English
Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.

Kontakt informacije


Tel: 020 230 695
Fax: 020 230 695
Email:bankarski.ombudsman@cbcg.me
 

Dodatne informacije


Ovdje mozete preuzeti formular:

Download
 

Mapa

 

Bankarski ombudsman u medijima - 2013

PORTALANALITIKA.ME - 23.10.2013. godine

POBJEDA - Objavljeno: petak 19. jul, 2013. godine

AnalitikaPortal - 17. mart 2013. godine

Vijesti/MINA business - 10.03.2013. godine

CDM - 21.02.2013. godine


 

PORTALANALITIKA.ME - 23.10.2013. godine

Žiranti na mukama zbog blokade penzija i plata

Bankarskom ombudsmanu se zaključno sa septembrom ove godine obratilo ukupno 420 klijenata, žiranata i građana, odnosno klijenata, što je 20 odsto manje u odnosu na isti period prethodne godine, piše Pobjeda.

Bankarski ombudsman dr Halil Kalač Pobjedi je kazao da je za devet mjeseci ove godine podnijeto 50 zahtjeva za zaštitu finansijskih prava klijenata i žiranata. Okončan je, dodaje on, 41 postupak, a devet je u toku.

- Od ukupnog broja, 28 prigovora su podnijeli klijenti, a 22 žiranti. Na banke se odnosilo 44 prigovora, a 6 na mikrofinansijske institucije - kazao je Kalač.

Prema njegovim riječima većina se odnosi na period kreditne ekspanzije u vremenu 2006. do 2009. godine.

Kalač kaže da se žiranti najviše žale zbog blokade njihovih plata i penzija.

- Od 22 pokrenuta postupka, žiranti su, u najvećem broju postupaka (18), prigovorili zbog blokade zarada ili penzija. U pet postupaka oni su prigovorili odobravanju kredita na osnovu krivičnih radnji, prevare i falsifikovanja, zloupotrebe isprava. Na iznos duga po kreditu kamati prigovoreno je u pet postupaka, dok su dva pokrenuta zbog evidencije u Kreditnom registru CBCG i neodobravanje novog kredita - istakao je bankarski ombudsman.

On je pojasnio da je od ukupnog broja postupaka 46 pokrenuto po zahtjevima građana, dva postupka po zahtjevu društava ograničeneodgovornosti i po jedan po zahtjevu AD i preduzetnika.

Građani, odnosno klijenti i žiranti žale se na kredite, račune, depozite i kartice.

Klijenti se žale da banke i mikrofinansijske institucije MFI ne žele da razumiju njihov ekonomski položaj u koji su se našli zbog ekonomske krize, jer se njihov kreditni bonitet pogoršao u odnosu na period ugovaranja i podizanja kredita, neprihvatanje od strane banaka i MFI reprogramiranje kredita, visoki iznosi mjesečnih rata, zbog povećanja kamatnih stopa, na kredite u otplati, jednostran raskid ugovora i pokretanje postupka od strane banaka i MFI, za naplatu potraživanja iz fiducija i hipoteka i strah od posljedica toga.

Žale se i na blokadu računa u iznosu većem od 50 odsto mjesečnih primanja, visok obračun valutnih razlika i kamate kod kredita sa valutnom klauzulom (stambeni krediti u švajcarskim francima), naplatu visokih troškova za održavanje tekućeg računa i platnih kartica, visokih kamata na minusna stanja tekućih računa, na rivolving kredite, visoke provizije na bankomatima kao i na skidanje sredstava od strane nepoznatih lica sa računa bankovne kartice - objasnio je Kalač.

Žiranti se, međutim, žale i na to što su banke i MFI u periodu ekspanzije odobravale kredite nepodobnim klijentima. I kompanije, odnosno pravna lica bankarskom ombudsmanu se žale na kredite iz perioda ekspanzije, čija je realizacija u toku.

 


POBJEDA - Objavljeno: petak 19. jul, 2013. god.

Bankarski ombudsman u prvoj polovini ove godine imao manje posla: Pomoć zatražilo 20% manje žiranata i klijenata

PODGORICA – Pomoć bankarskog ombudsmana u prvoj polivini ove godine zatražilo je 256 klijenata, žiranata, što je za petinu manje, nego u istom periodu prošle godine – saopšteno je iz kancelarije ombudsmana.

Manje zahtjeva

- Za šest mjeseci ove godine ostvareno je 20 odsto manje posjeta nego prošle godine. U periodu od januara do kraja juna ombudsmanu je upućeno 130 prigovora, nejasnoća, nerazumijevanja i poteškoća u radu sa mikrofinansijskim institucijama, kao i 181 prigovor u radu sa bankama. Na osnovu toga može se zaključiti da je kršenje finansijskih prava klijenata i žiranata u padu u odnosu na uporedni period – objašnjeno je u saopštenju.

Bankarskom ombudsmanu su se obratila i 94 žiranta.

- Žiranti čine 37 odsto ukupnog broja, kao i 162 klijenta, odnosno 63 odsto – navodi se u saopštenju juče proslijeđenom medijima iz kancelarije bankarskog ombudsmana dr Halila Kalača.

 Njih 121 je upućeno na vođenje internog postupka pred bankom, odnosno MFI.

Klijent, odnosno žirant prije podnošenja zahtjeva za zaštitu finansijskih prava bankarskom ombudsmanu, kako je objašnjeno, treba da okonča interni postupak pred bankom, odnosno MFI.

U izvještaju se navodi da je 71 klijent tražio savjet za postupke koje vode pred nadležnim sudovima za zaštitu finansijskih prava.

Primjedbe preduzeća

Kalač je saopštio da se primjedbe preduzeća uglavnom odnose na nerazumijevanje banke i MFI za njihov položaj u koji su se našli zbog posljedica ekonomske krize.

- Primjedbe se odnose i na neprihvatanje reprograma kredita ili prihvatanje po nepovoljnijim uslovima od stanja iz ugovora o kreditu, kao i na povećanje kamatnih stopa na odobrene kredite, uz nedovoljnu ili nejasnu argumentaciju za to – naveo je Kalač.

Kompanije su se žalile i na visok iznos uzetih fiducija i hipoteka za obezbjeđenje kredita, blokadu računa i otežano poslovanje zbog toga i nepovoljne uslove za kredite za pokretanje novog biznisa.

Klijenti koji su se obraćali bankarskom ombudsmanu iznosili su prigovore da banke i MFI ne prihvataju i ne žele da razumiju njihov ekonomski položaj u koji ih je dovela ekonomska kriza.

Oni su imali primjedbe i na povećanje kamatnih stopa na odobrene kredite, uz nedovoljnu ili nejasnu argumentaciju za to, visoke valutne razlike na stambene kredite u švajcarskim francima i nemogućnost vraćanja velikih mjesečnih rata.

Iz sklopljenih poslovnih aranžmana sa bankama i MFI u ovoj godini nije prispio nijedan prigovor.

- To govori o padu kršenja prava klijenata i žiranata u sklopljenim kreditnim aranžmanima u ovoj, u odnosu na prošlu godinu – navodi se u saopštenju.

Kako žiranti da se zaštite od falsifikovanih dokumenta

U izvještaju ombudsmana se kaže da je veliki broj građana tražilo savjet kako da se zaštite od posljedica koje imaju zbog falsifikovane dokumentacije žiranta.

- Petnaest žiranata je tražilo savjet kako da se zaštite od posljedica koje imaju zbog falsifikovane dokumentacije žiranta, zloupotreba dokumentacije jednog jemstva za regulisanje nekoliko kredita kod banaka i MFI i kako da se obrate tužilaštvu ili policiji, za prijavu krivičnog djela – navodi se u izvještaju.

Polovinaplate ide na rate

Bankarski ombudsman u saopštenju navodi da je 50 klijenata i žiranata tražilo pomoć oko visokih rata.

- Tražili su savjet kako da se zaštite od toga što se njihove zarade ili penzije zahvataju više od 50 odsto, radi vraćanja kredita – navodi se u saopštenju.

Franak čeka presudu

U Crnoj Gori ima 518 korisnika stambenih kredita u švajcarskim francima, uglavnom kod HAAB.

Oni, navodi se u saopštenju, sve teže izmiruju obaveze, rate su im narasle.

On je objasnio da korisnici tih kredita sve teže izmiruju obaveze, jer su im se rate drastično uvećale zbog skoka švajcarskog franka i da su podnijeli kolektivnu tužbu protiv banke.

- Banka zaboravlja da je sav rizik prebacila na korisnike kredita – kaže Kalač.

Mr.M.


AnalitikaPortal - 17. mart 2013. godine

Kalač: Što prije usvojiti Zakon o zaštiti potrošača

Zakone o zaštiti potrošača i o potrošačkim kreditima, kao i podzakonska akta koja proizilaze iz njih, trebalo bi usvojiti što prije kako bi se poboljšao status klijenata i žiranata, ocijenio je bankarski ombudsman, Halil Kalač.

On je, u cilju bolje zaštite klijenata i žiranata, predložio i donošenje Strategije finansijske edukacije.

„Bankarskom ombudsmanu treba omogućiti da daje inicijative za izmjenu i dopunu pojedinih propisa, radi njihovog usklađivanja sa međunarodnim standardima, u oblasti prava i zaštite prava korisnika bankarskih proizvoda i usluga“, rekao je Kalač agenciji Mina-business.

On smatra i da bi bankarskom ombudsmanu trebalo omogućiti da daje mišljenja na nacrte zakona, drugih propisa ili akata, koji regulišu tu materiju, ukoliko je to potrebno u cilju unaprijeđenja zaštite prava klijenata banaka i mikrofinansijskih institucija (MFI).

„Bankarskom ombudsmanu treba omogućiti i da daje mišljenja o zaštiti prava klijenata, na zahtjev organa koji o tim pravima odlučuje, bez obzira na vrstu ili stepen postupka koji je u toku pred tim organom“, poručio je Kalač.

Prema njegovim riječima, trebalo bi povećati i broj izvršilaca u kancelariji bankarskog ombudsmana, u skladu sa njegovim potrebama, shodno Akcionom planu Nacionalnog programa zaštite potrošača od prošle do 2015. godine.

 


Vijesti/MINA business - 10.03.2013. godine

Pomoć bankarskog ombudsmana tražilo skoro 600 klijenata i žiranata

Bankarskom ombudsmanu se u prošloj godini obratilo 593 klijenta i žiranta, što je manje u odnosu na 2011, a značajan broj prigovora odnosio se na korišćenje kredita, kao i na visinu kamatne stope i neinformisanost o njenoj promjeni.

Bankarski ombudsman, Halil Kalač u prošloj godini evidentirao je 310 dolazaka klijenata, dok mu se telefonom obratilo njih 251, a poštom 32.

"Ukupan broj klijenata i žiranata koji se javio bankarskom ombudsmanu u prošloj godini manji je u odnosu na 2011. Značajno je smanjen broj onih koji su se obratili telefonom“, rekao je Kalač agenciji Mina-business.

On je saopštio da je broj procesuiranih prigovora u prošloj godini, u odnosu na 2011, povećan 34 odsto.

Kalač je naveo da se prigovori na banke i mikrofinansijske institucije (MFI) odnose uglavnom na sklopljene kreditne aranžmane u period od 2005 do 2010. godine.

"Pored prigovora na korišćenje kredita kao bankarskog prozvoda, u izvještajnom periodu bilo je žalbi na korišćenje i drugih bankarskih proizvoda - kartica, računa, depozita, koje banke i MFI zaračunavaju klijentima i žirantima", dodao je Kalač.

 


CDM - 21.02.2013. godine

Građani sve manje pristaju da žiriraju

U odnosu na 2011. godinu, građani su se prošle godine teže odlučivali na žiriranje prilikom podizanja kredita, pokazuju podaci bankarskog ombudsmana Halila Kalača.

”Broj žiranata  posljednjeg dana prošle godine iznosio je  64.726, u bankama 47.074, a u Mikro finansijske institucije MFI 17.652.  Broj žiranata u 2012.godini imao je značajniju  tendenciju pada u odnosu na 2011.godinu, za 25,3 odsto. Iznos ukupnog duga klijenata po kreditima,  na dan 31.12.2012.godine iznosio je 790,5 miliona eura . U bankama je on iznosio 762,2  miliona eura, a u MFI 28,3 milion eura”, navodi se u saopštenju bankarskog ombudsmana.

U toku prošle godine bankarskom ombudsmanu , obratilo se 593  klijenata i žiranata. Najviše prigovora klijenata, a naročito žiranata, je kod kredita.

"Najveći broj prigovora u 2012.godini odnosi se na klijente i žirante iz Pljevalja i Podgorice.  Od ukupnog broja procesuiranih prigovora (zahtjeva) za zaštitu finansijskih prava (87), 66 prigovora se odnosi na banke, 20 na MFI.  Od ukupnog broja procesuiranih  postupka (87) u periodu 2012. godine, okončano je 86 postupaka, a 1 postupak je u toku i prenijet je u 2013. Godinu Od ukupnpg broja procesuiranih prigovora u 2012. godini 50 se odnosilo na žirante  i 36 klijente“, navodi se u saopštenju. 

Kalač napominje da su se sa pojavom ekonomske krize, brojni građani našli  u pogoršanom ekonomskom stanju, u odnosu na vrijeme kada su se kreditno zadužili, prvenstveno zbog smanjenja prihoda, smanjenja porodičnog budžeta, gubitka radnog mjesta, kašnjenja primanja zarada i slično. Stoga , ističe on, građani  nijesu mogli uredno da izmiruju kreditne obaveze. Ne mali broj njih, koji su žirirali nekom građaninu za kredit, našli su se u situaciji da vraćaju tuđi kredit.

”Primjedbe žiranata  na banke i MFI, odnose se na to, da su odobravale kredite licima lošeg kreditnog boniteta. Prigovorili su, takođe, na odobravanje više kredita  u više banaka i MFI, na osnovi dokumentacije za jedan kredit. Ističu  da su banke  i MFI  odobravale jednom licu (klijentu) više kredita, ne vodeći računa o njegovoj kreditnoj zaduženosti. Jemci su prigovorili i na njihovu neinformisanost, od strane banke ili MFI, o  klijentovoj zaduženosti, prilikom jemstva. Kod nekih banaka i MFI nije bilo prisustva žiranta kod potpisivanja ugovora o odobravanju  kredita klijentu (nelegitimisanje žiranta). Jedan broj žiranata se žalio na odobravanje kredita, u bankama i MFI, na osnovu falsifikovane dokumentacije i žiranstva na osnovu drugih krivičnih radnji, prevare, zloupotrebe ličnih podataka i tome slično”, navodi se u saopštenju.
Nedovoljna aktivnost banaka i MFI, za naplatu potraživanja od klijenta, i naplata od žiranta, ako je žirant likvidniji od klijenta, jedna je od najčešćih primjedbi jemaca.

”Neposjedovanje kao i nedostupnost dokumentacije kao i informacija, o korisniku kredita (ugovoru o kreditu, visina duga klijenta, nedostupnost podataka   o drugim žirantima po kreditu), vrlo česta je primjedba žiranata”, ističe se u saopštenju. 

Iz  sklopljenih kreditnih aranžmana sa bankama i MFI u 2012. godine, nije prispjeo nijedan prigovor.

"Gledano kroz taj podatak možemo govoriti o padu kršenja finansijska prava klijenata i žiranata u sklopljenim kreditnim aranžmanima u 2012. godini", ističe se u saopštenju Kalača.  Ne mali broj klijenata  dao je prigovor na: neinformisanost o promjeni kamatnih stopa i visoki  iznosi  obračunatih kamata  na kredite u otplati. Na nepotpunu informisanost, kako u predugovornoj fazi, tako i u fazi sklapanja ugovora o kreditu, kao i u vremenu realizacije ugovora o kreditu, prigovorili su klijenti.

Od pravnih lica, Bankarskom ombudsmanu su se obraćali, društva ograničene odgovornosti i preduzetnici. I akcionarska društva su se obraćala Bankarskom ombudsmanu, ističući probleme, a nijesu podnosila dokumentaciju i zahtjev za zaštitu u vansudskom postupku.

"Privredna  društva i preduzetnici imaju  primjedbe na banke i MFI, i iskazali su nezadovoljstvo radom sa njima. Primjedbe se odnose na: nerazumijevanje, od strane banaka za njihov položaj u koji su se našli zbog posledica globalne ekonomske krize, kao i neprihvatanje partnerskog odnosa za izlazak iz teške ekonomske situacije, u kojoj su se našli i komitenti i banke. Ističu primjedbu, na neprihvatanje reprograma kredita ili prihvatanje po nepovoljnijim uslovima, u odnosu na osnovni ugovor. Prigovaraju na promjene nekih osnovnih elemenata ugovora, bez saglasnosti komitenta, prvenstveno,  povećanje kamatnih stopa na kredite u otplati i drugih troškova. Promjenu elemenata iz osnovnog ugovora  banke i MFI rade, uz nedovoljnu ili nejasnu argumentaciju, bez blagovremenog upoznavanja klijenta  u pisanoj formi“, navodi se u saopštenju.

Broj odobrenih podignutih kredita,zaključno sa posljednjim  danom 2012.godine iznosio je 142.098.

"Od čega  je kod banaka 119.547, a kod MFI 22.551. Tokom 2012.godine broj kreditnih partija imao je tendenciju pada. Kreditnih partija  u 2011.godini kod banaka bilo je 125.277,  a kod MFI  25.268, što je ukupno iznosilo 150. 545. U 2012.godini aktivnih kreditnih partija bilo je za 5,7odsto  manje u odnosu na 2011.godinu”, navodi se u saopštenju .

Ukupan broj građana koji koriste kartice iznosi 28.069.

"Ukupan broj aktivnih kreditnih kartica građana iznosi 34.456. Iskorišćenost po karticama je 30,9 miliona eura, što je 56,3 odsto  u odnosu na odobreni iznos koji po karticama iznosi 54,9 miliona eura. Stanje prosječno korišćene kreditne kartice  je 897 eura  po partiji i 1.100 eura  po klijentu“, navodi se u saopštenju. 

Ukupno je 84.809 računa građana po kojima su banke odobrile prekoračenja.

"Minuse koristi 80.290 klijenata, što znači da pojedini građani minise koriste i po osnovu više od jednog računa. Iskorištenost minusa je 14,8 miliona eura , što je 57,9 odsto  od ukupno odobrenog minusa od 25,5 miliona eura“, pokazuju podaci Kalača.
 

 

 

Copyright 2011 © Bankarski Ombudsman Crne Gore