenju zaštite klijenata banaka i MFI i rad na povećanju nivoa finansijske edukacije u CG.

Rad na unapređenju zaštite klijenata banaka i MFI prvenstveno se odnosi na sagledavanje postojeće zakonske regulative u toj oblasti kao i njeno usklađivanje sa zakonodavstvom EU.

Aktivnosti Bankarskog ombudsmana, na unapređenju postojeće zakonske regulative iz ove oblasti, odvijale su se kroz: analizu postojeće zakonske regulative u CG iz oblasti zaštite fi nansijskih prava klijenata; iniciranje izmjene zakonske regulative, iz oblasti zaštite fiansijskih prava i njena harmonizacija sa zakonodavstvom EU, donošenje novog Zakona o zaštiti klijenata i jemaca (žiranata), kao i Zakona o ličnom bankrotu; analizu standarda - direktiva EU - Direktiva 48 u zaštiti fi nansijskih prava klijenata/potrošača, kroz donošenje Zakona o potrošačkim kreditima, na kojem radi Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo finansija Vlade CG.

Na osnovu sagledavanja postojeće zakonske regulative u oblasti zaštite klijenata i žiranata banaka i MFI, Bankarski ombudsman je već dao inicijative za donošenje novih zakona u ovoj oblasti. Na osnovu zapažanja o nepotpunosti i neobjedinjenosti postojeće zakonske regulative o zaštiti klijenata i žiranata u Crnoj Gori, kao i na osnovu proučavanja zakonske regulative u ovoj oblasti u zemljama u okruženju, prvenstveno zemljama koje su izašle  iz procesa tranzije i postale članice EU, kao i zakonske regulative zemalja članica EU, Bankarski ombudsman je dao inicijativu za donošenje dva nova zakona u ovoj oblasti - Zakona o zaštiti klijenata i žiranata i Zakona o ličnom bankrotu.

Zakonom o zaštiti klijenata i žiranata bi se na cjelovit i kvalitetan način uredila oblast zaštite prava klijenata i žiranata, a u skladu sa zakonskom regulativom EU. Zakonom o ličnom bankrotu, definisao bi se način na koji bi se problem prezaduženosti građanina rješavao. Zemlje članice EU donijele su ovaj zakon. Neke zemlje koje su izašle iz procesa tranzicije (Slovenija, Mađarska i dr.), donijele su Zakon o ličnom bankrotu. Ovim zakonom omogućava se prezaduženim građanima, da kroz postupak koji vodi sud, određivanjem tutora građaninu, da izađe iz prezaduženosti, izmiri svoje obaveze u nekom periodu, i očuvaju svoju  gzistenciju.
Prije donošenja ovog zakonskog akta treba uraditi analizu opravdanosti njegovog donošenja u datom trenutku, sa odgovorom na pitanje - šta bi to značilo za povjerioce, a šta za dužnike.

B: Kakva su Vaša uporedna iskustva sa zemljama u regionu kada je u pitanju funkcionisanje bankarskog ombudsmana i da li se Crna Gora po nečemu razlikuje u tom smislu?

Bankarski ombudsman je institucija koja je duže vremena prisutna u razvijenim tržišnim ekonomijama. U zemljama koje su prošle proces tranzicije, kao što su zemlje regiona, konstituisale su ili je u toku proces konstituisanja ove institucije. Slovenija i Hrvatska konstituisale su Bankarskog ombudsmana. U toku je proces uspostavljanja ove institucije u BiH (RS je uspostavila, a u FBiH proces je u toku). Srbija je uspostavila instituciju medijacije.
Bankarski ombudsmani u regionu susreću se sa istim problemima, nedovoljno regulisanoj ili uopšte neregulisanoj oblasti zaštite klijenata i žiranata. U nekim zemljama donijeti su novi zakoni o zaštiti korisnika fi nansijskih proizvoda i usluga (Srbija), a na početku tog posla su BiH, Albanija i Kosovo.

DOBRA VOLJA I PORAVNANJE

B: Kako ocjenjujete dosadašnju saradnju sa poslovnim bankama i Udruženjem  banaka Crne Gore?

Uspostavljanje saradnje Bankarskog ombudsmana sa poslovnim bankama, MFI i  Udruženjem banaka u CG bio je prioritetni posao na samom početku rada. Pored toga što je spostavljena korespodencija i obostrano iskazana želja za dobrom saradnjom, otišlo se dalje u rješavanju problema u oblasti rješavanja prigovora klijenata/žiranata.

Osnovno pitanje saradnje sa poslovnim bankama i MFI je koliko će one prihvatiti vansudski postupak, kao novinu, u rješavanju prigovora klijenata/žiranata i koliko će prihvatiti i  realizovati preporuke Bankarskog ombudsmana. Do sada banke i MFI nijesu pokazale veliko raspoloženje da se u vansudskom postupku rješavaju prigovori klijenata/žiranata, za probleme gdje se mogu u tom procesu otkloniti nesporazumi, izbjeći visoki sudski i advokatski troškovi, kao i procesi koji traju i po nekoliko godina. Za vođenje i okončanje vansudskog postupka, sa zadovoljavajućim ishodom po oba subjekta u sporu, prvenstveno je neophodna dobra volja i pristanak na poravnanje ili drugi vid sporazumnog rješavanja spora.
S Udruženjem banaka CG dosada je ostvarena dobra saradnja u oblasti aktivnog učešća na seminarima. Nadam se da će biti obimnija.

 


POBJEDA, 05. avgust 2011. godine

Centralna banka Crne Gore primjenjuje uslove koje je propisala EU

Do januara zatezna kamata 8,25 odsto

Ukoliko ugovorom nije propisana stopa zatezne kamate u slučaju docnje, odnosno kašnjenja u plaćanjima dužnik je obavezan da, pored glavnice, plaća i ovu kamatu po stopi utvrđenoj posebnim zakonom. U januaru predviđeno novo usklađivanje zatezne kamate u Crnoj Gori.

PODGORICA- Centralna banka povećala je zateznu kamatu sa osam na 8,25 odsto koja će važiti do kraja ove godine. U januaru je predviđeno novo usklađivanje zatezne kamate koja se , podsjetimo, obračunava na sve obaveze koje se na vrijeme ne ispunjavaju, odnosno zadocnjela plaćanja...

Iz Centralne banke su objasnili da su ovu kamatnu stopu povećali zbog povećanja stope Evropske centralne banke za glavne operacije refinansiranja za isto toliko poena.

Zatezna kamata se obračunava na iznos duga- u slučaju kada dužnik kasni sa ispunjenjem novčane obaveze, a stopa zetezne kamate nije uređena ugovorom.

- Ukoliko ugovorom nije propisana stopa zatezne kamate u slučaju docnje, odnosno kašnjenja u plaćanjima dužnik je obavezan da, pored glavnice, plaća i ovu zateznu kamatu kažu u CBCG ali i upozoravaju da oštećena strana kod realizacije ugovorenog odnosa ima pravo da traži zaštitu svojih prava, uključujući i pravo na zateznu kamatu, kod nadležnog suda.

Zatezna kamata u Crnoj Gori, kažu u CBCG niža je nego u zemljama ovog regiona.

Bankarski ombudsman doc dr Halil Kalač za Pobjedu kaže da se u posljednje vrijeme ovoj institucji niko nije žalio na zaračunavanje visokih zateznih kamata na nove ugovore. Bilo je, dodaje on, žalbi na obračun ovih kamata iz prethodnog perioda kada one zakonom nijesu bile određene
Ukoliko ugovorom nije propisana stopa zatezne kamate u slučaju docnjenja, odnosno kašnjenja u plaćanjima, dužnik je obavezan da, pored glavnice, plaća i zateznu kamatu po stopi utvrđenoj posebnim zakonom. U januaru predviđeno novo usklađivanje zatezne kamate u Crnoj Gori

- Zateznu kamatu smo povećali za 25 baznih poena, sa osam na 8,25 odsto zbog povećanja stope Evropske centralne banke za glavne operacije refinansiranja za isto toliko poena. Evropska centralna banka je povećala relevantnu kamatnu stopu sa jedan na 1,25 odsto, tako da je zvanična stopa zatezne kamate samo usklađena sa kretanjima reperne stope - odgovoreno je iz Centralne banke na Pobjedino pitanje koji su osnovni razlozi povećanja zatezne kamate koju jednom polugodišnje određuje CB i koju moraju poštovati svi.

Ugovori i kamata

Iz Centralne banke podsjećaju da se zatezna kamata po propisanoj stopi obračunava na iznos duga - u slučaju kada dužnik kasni sa ispunjenjem novčane obaveze, a stopa zetezne kamate nije uređena ugovorom.
Na pitanje Pobjede da li je moguće zaračunati veću zateznu kamatnu stopu od propisane, iz CBCG ističu da se ugovorom između dužnika i povjerioca može ugovoriti da stopa zatezne kamate bude niža ili viša od stope zateznih kamata određenih zakonom.

- Ukoliko ugovorom nije propisana stopa zatezne kamate u slučaju docnjenja, odnosno kašnjenja u plaćanjima, dužnik je obavezan da, pored glavnice, plaća i zateznu kamatu po stopi utvrđenoj posebnim zakonom. To znači po stopi koju utvrđuje Centralna banka - odgovoreno je iz CBCG.
Odgovarajući na pitanje da li je do sada poštovana ova odredba, odnosno zatezna kamata određivana po propisima, iz Centralne banke su kazali da ne prate primjenu odredbi zaključenih ugovora između dužnika i povjerilaca.

- U tom dijelu Centralna banka nema bilo kakvih ovlašćenja i nadležnosti - ističu iz ove institucije.
Međutim, i upozoravaju da oštećena strana kod realizacije ugovorenog odnosa ima pravo da traži zaštitu svojih prava, uključujući i pravo na zateznu kamatu, kod nadležnog suda.

Prognoze nezahvalne

Nezahvalno je, kako kažu u Centralnoj banci, prognozirati kolika će biti stopa zatezne kamate u prvom polugodištu naredne godine.
- Osnovni razlog je to što je teško predvidjeti kamatnu stopu za glavne operacije refinansiranja, koja predstavlja osnovnu stopu zatezne kamate. Ipak, realno je očekivati da u narednom polugodištu neće doći do značajnijih promjena u visini stope zatezne kamate i da će se ona kretati u nivou između osam i devet odsto - kažu u CBCG u odgovoru na pitanje da li je moguće predvidjeti kolika će biti, odnosno kako će se kretati zatezna kamata u narednom periodu.
Iz CBCG objašnjavaju da se stopa zatezne kamate utvđuje u visini osnovne stope zatezne kamate uvećane za sedam procentnih poena.
- Osnovna stopa zatezne kamate je kamatna stopa koju utvrđuje Evropska centralna banka za glavne operacije refinansiranja (Main Refinancing Operations). Ova stopa se utvrđuje polugodišnje, a obračunava godišnje - podsjećaju iz Centralne banke.

U Crnoj Gori niže nego kod komšija

Iz Centralne banke Pobjedi su saopštili da uporedna analiza pokazuje da zemlje u okruženju primjenjuju veću stopu zatezne kamate nego što je propisana u Crnoj Gori. Ova stopa, pojašnjavaju, prvenstveno zavisi od njihove referentne kamatne stope, stepena depresijacije valute i visine inflacije.

- Direktivom je propisana minimalna stopa kamate za kašnjenja u plaćanju za zemlje Evropske unije i to kao zbir posljednje utvrđene kamatne stope koju primjenjuje Evropska centralna banka na glavne operacije refinansiranja prije prvog kalendarskog dana polugodišta plus najmanje sedam procentnih poena. To znači da je Crna Gora u potpunosti implementirala opredjeljenja Evropske unije i da kod utvrđivanja stope zatezne kamate primjenjuje minimalne uslove koje je propisala ova zajednica - ocijenili su iz CBCG.

Na kartice najviše zatežu

Zatezne kamate su, kažu upućeni, najveće na kašnjenja kod plaćanja rata na dozvoljeni minus na karticama. Kod nekih finansijskih institucija zatezne kamate kada se zakasni sa kamatom nadograde se i do 50 odsto.

Kalač: Bilo žalbi na obračune iz prethodnog perioda

Bankarski ombudsman doc. dr Halil Kalač za Pobjedu kaže da se u posljednje vrijeme ovoj institucji niko nije žalio na zaračunavanje visokih zateznih kamata na nove ugovore.

- Imali smo žalbi na zaračunavanje visokih kamata na kašnjenja prilikom ispunjavanja ugovora sklopljenih u prethodnom periodu, odnosno onda kada nije zakonski bila utvrđena - objašnjava Kalač.
On podsjeća da su ranije bile visoke zatezne kamate ali i da su one bile definisane ugovorom.

Mira Milović

 

 


POBJEDA, 21 jul 2011. godine

Bankarski ombudsman apelovao da se spriječi ovjeravanje neregularne dokumentacije

Odbijati najviše 50 odsto od plata i penzija

Odbijanjem više od polovinu primanja pravi se zakonski prekršaj - upozorio je bankarski ombudsman doc. dr Halil Kalač

PODGORICA - Bankarski ombudsman uputio je juče apel poslodavcima odnosno preduzetnicima, kompanijama, javnim ustanovama, državnim organima... da spriječe zavođenje i ovjeravanje neregularne falsifikovane, zloupotrijebljene i netačne dokumentacije za zaposlene. Ombudsman doc. dr Halil Kalač apelovao je i da se zaposlenima i penzionerima ne odbija više od polovine mjesečnih primanja.
 
Kalač je upozorio poslodavce i Fond invalidsko-penzionog osiguranja da zaposlenima i penzionerima koji su klijenti ili žiranti banaka ili mikrokreditnih finansijskih institucija mogu mjesečno odbijati maksimalno do 50 odsto njihovih primanja, po osnovu svih obaveza - krediti i jemstvo.

Neregularna dokumentacija

- Oni koji se ne ponašaju na takav način, odnosno odbijaju više od polovinu primanja, prave zakonski prekršaj - upozorio je Kalač.

Ombudsman je pozvao poslodavce da spriječe zavođenje neregularne dokumentacije i onemoguće da na takav način postanu klijenti ili žiranti kod banaka i mikrokreditnih finansijskih institucija.

- Takvim postupkom poslodavci će izbjeći davanje vjerodostojnosti i legitimnosti neregularnoj dokumentaciji, na osnovu koje se u bankama i mikrokreditnim finansijskim institucijama, greškom mogu odobriti krediti i po tom osnovu izvršiti zaduživanje zaposlenih u svojstvu klijenta ili žiranta - objašnjava Kalač.

Žiranti po nekoliko puta

Kalač podsjeća da poslodavci, više puta, izdaju, ovjeravaju i zavode dokumentaciju zaposlenog koja mu omogućava da bude klijent ili žirant, dajući mu nerealnu kreditnu, odnosno sposobnost jemca. Na taj način im omogućavaju da kod banaka i mikrokreditnih finansijskih institucija uzmu više kredita i nekoliko puta žiriraju, što ih direktno vodi u prezaduženost.

- Otklanjanjem ovih nedostataka poslodavci će omogućiti i da banke i mikrokreditne finansijske institucije lakše prepoznaju neregularnu dokumentaciju dostavljenu za odobravanje kredita i tako se izbjegne nerealno zaduživanje klijenata ižiranata-smatraKalač.

Mr. M.

 


POBJEDA, 07. jul 2011. godine

Bankarski ombudsman apelovao na banke i mikrokreditne institucije

Otpisati kredite na osnovu lažnih dokumenata

PODGORICA - Bankarski ombudsman pozvao je juče banke i mikrokreditne finansijske institucije u Crnoj Gori da udovolje prigovorima svojih klijenata i žiranata i oslobode ih vraćanja kredita koji su odobreni na osnovu lažne dokumentacije.

Ombudsman doc.dr Halil Kalač je apelovao na banke i mikrokreditne institucije da ove klijente i žirante obeštete i da im se izvinu.

Obeštetiti prevarene

- Banke i mikrokreditne institucije koje su odobravale kredite na osnovu lažne dokumentacije klijente ili žirante, treba da oslobode obaveza i da ih obeštete, ako su bilo šta od njih naplaćivale do sada. One treba da im se izvinu i tako udovolje nihovim prigovorima i izbjegnu sudske procedure, navodi se u apelu ombudsmana.

Kalač podsjeća da poslovna praksa u uređenim finansijskim sistemima, nalaže da banka ili druga finansijska institucija, ukoliko na osnovu lažne dokumetacije (falsifikati, zloupotreba) odobri kredit ili zaduži klijenta ili jemca, po saznanju, odmah ispravi grešku - obešteti ga i izvini mu se. To, dodaje ombudsman, nalaže i poslovanje u duhu osnovnih zakonskih normi.

Prevarante na sud

- Na banci i mikrokreditnim finansijskim institucijama je, da poslije udovoljenja klijentu ili žirantu, na sudu tereti one koji su joj dostavili lažnu dokumentaciji i lica koja su na osnovu te dokumentacije predlagala donošenje odluke o kreditu - objašnjava Kalač.

On smatra da bi takvim postupkom banke i mikrofinansijske intitucije kod poslovne i ukupne javnosti, prvenstveno kod klijenata i njihovih jemaca, potvrdile i očuvale poslovni ugled i povjerenje.

- Takvim potezom one bi izbjegle da njihovi klijenti i jemci, sudom moraju da se obeštećuju, kao i sumnje da li su banke i mikrokreditne finansijske institucije subjekti koji zakonito i u duhu dobre poslovne prakse posluju - ocjenjuje Kalač.

 


DAN, 07. jul 2011. godine

OMBUDSMAN POZVAO BANKE DA OSLOBODE KLIJENTE OBAVEZA NASTALIH NA OSNOVU LAŽNE DOKUMENTACIJE

Izviniti se prevarenim žirantima

Bankarski ombudsman juče je pozvao banke i mikrokreditne finansijske institucije u Crnoj Gori, da udovolje klijentima koji traže da budu oslobođeni obaveza nastalih na osnovu lažne dokumentacije, obeštete ih i izvine im se za učinjeno.
- Poslovna je praksa u uređenim finansijskim sistemima, a i poslovanje u duhu osnovnih zakonskih normi, ukoliko se desi da banka ili druga finansijska institucija na osnovu lažne dokumetacije odobri kredit, odnosno učini zaduženje klijenta ili njegovog jemca, po saznanju za to odmah ispravi grešku, obešteti ga i izvini mu se - navodi bankarski ombudsman Halil Kalač.

On je kazao da je na bankama i mikrokreditnim istitucijama da poslije udovoljenja prigovoru klijenta ili žiranta, na sudu tereti one koji koji su joj dostavili lažnu dokumentaciji i osobe koje su na osnovu te dokumentacije predlagala donošenje odluke o kreditu. Takvim postupkom, kaže, banke i mikrofinansijske intitucije će kod poslovne i ukupne javnosti, prvenstveno kod svojih klijenata i njihovih jemaca, potvrditi i očuvati poslovni ugled i povjerenje.

- Takvim potezom banke i mikrokreditne finansijske intitucije će izbjeći da njihovi klijenti i jemci sudski traže obeštećenje - kazao je Kalač i dodao da bi se time izbjegle sumnje u zakonito poslovanje banaka i MFI, i u njihovo poslovanje u duhu dobre prakse.

Centralna banka Crne Gore nije dosad saopštila podatke o broju građana čiji su dokumenti zloupotrijebljeni za odobravanje kredita, a prema nezvaničnim procjenama ima ih oko 30 hiljada.

Iz Udruženja prevarenih žiranata ranije je saopšteno da je samo u Beranama, gdje je prema zvaničnoj statistici zaposlenih oko šest hiljada, ima preko dvije hiljade prevarenih dužnika. Udruženje je žiranate podijelilo u tri kategorije, u prvu spadaju oni koji su svjesno žirirali prijateljima i kumovima, druga su oni koji su potpisali jednu sumu, a vraćaju mnogo veću, a u treća su oni za zloupotijebljenim ličnim podacima. U Crnoj Gori je zbog malverzacija dokumetima građana, najviše pominjana MFI Agroinvest, koja je bila predmet istrage.

L.S.

 


Portal ANALITIKA, 06. jul 2011. godine

Kalač: Banke da udovolje prigovorima klijenata

Bankarski ombudsman Halil Kalač, pozvao je banke i mikrokreditne finansijske institucije (MFI) u Crnoj Gori, da udovolje prigovorima svojih klijenta i žiranta, za oslobađanje od finansijskih obaveza po odobrenim kreditima na osnovu lažne dokumentacije, obeštete ih i izvine im se za to učinjeno.

Banke i mikrokreditne institucije u Crnoj Gori koje su odobravale kredite na osnovu lažne dokumentacije dostavljene uz zahtjev za kredit, bilo da je to dokumentacija klijenta ili žiranta, treba klijente i njihove jemce da oslobode obaveza po tom osnovu i da ih obeštete, ako su bilo šta od njih naplaćivale do sada, da im se izvine za to učinjeno i tako udovolje nihovim prigovorima i izbjegnu sudske procedure.

- Poslovna je praksa u uređenim finansijskim sistemima, a i poslovanje u duhu osnovnih zakonskih normi, da ako se desi da banka ili druga finansijska institucija, na osnovu lažne dokumetacije (falsifikati, zloupotreba i dr.) odobri kredit odnosno učini zaduženje klijenta ili njegovog jemca, po saznanju za to, odmah ispravi tu grešku, obešteti ga i izvini mu se za to, navodi se u saopštenju Kalača dostavljenom Portalu Analitika.

Na banci i mikrokreditnim finansijskim istitucijama (MFI) je, da poslije udovoljenja prigovoru klijenta ili žiranta, na sudu tereti one koji koji su joj dostavili lažnu dokumentaciji i lica koja su na osnovu te dokumentacije predlagala donošenje odluke o kreditu.

Takvim postupkom banke i mikro finansijske intitucije bi kod poslovne i ukupne javnosti, prvenstveno kod svojih klijenata i njihovih jemaca, potvrdile i očuvale poslovni ugled i povjerenje.

Takođe, takvim potezom banke i mikrokreditne finansijske intitucije izbjegle bi da njihovi klijenti i jemci, putem suda se moraju obeštetiti, a izbjegle bi i sumnje da li su banke i mikro kreditne finansijske institucije subjekti koji zakonito posluju i posluju u duhu dobre poslovne prakse, zaključuje se u saopštenju.

 


RTCG, 06. jul 2011. godine

OBEŠTETITI OŠTEĆENE

Bankarski ombudsman Halil Kalač, pozvao je banke i mikrokreditne finansijske institucije (MFI) u Crnoj Gori, da udovolje prigovorima svojih klijenta i žiranta, za oslobađanje od finansijskih obaveza po odobrenim kreditima na osnovu lažne dokumentacije, obeštete ih i izvinu im se za to učinjeno.

Banke i mikrokreditne institucije u Crnoj Gori koje su odobravale kredite na osnovu lažne dokumentacije dostavljene uz zahtjev za kredit, bilo da je to dokumentacija klijenta ili žiranta, treba klijente i njihove jemce da oslobode obaveza po tom osnovu i da ih obeštete, ako su bilo šta od njih naplaćivale do sada, da im se izvinu za to učinjeno i tako udovolje nihovim prigovorima i izbjegnu sudske procedure.

- Poslovna je praksa u uređenim finansijskim sistemima, a i poslovanje u duhu osnovnih zakonskih normi, da ako se desi da banka ili druga finansijska institucija, na osnovu lažne dokumetacije (falsifikati, zloupotreba i dr.) odobri kredit odnosno učini zaduženje klijenta ili njegovog jemca, po saznanju za to, odmah ispravi tu grešku, obešteti ga i izvini mu se za to, navodi se u saopštenju Kalača dostavljenom Portalu Analitika.

Na banci i mikrokreditnim finansijskim istitucijama (MFI) je, da poslije udovoljenja prigovoru klijenta ili žiranta, na sudu tereti one koji koji su joj dostavili lažnu dokumentaciji i lica koja su na osnovu te dokumentacije predlagala donošenje odluke o kreditu.

Takvim postupkom banke i mikro finansijske intitucije bi kod poslovne i ukupne javnosti, prvenstveno kod svojih klijenata i njihovih jemaca, potvrdile i očuvale poslovni ugled i povjerenje.

Takođe, takvim potezom banke i mikrokreditne finansijske intitucije izbjegle bi da njihovi klijenti i jemci, putem suda se moraju obeštetiti, a izbjegle bi i sumnje da li su banke i mikro kreditne finansijske institucije subjekti koji zakonito posluju i posluju u duhu dobre poslovne prakse, zaključuje se u saopštenju.

 


Radio Kotor, 02. jun 2011. godine

BANKARSKI OMBUDSMAN

Redakciji Radio Kotora danas je pristiglo saopštenje Bankarskog ombudsmana Crne Gore koje vam prenosimo. „Bankarski ombudsman CG je zaštitnik finansijskih prava klijenata i žiranata banaka i MFI, koji u vansudskom postupku, koji je besplatan,  rješava sporove. Bankarski ombudsman želi da uvede evidenciju klijenata i žiranata kojima su povrijeđena finansijska prava, a posebno evidenciju prevarenih žiranata. U cilju realizacije svojih programskih obaveza  pokrećemo aktivnost na evidentiranju klijenata i žiranata banaka i mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) čija su  finansijska prava povrijeđena.    

To se može ostvariti  samo u  saradnji sa klijentima i žirantima kako bi oni Bankarskom ombudsmanu dostavili tražene podatke putem upitnika objavljenog na sajtu http://www.bankarskiombudsman.org/index.php?mn1=obrasci ili poslatog na adresu ul. Miljana Vukova bb, Podgorica,  fax. 020 230 695, E-mail: bankarski.ombudsman@cb-cg.org ,  telefon: 020 230 695, 020 230 063. Prikupljeni podaci i kompletirana evidencija klijenata i žiranata banaka i mikrokreditnih finansijskih institucija kojima su povrijeđena prava,  poslužiće Bankarskom ombudsmanu  za pokretanje šire akcije u društvu, za  uspješnije sprovođenje zaštite finansijskih prava klijenata i žiranata, kao i povećanje nivoa edukovanosti klijenata i žiranata u odnosima sa bankama i finansijskim ustanovama. Bankarski ombudsman, u narednom periodu, radiće intenzivno i na poboljšanju  odnosa banaka sa klijentima, tražiti izradu kvalitetnih programa  zaštite klijenata i žiranata, a sve  u cilju uspješnijeg rješavanja problema  u ovoj oblasti“.

Saopštenje je potpisao Bankarski ombudsman Crne Gore doc. dr Halil Kalač.

 


 

MINA-BUSINESS, 02. jun 2011. godine

Klijenti i žiranti da dostave podatke

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Bankarski ombudsman Halil Kalač pozvao je oštećene klijente i žirante da dostave neophodne podatke za pokretanje šire akcije za uspješnije sprovođenje njihove zaštite i povećanje nivoa edukovanosti u odnosima sa bankama i mikro-finansijskim institucijama (MFI).

Podaci se mogu dostavljati putem Upitnika na veb sajtu www.bankarskiombudsman.org/obrasci.

 


POBJEDA, 02. jun 2011. godine

Poziv klijentima i žirantima

PODGORICA - Bankarski ombudsman dr Halil Kalač pozvao je juče klijente i žirante kojima su povrijeđena finansijska prava, da se jave njegovoj kancelariji.

U saopštenju ombudsmana, koji u vansudskom postupku besplatno rješava sporove, kaže se da je u toku priprema evidencije oštećenih klijenata, a posebno prevarenih žiranata.

- Bankarski ombudsman pokrenuo je aktivnost na ustrojstvu evidencije klijenata i žiranata banaka i mikrokreditnih finansijskih institucija čija su finansijska prava povrijeđena.To se može ostvariti samo u saradnji sa klijentima i žirantima, kojima su povrijeđena finansijska prava, tako što će oni ombudsmanu dostaviti tražene podatke putem Upitnika koji se nalazi na adresi www.bankarskiombudsman.org/obrasci, navedeno je u saopštenju.

Kalač je objasnio da će prikupljeni podaci i kompletirana evidencija klijenata i žiranata banaka i MFI, kojima su povrijeđena finansijska prava, poslužiti za pokretanje šire akcije u društvu.

- Cilj je uspješnije sprovođenje njihove zaštite, kao i povećanje nivoa edukovanosti klijenata i žiranata u odnosima sa bankama i MFI, ističe ombudsman koji će ubuduće raditi intenzivno na poboljšanju odnosa banaka i MFI sa klijentima. Od banaka i MFI tražićemo, dodaje on, izradu kvalitetnih programa zaštite klijenata i žiranata kako bi se uspješnije rješavali problemi u ovoj oblasti.

 


DAN, 13. maj 2011. godine

Četiri mjeseca rada zaštitnika bankarskih klijenata

Ombudsmanu se žalilo 110 žiranata

Bankarskom ombudsmanu Halilu Kalaču se za četiri mjeseca od kako je na toj poziciji, prijavilo 110 ojađenih žiranata. Njih 20 je tražilo savjete za postupke koje vode pred sudovima za zaštitu svojih prava, dok je 15 pitalo kako da se odbrane, jer im je falsifikovan potpis za regulisanje i po nekoliko kredita kod nekih banaka i mikrofinansijskih institucija. Potpise su falsifikovali i zajmoprimci i zaposleni u MFI. Dio žiranata je tražio savjet kako da se zaštite, jer im se više od polovine plate ili penzije uzima za vraćanje tuđeg kredita. Ombudsman je 17 klijenata uputio na vođenje internog postupka pred bankom odnosno MFI, koji treba da okončaju prije obraćanja toj instituciji za zaštitu prava.

- U periodu od 10. decembra prošle godine do 31. do aprila ove, bankarskom ombudsmanu su pristigla ili u postupku kompletirana ukupno 23 zahtjeva koja su procesuirana - navodi se u izvještaju o radu bankarskog ombudsmana i dodaje da su se zahtjevi odnosili na traženje zaštite kod banaka i MFI.

Odbijeni su prigovori na sporost u rješavanju krivičnih prijava, jer to nije u nadležnosti te institucije. Primjedbe žiranata su bile što su banke i MFI odobravale kredite kreditno nesposobnim klijentima, što nijesu provjeravale dokumentaciju žiranata, što žiranti nijesu prisustvovali potpisivanju odobravanja kredita i nisu vodile računa koliko je zadužena osoba kojoj odobravaju zajam. Posebno im je smetalo što im banke nijesu omogućavale da vide ugovor i visinu duga klijenta čiji kredit otplaćuju, kao i što nijesu uvažavale prigovore žiranata. Ombudsman je žirantima koji su se već obratili tužilaštvu, policiji i sudovima, savjetovao da nastave te procese i da budu strpljivi, a onima koji su se žalili da su im falsifikovani potpisi, da prijave krivična djela. Najvećem broju žiranta preporučeno je da pokrenu interni postupak pred bankom tako što će joj poslati pismeni prigovor. Onima koji vraćaju tuđi kredit, rečeno je da imaju pravo da traže naknadu od zajmoprimca, a ako ne mogu sa njim da se dogovore, da ga tuže. Ombudsman je ukazao da kredit treba da otplaćuju svi upisani žiranti, a ne samo jedan. Do 17. marta ove godine, kako je "Dan" ranije objavio, žiranti su podnijeli 476 krivičnih prijava, a sudovi donijeli 41 presudu.

Previsoke kamate i premalo kredita

Ombudsmanu su se obraćali preduzetnici i akcionarska društva žaleći se da banke ne razumiju njihov položaj u kome su se našli zbog krize i ne prihvataju partnerski odnos za izlaz iz te situacije. Žalili su se i zato što banke ne prihvataju reprogram kredita i ako ga odobre, nameću nepovoljnije uslove. Biznismeni su imali primjedbe i na povećanje kamatnih stopa uz nedovoljno jasno objašnjenje i previsok iznos uzetih fiducija i hipoteka za obezbjeđenje kredita koji je iznad standarda OECD-a. Njihove primjedbe su se odnosile i na to da banke ne oslobađaju hipoteku po kreditu proporcionalno vraćenom dugu, gdje zato postoji mogućnost. Privrednici su se žalili da im banke ne daju nove kredite ili ukoliko ih odobre, da im nametnu nepovoljnije uslove od onih koje su davali prije krize. Standardni prigovor se odnosio na previsoke kamate i otežanu komunikaciju sa bankarskim činovnicima. Slične primjedbe imali su i građani kao klijenti banaka, koji su se najviše žalili na blokadu zarada, strah od naplate potraživanja prodajom založenih nekretnina i neprihvatanje banaka da im reprogramiraju kredite.

L.S.

 


POBJEDA, 17. mart 2011. godine

Tragom informacije da su državnom tužiocu dostavljene krivične prijave protiv 468 osoba zbog prevara žiranata

Potpis koji završava porodičnom dramom

Bankari kažu da imaju samo sporadične primjedbe žiranata, a bankarski ombudsman upozorava da se povećava broj prevarenih koji traže zaštitu i da mnogima jedino sudovi i policija mogu pomoći

PODGORICA - Pomoć bankarskog ombudsmana od 10. decembra do danas zatražilo je i 60-ak žiranata koji vraćaju tuđe kredite, među kojima je najviše onih koji su prevareni tako što je njihovu dokumentaciju neko falsifikovao i upotrijebio za uzimanje ne jednog, nego i do deset kredita. Prvi crnogorski bankarski ombudsman za Pobjedu takođe kaže da nije malo ni onih kojima je naknadno dopisana jedna nula, pa su umjesto, recimo, 2.000 žirirali za 20.000 eura.

Da nije malo ojađenih i prevarenih žiranata potvrdio je prekjuče u crnogorskom parlamentu i potpredsjednik Vlade Duško Marković.

On je naveo da postoje brojni slučajevi žiriranja za desetak ili više različitih korisnika kredita, a da žiranti nijesu prisustvovali potpisivanju takvih ugovora.

Tri vrste ojađenih žiranata

- Član moje porodice, umjesto kredita od 4.000 eura treba da vrati kredit od 40.000 eura - kazao je prekjuče potpredsjednik Vlade Marković i podsjetio da su crnogorski sudovi donijeli 41 presudu zbog prevarnih radnji u vezi sa otplatom kredita uzetih kod banaka. Od tog broja 40 je osuđujućih i jedna oslobađajuća presuda.
Državnom tužiocu dostavljene su krivične prijave protiv 468 osoba zbog sličnih radnji nakon čega je optuženo 99 osoba, a protiv 195 ljudi se vodi sudska istraga - kazao je prekjuče Marković.

Tragom ove informacije Pobjeda je pitala ombudsmana i bankare da li su iz vremena kreditnog buma izvučene pouke, da li se sada poštuju propisi i na koji način pomoći onima koji su žiriranjem došli u tešku situaciju.

Bankarski ombudsman doc. dr Halil Kalač pozdravlja to što su nadležni državni organi krenuli u raščišćavanje nagomilanih problema među kojima su i prevare žiranata iz prethodnog perioda.

- Od nas je do sada pomoć zatražilo 60-ak žiranata, koji su dospjeli u velike probleme. U najtežoj situaciji su oni kojima su zloupotrijebljeni dokumenti. Falsifikovanjem njihove dokumentacije klijenti su uzimali i do deset kredita. Stigle su im na naplatu rate za koje nijesu ni znali - kaže Kalač.

Ombudsman navodi da takvim žirantima savjetuje da se odmah jave Tužilaštvu, sudu i policiji jer su u pitanju krivične radnje.

- Savjetujemo ih kako da kod nadležnih organa pokrenu postupak, a sa ombudsmanom da održavaju kontakt kako bismo im olakšali posao u prikupljanju dokumentacije - kaže Kalač.

Sagovornik Pobjede ističe da u tu kategoriju spadaju i oni kojima su naknadno dopisivane nule na iznos kredita za koji su prethodno potpisali potrebna dokumenta.

Na osnovu dosadašnje prakse kancelarija ombudsmana je razvrstala tri vrste ojađenih žiranata.

- Druga vrsta su oni koji ne mogu da vraćaju tuđe kredite i hoće da podijele rate sa drugim žirantom. U toj kategoriji su i oni koji od banaka traže da upornije zahtijevaju od klijenta da plaća svoje obaveze, a ne da se jednostavno naplaćuju od likvidnog žiranata. Treća grupa su oni koji nemaju informacije o finansijskom stanju klijenta ili klijenata kojima su žirirali i čije rate sada vraćaju - kaže Kalač.

On ističe da banke nerado daju takve podatke klijentima iako su obavezne.

- Žirante koji nemaju potpune podatke upućujemo da kod banaka pokrenu interni postupak da bi došli do njih i krenuli prema institucijama da traže zaštitu. Banke do sada nijesu bile raspoložene u dovoljnoj mjeri da ovim žirantima daju sve podatke. Zato smo im na osnovu prigovora žiranata uputili preporuke među kojima je i ta da su obavezne da im pruže sve potrebne informacije. Banka je u roku od mjesec dužna da odgovori. U protivnom, uključuje se ombudsman - objašnjava Kalač, podsjećajući da činovnici koji ne dostavljaju informacije mogu odgovarati za kršenje zakona.

Ombudsman koji danima sluša ispovijesti prevarenih žiranata kaže da se ovakve stvari nerijetko završavaju velikim problemima, ličnim i porodičnim dramama.

Bankari se kunu u zaštitu

Bankari, medutim, ne doživljavaju ove probleme tako dramatično kao ombudsman. Priznaju samo da ima „sporadičnih problema“.

U NLB Montenegrobanci, kako kaže njen portparol Aleksandar Vukotić, nemaju problema sa žirantima.

- Striktno zahtijevamo da žirant bude prisutan prilikom potpisivanja dokumentacije i da potpiše mjenicu sa kompletnim iznosom - kaže Vukotić.

U Erste banci kažu da se sporadično pojavljuju prigovori klijenata po osnovu žiriranja.

- Nakon analize i predočavanja pravne situacije, oni prihvate činjenicu da su žiranti po konkretnom kreditu. Erste banka nije imala slučajeva da su službenici banke snosili kaznene posljedice - saopštio je Pobjedi direktor Službe pravnih poslove Erste banke Veljko Pavićević.

On kaže da prilikom odobravanja kredita Erste banka poštuje procedure, zahtijeva da žirant bude prisutan prilikom potpisivanja mjenice, čime potvrđuje i vjerodostojnost administrativne zabrane, odnosno volje da zaista bude jemac-žirant po tom kreditu.

- U javnosti postoje predrasude po pitanju dokumenata koja su potrebna da bi se podigao kredit. Naime, nikada se u bankarskom sektoru nije mogao podići kredit na osnovu kopije lične karte, već je potrebna uredno popunjena administrativna zabrana koja je ovjerena pečatom i potpisom ovlašćenog lica firme u kojoj žirant radi i koja kao takva predstavlja izvršnu ispravu, pod uslovima propisanim Zakonom o izvršnom postupku. Izjava žiranta, uredno popunjena i potpisana od istog, potvrđuje volju da bude žirant u konkretnom kreditu - objašnjava Pavićević.

I u Hypo Alpe Adria banci kažu da nijesu imali nikakvih spornih slučajeva vezanih za odnos sa žirantima.

- Žiranti imaju sve informacije, jer prilikom potpisivanja mjeničnog ovlašćenja i svih ostalih ugovornih odnosa moraju biti prisutni - žirant(i), klijent i naš kreditni referent. Žirant u svakom momentu zna šta potpisuje i na koji iznos. A kada, hipotetički, dođe do kašnjenja, takođe mu šaljemo sve informacije kao i klijentu. Žirant je u svakom trenutku obaviješten o tome šta se dešava i maksimalno zaštićen, jer je to i u našem interesu - kaže direktor marketinga ove banke Željka Radulović.

I u CKB kažu da poštuju proceduru. Direktor korporativnih komunikacija Maja Vukčević ističe da prilikom odobravanja kredita, Crnogorska komercijalna banka u cjelosti poštuje kako internu, tako i eksternu regulativu.

- Do sada nijesmo imali prigovora žiranata - kaže Vukčević.

Posebnim zakonom zaštititi žirante i klijent

Ombudsman predlaže da se donese novi, objedinjeni zakonski propis za zaštitu klijenata i žiranata, poput zemalja u našem susjedstvu.

- Sada se ove norme nalaze u nekoliko zakona - Zakonu o obligacijama, Zakonu o bankama... Treba nam cjelovit zakon za njihovu zaštitu kako bi ubuduće njihov status bio sigurniji. Samo tako oni mogu biti pravi partneri bankama - kaže Kalač.

Danas ističe rok da banke odgovore

Danas ističe rok poslovnim bankama i mikrokreditnim institucijama u Crnoj gori da odgovore na preporuke koje im je prije mjesec uputio bankarski ombudsman. Među njima je i upozorenje da su one obavezne da vode suštinsku kontrolu dokumentacije i legitimisanje žiranta koji mora biti prisutan prilikom potpisivanja kredita. Jedna od preporuka je i da se smanje kamatne stope.

- Čekam povratnu informaciju od banaka i mikrokreditnih institucija, koje su obavezne da je dostave. Moraju obavijestiti ombudsmana šta su učinili - objasnio je Kalač, prvi crnogorski bankarski ombudsman.

Banke štite činovnike koji su omogućili prevare

Bankarski ombudsman kaže da do sada nema podataka da su banke preduzele bilo kakve radnje ili sankcije prema neodgovornom ponašanju svojih činovnika.

- Nema podataka da su same banke kaznile ili suspendovale zaposlenog koji je bilo kojim falsifikatom odobravao kredite - kaže ombudsman, pozdravljajući to što se nekoliko prevaranata Agroinvesta našlo na sudu.

- Nedopustivo je da institucija u kojoj rade ili su radili ti ljudi koji su omogućavali da se odrade krivične radnje nije preduzela protiv njih nikakave mjere. Takve informacije nema - kaže Kalač.

Ombudsman objašnjava da banke štede svoje zaposlene koji su učestvovali u ovim mutnim radnjama.

- Neće moći tako unedogled. Moraće da preduzimaju mjere protiv onih koji su na bazi falsifikovane dokumentacije jednom licu odobravali silne kredite. Ako oni to ne žele, onda javnost mora izvršiti pritisak na njih da izađu sa podacima i otklone nepravilnosti – poručuje ombudsman.

Daju otkaze, napuštaju državu

- Žirirala sam na kredit od dvije hiljade eura prije tri godine komšiji koji ga je uredno vraćao, ali je meni nakon više od pola godine prvo stigla zabrana na platu za drugi kredit na pet hiljada, potom još jedan od deset i treći od osam hiljada eura. Od tada mi se život pretvorio u pakao jer su moju dokumentaciju falsifikovali u mikrokreditnoj instituciji i uzimali kredite bez mog znanja - ispričala je Pobjedi tridesetogodišnja djevojka, koja je željela da ostane anonimna, a koja je pomoć potražila od ombudsmana i na sudu.

Ona kaže da nije usamljena.

- Moj kolega, koji je na isti način prevaren, napustio je posao jer su mu platu od 320 eura uzimale banke na ime žiriranja. Ocijenio je da mu je bolje sjedjeti kući nego raditi da bi vraćao kredite onima koji su ga prevarili. Sad je naplata prešla na drugog žiranta - kaže naša sagovornica.
Bilo je i slučajeva da su žiranti napustili Crnu Goru. Otišli su u drugu državu da rade kako bi izbjegli otplatu tuđih kredita.

- Sličnih ispovijesti nije mali broj - poručuje ombudsman.

Piše Mira Milović

 


POBJEDA, 24. februar 2011. godine

Za kredite založili 7,7 milijardi imovine
 
Vrijednost kolaterala kao dva crnogorska BDP, a više od tri puta veća od ukupnih kredita. Hipoteke stigle do sudova, ali i do bankarskog ombudsmana. Banke izbjegavaju otvoren razgovor oko preuzetih nekretnina

PODGORICA - Kod crnogorskih banaka, kao obezbjeđenje za kredite, založene su nekretnine vrijedne 7,7 milijardi eura, saopšteno je Pobjedi iz Centralne banke. Koliko su od ovih nekretnina, odnosno stanova, vila, poslovnih prostora, zgrada, jahti, glisera, livada... zaplijenile poslovne banke zato što njihovi vlasnici ne vraćaju kredite - Pobjeda nije uspjela da sazna. U Centralnoj banci nemaju takav podatak, a banke ne žele da ga saopšte pravdajući to poslovnim tajnom.

- Tržišna procijenjena vrijednost nekretnina založenih kod banaka u Crnoj Gori, kao obezbjeđenje za uredno izmirenje kredita, na kraju prethodne godine iznosila je 7,7 milijardi eura - saopštili su Pobjedi iz Centralne banke.

Ovaj podatak, objašnjavaju iz CBCG, pokazuje da je to više nego triput veća vrijednost od kreditnog portfolija u bankama koji je oko 2,2 milijarde eura. Procijenjena vrijednost kolaterala dostigla je, podsjetimo, iznos dva crnogorska BDP-a.

Iz Centralne banke objašnjavaju da banke, u skopu svojih politika i strategija poslovanja, definišu vrstu i kvalitet kolaterala kao obezbjeđenje za svoje plasmane. Utuživost i stepen naplate tih kolaterala zavisi od mnoštva faktora na koje CBCG generalno ne može uticati.

Iz ove institucije nijesmo mogli dobiti odgovor koliko je u ovom momentu stanova i kuća kod banaka.

Mnogi na sudu

- Takve podatke CBCG nema jer u izvještajima koje joj dostavljaju poslovne banke nijesu predviđeni - objašnjavaju iz CBCG.

Prvi bankarski ombudsman dr Halil Kalač takođe kaže da nema podataka koliko su nekretnina preuzele banke ali, sudeći po mnogim oglasima o prodaji u novinama, procjenjuje da ih je sve više.

- I od nas je tražilo pomoć nekoliko vlasnika stanova i kuća koje su im banke oduzele zbog nevraćanja kredita. Mnogi slučajevi su na sudu, kaže Kalač podsjećajući da je do tih podataka teško doći jer su poslovna tajna banaka.

Iz svih poslovnih banaka Pobjedi je saopšteno da im poslovna politika ne dozvoljava da saopštavaju podatke o klijentima. Iz CBCG Pobjedi je prije desetak dana, podsjetimo, saopšteno da kasni otplata 533 miliona eura kredita, od čega 358 miliona eura datih privatnim kompanijama.

Prinudna naplata

- Prinudna naplata potraživanja koja su obezbijeđena hipotekom, vrši se vansudskom prodajom javnim nadmetanjem. Nakon ispunjenja uslova predviđenih zakonom, organizuje se javna prodaja - aukcija na kojoj je početna cijena nepokretnosti jednaka procijenjenoj vrijednosti. Ukoliko na prvoj prodaji nema zainteresovanih, organizuje se druga, na kojoj se početna cijena može smanjiti za trećinu procijenjene vrijednosti, saopštili su Pobjedi iz Hypo Alpe Adria banke odgovarajući na pitanje koliko je ova banka preuzela stanova, kuća, vila...

Oni su objasnili da „banka, kao hipotekarni povjerilac koji učestvuje u javnoj prodaji kao ponuđač ima pravo da, kao kupoprodajnu cijenu, ponudi obezbijeđeno potraživanje, uključujući neisplaćene kamate, zaostale rate, troškove prodaje, takse i druge troškove nastale u vezi sa hipotekom”.

U Podgoričkoj banci Societe Generale Group kažu da kod njih nije izražen problem nemogućnosti realizacije kolaterala. Ni oni nijesu naveli broj i vrijednost kolaterala.

- Nema značajno velikog broja kolaterala za koje su se stekli uslovi da se potraživanja naplaćuju prodajom. Banka stiče pravo upisa svojine na nekima od njih. Najavljene izmjene Zakona o izvršenju i obezbjeđenju i Uredbe o vansudskoj prodaji hipotekovane stvari u značajnoj mjeri će doprinijeti efikasnijem postupku izvršenja i namirenja povjerioca - saopšteno je iz ove banke.

Ceh došao na naplatu

Ni NLB Montenegrobanka nije navela podatak. Portparol ove banke Aleksandar Vukotić kaže da je poslovna politika banke takva da se taj podatak ne može dati.

U bankarskim krugovima kažu da će se ova tema tek zaoštriti i da će u narednom periodu biti oduzeto mnogo više nekretnina pod hipotekom, odnosno fiducijom. Bojati se, kažu bankari, da ćemo zaboraviti krizu pri prinudnim iseljenjima i zapljenama. Komentarišući vrijednost ukupnih nekretnina bankari kažu da postoji mogućnost i da su precijenjene jer su procjenjivane u vrijeme kada su se „kapom i šakom” uzimali krediti.

Bilo kako bilo, ceh lakomosti, neznanja i još ponečeg iz perioda buma kada su ljudi zalagali stanove i uzimali kredite kockajući se na berzi, sada je došao na naplatu. Reprogram tih kredita čije je vraćanje zakočilo, obilježio je 2009. i prošlu godinu do jeseni. Od septembra prošle zbog konstantnog kašnjenja otplate kredita banke su počele hipoteke da pretvaraju u fiducije. To znači da se vlasnik stana, kuće, vile, jahte, aviona, zgrade, poslovnog prostora ili livade više ne pita sa njom i da banka samostalno odlučuje o prodaji.

Banke preuzele više od 4.000 stanova i kuća

Više od 4.000 stanova i kuća - koji su bili pod hipotekom preuzele su crnogorske banke od vlasnika koji ne vraćaju kredite - saopšteno je Pobjedi iz dobro obaviještenog izvora iz bankarskog sektora.

Sadašnji broj zaplijenjenih stanova i kuća duplo je veći nego prošle godine kada se kretao između dvije hiljade i 2.500 - saopštio je Pobjedin izvor dodajući da se u mnogim slučajevima vodi sudski spor.

- U više od polovine fiducijalnih stanova i kuća, odnosno onih koji su preneseni u vlasništvo banke, još se nalaze stanari - vlasnici, što otežava njihovu prodaju - kaže naš izvor. Ima i slučajeva da vlasnici stanova nijesu ni znali da je njihov krov nad glavom pod hipotekom za kredit dalo neko od djece, supružnik ili rođak.

Bankari se žale na sudove

Na nemogućnost da prodaju stanove koji su prenijeli u vlasništvo, oduzeli od klijenata koji ne vraćaju kredite, bankari su se prije mjesec dana, kako navodi Pobjedin izvor, žalili ministru finansija optužujući za to sudove. To je u posljednje vrijeme česta tema i na sastanku Udruženja banaka. Najviše problema sa visokim nekretninama koje su obezbjeđenje kredita koji se ne vraćaju imaju Hypo Alpe Adria, CKB i Prva banka.

Bankari kažu da su njihovi interesi ugroženi bilo zbog propisa, neažurnosti sudova ili intervencija.

Kolateral u kešu 129 miliona eura

Najsigurniji i najlikvidniji kolateral, odnosno obezbjeđenje za uzeti kredit, sa aspekta banke je novčani.

- Ukupna vrijednost novčanog kolaterala na nivou bankarskog sektora je 129 miliona eura - saopšteno je Pobjedi iz CBCG. To je, dodaju iz regulatora, šest odsto pokrivenosti ukupnih kreditnih plasmana.

Mira Milović

 


POBJEDA, 17. februar 2011. godine

Žiranti treba da tuže one čije kredite vraćaju

Bankarski ombudsman prije dva dana uputio preporuke bankama da naprave programe zaštite klijenata i žiranata. Pedesetak klijenata, uglavnom žiranata, zatražilo pomoć

PODGORICA - Bankarski ombudsman zatražio je prije dva dana od banaka i mikrokreditnih institucija da naprave program zaštite klijenata i žiranata. U pisanim preporukama se traži da nađu model da oni vraćaju kredite, a da im egzistencija ne bude ugrožena - kazao je za Pobjedu prvi crnogorski bankarski ombudsman doc. dr Halil Kalač koji je počeo da radi 10. decembra prošle godine.

- Pedesetak klijenata, koji smatraju da su ugroženi, obratilo se ombudsmanu za pomoć. Od toga je najviše žiranata koji vraćaju tuđe kredite. Nijedan žirant do sada ombudsmanu nije prijavio da mu je plijenjena imovina, ali kod njih postoji strah i od toga - kaže Kalač.

Nema podatka koliko žiranata vraća tuđe kredite, ali se na ustanovljavanju tog broja radi. Usluge bankarskog ombudsmana su besplatne, a sve koji mu se obrate savjetuje kako da postupe i zaštite se.

- Žirant ima pravo da od onog kome je žirirao u dogovoru ili sudskim putem traži da mu nadomjesti imovinu ili novac. Žirant koji vraća tuđi kredit ima pravo i da od drugog žiranta traži da podijele trošak, odnosno da mu vrati polovinu plaćenih rata - ističe Kalač.

Bankarski ombudsman zatražio je prije dva dana od banaka i mikrokreditnih institucija da naprave program zaštite klijenata i žiranata. U preporukama se od njih traži da nađu model da oni vraćaju kredite, a da im se egzistencija ne ugrozi. Ne zna se koliko u ovom momentu ima žiranata koji vraćaju tuđe kredite kojih je u Crnoj Gori ukupno više od dvije milijarde eura. Iz Centralne banke Pobjedi je odgovoreno da nemaju takav podatak, ali da se na utvrđivanju radi. Da posao neće biti lak jasno je ako se zna da je ranije jedan čovjek žirirao i po nekoliko puta, da dokumentacija nije provjeravana, da se potpis lako stavljao. Ceh, međutim, sada dolazi na naplatu.

Da nije mali broj ojađenih žiranata svjedoči i prvi crnogorski bankarski ombudsman doc. dr Halil Kalač koji je počeo da radi 10. decembra prošle godine.

Najviše žiranata

- Pedesetak klijenata, ljudi koji smatraju da su ugroženi, obratilo nam se za pomoć. Od toga je najviše žiranata koji vraćaju tuđe kredite - kaže za Pobjedu Kalač, dodajući da je dvadesetak prigovora u proceduri.

On kaže da se pred bankom vode postupci koji su bili pripremljeni za sud.

Uključivanjem ombudsmana, objašnjava on, dio smo pokušali da riješimo sa bankama. U protivnom, ide se na sud.

Kalač kaže da su banke i mikrokreditne finansijske institucije obavezne po Zakonu o bankama, čl. 91 da vode interni postupak po podnijetom prigovoru klijenta.

- One često ne prihvataju prigovore klijenata da su povrijeđena njihova finansijska prava. Pisane prigovore izbjegavaju da zavedu i daju dokaz klijentu da je taj zahtjev primljen - objašnjava Kalač, dodajući da je i to, između ostalog bilo razlog, da prije dva dana uputi preporuke bankama i mikrokreditnim institucijama.

Mikrokreditni posebno ugroženi

Usluge bankarskog ombudsmana su besplatne, a Kalač kaže da žirante i sve one koji im se obraćaju savjetuju kako da postupe i zaštite se.

- Žirant ima pravo da od onog kome je žirirao u dogovoru ili sudskim putem traži da mu nadomjesti imovinu ili novac. Žirant koji vraća tuđi kredit ima pravo i da od drugog žiranta traži da podijele trošak, odnosno da mu vrati polovinu plaćenih rata - odgovorio je Kalač na pitanje šta savjetuje ljudima koji mu se obraćaju.

Ombudsman kaže da to oštećeni klijenti i žiranti sve više koriste, ali da ne zna koliko je takvih predmeta na sudu. Posebno su u teškoj situaciji, podsjeća on, oni koji su svojevremeno žirirali Agroinvestu i koji su zbog falsifikovanja njihovih dokumenata dobili i po dvije-tri zabrane na primanja. Njima, kaže ombudsman, poručujem da je jedini način da se obrate sudu jer je to krivično djelo.

- U slučaj žiranata Agroinvensta uključila se akcijom „Maestro“ i policija na osnovu više podnijetih prijava - kaže Kalač.

On ističe da su žiranti uglavnom iznenađeni kako im je kredit za koji su žirirali brzo došao na naplatu.

Strah i od pljenidbe

- Zakon o obligacionim odnosima daje pravo povjeriocu da brzo pokrene proceduru. Čim zakasni otplata kredita banke veoma brzo zahvataju račune platežno sposobnih žiranata, paralelno sa prihodima klijenta. Kada su korisnici kredita u težoj situaciji, onda žiranti vraćaju kompletan novac.U prvoj fazi se ide na administrativne zabrane odnosno likvidna sredstva - objašnjava proceduru Kalač.

U drugoj fazi povjerioci će vjerovatno ići na naplatu od imovine.

- Nijedan žirant do sada ombudsmanu nije prijavio da mu je plijenjena imovina, ali kod njih postoji strah i od toga - kaže on.

Budućim žirantima ombudsman savjetuje oprez.

- Ne treba ništa potpisivati dok kompletna situacija nije jasna. Prethodno moraju znati iznos kredita i bonitet osobe kojoj žiriraju. Nipošto ne smiju na neviđeno potpisivati izjave i mjenice - kaže Kalač.

Sumnja da se povećavaju kamate na kredite u otplati

Ombudsmanu su se ovih dana obratili i klijenti koji su se žalili da im je povećana kamata na kredite koje otplaćuju.

- Postupci još nijesu završeni zbog čega ne želim konkretnije da govorim - kaže Kalač, naglašavajući da se kamate predviđene ugovorom ne smiju povećavati. Ne smije se, dodaje on, povećavati ni zatezna kamata koja je zakonom propisana na osam odsto.

Lični bankrot i zaštita

- Crna Gora, poput susjednih država, treba zakonski da dopuni zaštitu klijenata i žiranata - kaže Kalač.
On predlaže da se razmisli i o donošenju zakona o proglašenju ličnog bankrota.

- U ove oblasti treba uvesti standarde EU - kaže Kalač, dodajući da se u razvijenim zemljama ne može dogoditi da klijent ima imovinu, a da izbjegava vraćanje kredita.

Apel da se snize kamate

Ombudsman je ovih dana uputio apel bankama i mikrokreditnim institucijama da snize kamatne stope.

- Kamatne stope, koje su sada visoke, moraju biti znatno niže. Pad kamata koji se dogodio krajem prošle i početkom ove nije dovoljan - ocijenio je ombudsman podsjećajući da na gotovinske kredite efektivne kamate u bankama dosežu i do 18 odsto, a u mikrokreditnim institucijama i do 34 odsto godišnje.

Kalač podsjeća da su banke i mikrokreditne finansijske institucije obavezne da vidno iskazuju nominalne i efektivne kamatne stope na kredite i depozite.

On podsjeća da se klijenti žale da nijesu bili do kraja upoznati sa uslovima kredita prilikom uzimanja.

- Za razliku od banaka, mikrokreditne finansijske institucije to ne poštuju - kaže Kalač.

Bankari u rukavicama

Konkretan odgovor na pitanje koliko žiranata vraća tuđe kredite Pobjeda je dobila jedino od NLB Montenegrobanke.

Direktor Sektora koordinacije poslovne mreže ove banke Srđan Radonjić kaže da se između 12 i 15 odsto ukupnog broja kreditnih partija naplata vrši od jednog ili više žiranata.

- Podgorička banka Sosiete Ženeral ne naplaćuje od žiranata znatno veliki broj kredita u kašnjenju - odgovoreno je Pobjedi iz ove banke čija je poslovna politika, kako su naveli, da, u mjeri mogućeg, naplati dug od korisnika kredita.

Sličan odgovor Pobjeda je dobila i od Hipo Alpe Adria banke.

- Ukoliko i nakon svih pokušaja ne uspijemo da naplatimo potraživanja od glavnog dužnika, onda to zahtijevamo od žiranata - kažu u ovoj banci koja nakon 45 dana kašnjenja aktivira tzv. soft kolateral - naplatu preko administrativnih zabrana od žiranata.

- Do tada, i klijent i žiranti su pismeno opomenuti. Održavaju se i stalni kontakti kreditnog službenika sa klijentom i žirantom kredita čija otplata kasni, objasnili su iz HAAB.

Mira Milović

 


Nezavisni dnevnik VIJESTI, 17. februar 2011. godine

Kalač: Kamate treba da budu još niže

Crnogorski bankarski ombudsman dr Halil Kalač, koji je stupio na dužnost 10. decembra prošle godine, kaže za Pobjedu da im se do sada pedesetak klijenata obratilo za pomoć, od čega je najviše žiranata koji vraćaju tuđe kredite.

Pored toga, ovih dana su se ombudsmanu obratili i klijenti koji su se žalili da im je povećana kamata na kredite koje otplaćuju. Prema Kalačevim riječima, postupci još nisu završeni, zbog čega ne želi još o njima konkretnije da govori. On je naglasio da se kamate predviđene ugovorom ne smiju povećavati, kao ni zatezna kamata, zakonom propisana na osam odsto.

Ombudsman je ovih dana uputio apel banaka i mikrokreditnim institucijama da snize kamatne stope.

- Kamatne stope, koje su sada visoke, moraju biti znatno niže. Pad kamata koji se dogodio krajem prošle i početkom ove godine nije dovoljan - ocijenio je Kalač, uz podsjećanje da na gotovinske kredite efektivne kamate u bankama dosežu 18 odsto, a u mikrokreditnim institucijama i do 34 odsto godišnje.

On dodaje da su banke i mikrokreditne institucije obavezne da vidno iskazuju nonimalne i efektivne kamatne stope na kredite i depozite. Takođe podsjeća da se klijenti žale da nisu bili do kraja upoznati sa uslovima kredita prilikom njegovog uzimanja, što ne poštuju mikrokreditne institucije.

 


DAN, 06. februar 2011. godine

BANKARSKOM OMBUDSMANU STIGLO 15 PRIGOVORA ZA ZAŠTITU FINANSIJSKIH PRAVA

Žiranti su za visoko poštovanje

Solidarnost je kao ekonomska, sociološka i filozofska kategorija veoma cijenjena u našem mentalitetu

Bankarskom ombudsmanu do sada je stiglo 15 prigovora za zaštitu prava klijenata, žiranata. Neki su u postupku kompletiranja dok se ne okonča interni postupka pred bankama, odnosno mikrokreditnim finansijskim institucijama, kazao je u intervjuu za "Dan" bankarski ombudsman Halil Kalač.

Ističe da je oko 30 klijenata preko telefona tražilo savjet za zaštitu finansijskih prava, te da ga je od početka rada, 10. decembra prošle godine, posjetilo njih dvadesetak.

- Pojedini klijenti, odnosno žiranati, poslije dobijenih savjeta podnijeli su prigovor za zaštitu prava banci, odnosno finansijskoj instituciji, radi vođenja internog postupka. Prigovor ombudsmanu se podnosi samo ako je klijent prethodno iskoristio sve pravne mogućnosti za zaštitu pred bankom - kazao je Kalač.

On je dodao da je podsjetio banke na zakonsku obavezu vođenja internog postupka po prigovoru klijeta o kršenju finansijskih prava.

- Kod jednog broja podnosilaca prigovora banci, odnosno mikrokreditnoj finansijskoj instituciji, ta procedura je u toku. Poslije završenog internog postupka, ako je klijent i dalje nezadovoljan, zahtjev i dokumenta o slučaju dostavlja ombudsmanu - kaže Kalač i dodaje da klijent može pokrenuti postupak i kod suda.

Tvrdi da zasad nema prigovora klijenata da je neko u njihovo ime podigao kredit, ali da ima prigovora žiranata čija je dokumentacija falsifikovana i zloupotrijebljena za regulisanje i odobravanje više kredita.

- Klijenti koji tvrde da su prevareni i da su od strane banke povrijeđena njihova prava zaštitu finansijskih prava mogu tražiti kod bankarskog ombudsmana, koji će u vansudskom postupku pokrenuti rješavanje spora između klijenta i banke, odnosno mikrokreditne finansijske institucije. U tom slučaju predlaže se poravnanje ili okončanje spora na drugi način - navodi Kalač.

Ombudsman, dodaje Kalač, može da preporuči banci da izmijeni akt, preduzme određene radnje ili otkloni nedostatke koji su prouzrokovali spor sa klijentom.

- Ako klijent ima dokaze i tvrdi da je u pitanju prevara, treba da je prijavi kao krivično djelo pravosudnim organima i policiji. Klijent bira hoće li zaštitu svojih finansijskih prava da traži u vansudskom postupku kod bankarskog ombudsmana ili u sudskom postupku - napominje Kalač.

Objašnjava da bankarski ombudsman obustavlja postupak koji vodi ako klijent pokrene postupak pred sudom.

- Žiranti su za visoko poštovanje, jer je solidarnost kao ekonomska, sociološka i filozofska kategorija veoma cijenjena u našem mentalitetu. To su osobe koje su solidarnošću pomogle drugome do dobije kredit, da ima finansijsku korist. Bankarski ombudsman će učiniti sve da pomogne žirantima u zaštiti prava - istakao je Kalač.

L.S.

 


Nezavisni dnevnik VIJESTI, 19. januar 2011. godine

BANKARSKOM OMBUDSMANU STIGLO 15 ZAHTJEVA ZA POMOĆ

Prevareni žiranti da se žale policiji i sudovima

Lažno žiriranje, nagli skok rata za kredite koje su uzeti u švajcarskim francima i dobijanje nepotpunih informacija sa zakašnjenjem od banaka, glavni su problemi koje su građani iznijeli bankarskom ombudsmanu Halilu Kalaču u proteklih mjeseca dana od kada je počeo da radi.

"Građanima koji imaju problema sa lažnim žiriranjem ne možemo puno pomoći jer je to nadležnost policije i sudova. Jedino im možemo dati savjete koju dokumentaciju da prikupe i zamoliti nadležne organe da im blagovremeno izađu u susret kako bi se građanima povratila sigurnost" rekao je Kalač.

"U drugu grupu su klijenti koji su uzeli kredite u švajcarskim francima u periodu prije krize kada je ta valuta bila znatno niža od eura. Sada je situacija obrnuta i to nije samo karakteristika Crne Gore već i cijele Jugoistočne Evrope. Nadamo se da će se taj kurs sa oporavkom tržišta u skorije vrijeme stabilizovati" kazao je Kalač, dodajući da je pristiglo oko 15 zahtjeva za pomoć i da nakon praznika očekuju veći broj.

Programa zaštite klijenata neophodan

On je najavio da će bankama i mikrofinansijskim institucijama preporučiti da donesu programe zaštite klijenata.

"To je neophodno iz razloga što jedan broj klijenata, zbog posledica globalne ekonomske krize, nije u mogućnosti da na vrijeme otplaćuju uzete kredite. U tim slučajevima banke treba da restrukturiraju kredite ili na drugi način olakšaju klijentima i žirantima njihovu otplatu. Dalje, banke i mikrofinansijske instutucije moraju povećati nivo informisanosti klijenata" rekao je Kalač.

"Primjedbe klijenata se odnose na to da ne dobijaju redovne informacije i da kada ih dobiju one najčešće budu nepotpune, neblagovremene i često netačne. Kada kilijent podnese zahtjev u pismenoj formi da su povrijeđena njegova prava banka mora pokrenuti interni postupak i da se u roku od mjesec dana izjasne po svim navedenim spornim činjenicama. Ako tako ne budu radile onda mi reagujemo" objasnio je Kalač.

Potreba zaštite klijenata, prema njegovim riječima, naglašena je zbog posledica globalne ekonomske krize, agresivne markentinške politike banaka i drugih finansijskih institucija pri nuđenju kredita, (a u cilju jačanja pozicije na tržištu i sticanja kredita) i neadekvatnog nivoa finansijske pismenosti jednog broja klijenata.

"Klijent je važan subjekat tržišta i zaštita njegovih finansijskih prava je jedan od bitnih uslova izgradnje finansijskog tržišta. U narednom periodu radićemo na edukaciji klijenata kroz organizaciju okruglih stolova i konferencija na temu povećanja finansijske pismenosti, a i kroz nacionalni program zaštite potrošača predviđeno je uvođenje sadržaja zaštite klijenata u obrazovni sistem osnovnih i srednjih škola, a ja bih tu dodao i univerziteta" kazao je Kalač.

Od zemalja u okruženju Crna Gora je jedina država koja je institucionalizovala finansijsku zaštitu prava kijenata banaka, a uskoro će to biti praksa u Srbiji, Hrvatskoj i BiH.

Banke moraju dati tačne podatke o troškovima

Kalač je najavio da će tražiti od banaka da daju potpunije informacije o kreditima kako bi građani mogli odlučiti da li da ga uzmu kod te ili neke druge banke.

"Banke moraju razdvojiti informacione i reklamne podatke. To dvoje ne ide zajedno. U informacionim listovima se mora tačno navesti nominalna i efektivna kamatna stopa koja govori koliki su ukupni troškovi građana za neki kredit".
"Zatim, banka mora prezentovati na koji način građanin može servisirati otplatu, što znači da treba navesti da li pored plate postoji mogućnost da se obaveze izmiruju i po osnovu nekih drugih prihoda iz porodičnog budžeta. Na informacionoj listi moraju se jasno navesti i transakcioni troškovi za koje građani u većini slučajeva i ne znaju da postoje. Većina banka koje posluju kod nas dolaze iz zemalja EU gdje posluju po visokim standardima i ne vidim nijedan razlog zašto neki naš građanin ne bi dobio istu informaciju od neke banke čija majka banka, recimo, posluje u Parizu ili Briselu"
rekao je Kalač.

 

 

Copyright 2011 © Bankarski Ombudsman Crne Gore