English
Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.

Kontakt informacije


Tel: 020 230 695
Fax: 020 230 695
Email:bankarski.ombudsman@cbcg.me
 

Dodatne informacije


Ovdje mozete preuzeti formular:

Download
 

Mapa

 

 

 

Bankarski ombudsman u medijima - 2015

 

MINA Business - 13.04.2015 godine

MINA Business - 12.04.2015. godine

MINA Business - 08.02.2015. godine

POBJEDA.ME - 15.01.2015. godine

MINA Business - 08.01.2015. godine

RTCG.ME - 06.01.2015. godine


 

MINA Business - 13.04.2015. godine

Konkurencija snižava kamatne stope

Kamatne stope u Crnoj Gori ove godine bi trebalo da bilježe trend smanjenja i budu znatno niže, čemu će doprinijeti novi zakoni, značajan rast depozita u bankama i povećanje konkurencije, ocijenio je bankarski ombudsman Halil Kalač.

“Visoke kamatne stope više godina su prisutne na našem tržištu novca. One guše prvredu i veliko su opterećenje za budžete građana, a znatno su više od kamata u ekonomijama EU”, rekao je Kalač agenciji MINA-business.

On smatra da je broj učesnika na tržištu kapitala na strani ponude jedan od bitnih faktora smanjenja cijene novca, ali i da postoje drugi faktori koji utiču na sniženje kamata.

“Uvođenje novih banaka na tržište kapitala u Crnoj Gori ojačaće ponudu novca u količini, a očekivano i u kvalitetu. Aktiviranjem tržišta novca intenziviraće se aktivnosti”, rekao je Kalač.

On je podsjetio da je CBCG krajem prošle i početkom ove godine odobrila rad još nekoliko banaka, čime je njihov broj povećan na 15. Kalač očekuje da će jačanje konkurencije u toj oblasti donijeti željene efekte, koji će uticati i na smanjenje kamatnih stopa.

“Sve navedene performanse bankarskog sistema u Crnoj Gori, nova zakonska rješenja i aktivnosti na jačanju konkurencije, uticaće na smanjenje kamatnih stopa u narednom periodu”, poručio je Kalač.

On je saopštio da na nivo kamatnih stopa u Crnoj Gori utiče i visoko učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim.

Nekvalitetni krediti su na kraju februara iznosili 388,4 miliona eura i činili su 16,4 odsto ukupnih. U odnosu na januar, nivo nekvalitetnih kredita je smanjen 0,3 odsto, dok u odnosu na kraj prošle godine zabilježen rast od 3,4 odsto.

Kalač je kazao i da su krediti banaka koji kasne sa naplatom u februaru iznosili 458,4 miliona eura, što je 4,7 odsto manje u odnosu na januar, odnosno tri odsto više u poređenju sa krajem prošle godine.

Prema podacima Centralne banke (CBCG), bankarski sektor je na kraju prošle godine imao 2,36 milijardi odobrenih kredita, 1,9 odsto manje u odnosu na 2013. godinu. Depoziti su u istom periodu dostigli 2,3 milijarde eura i bili su deset odsto veći nego u decembru 2013. godine.

Kalač je podsjetio da je CBCG ocijenila da je stanje u bankarskom sektoru stabilno, što potvrđuju godišnje stope rasta u prošloj godini i na kraju januara, aktiva, depoziti i kapital u agregatnom bilansu banaka, dok krediti i ostala potraživanja bilježe pad.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite na kraju februara iznosila je 9,17 odsto, a na novoodobrene 9,74 odsto.

“Nastavljen je opadajući trend pasivnih kamatnih stopa, a na nivou sistema ostvaren je pozitivan finansijski rezultat”, rekao je Kalač.

Ukupno odobreni krediti banaka na kraju januara su, kako je dodao, iznosili 2,36 milijardi eura, što je pad od 2,2 odsto na godišnjem nivou.
Bankarski sektor je, prema podacima CBCG, na kraju prošle godine imao 2,36 milijardi odobrenih kredita što ili 1,9 odsto manje nego na kraju 2013, dok su za isti period depoziti bili 2,3 milijardi, odnosno deset odsto veći nego u uporednom periodu.

Bilansna suma banaka je u februaru iznosila 3,12 milijardi eura i bila je 0,6 odsto manja u odnosu na prethodni mjesec. Kod agregantnog bilansa banaka u strukturi aktive dominantno mjesto imali su ukupni krediti, koji su ostvarili rast od 0,8 odsto u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 0,3 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Ukupna bilansna suma mikrofinansijskih institucija (MFI) na kraju januara iznosila je 38 miliona eura i bila je 9,8 odsto veća nego u istom periodu prethodne godine. Krediti MFI su u januaru iznosili 39,3 miliona eura, što je 5,5 odsto više nego u uporednom periodu.

“MFI su prošlu godinu završile pozitivnim finansijskim rezultatom, u ukupnom iznosu od 118 hiljada eura”, rekao je Kalač.

On je saopštio da su prosječna likvidna sredstva banaka u januaru iznosila 670,9 miliona eura, što je 16,5 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Obavezna rezerva banaka je na kraju februara iznosila 213,7 miliona eura i bila je 0,5 odsto manja nego u januaru, dok je u odnosu na kraj prošle godine porasla 0,6 odsto. Na kraju januara ukupno izdvojena obavezna rezerva banaka kod CBCG je iznosila 214,7 miliona eura, 9,6 odsto više nego u uporednom periodu.

 


 

MINA Business - 12.04.2015. godine

Bankarskom ombudsmanu se u prva tri mjeseca obratilo 138 klijenata i žiranata

Bankarskom ombudsmanu se u prva tri mjeseca ove godine obratilo 138 klijenata i žiranata, dok je procesuiran 21 prigovor, uglavom na kredite i kreditne kartice.

Bankarski ombudsman Halil Kalač kazao je da je broj posjeta bankarskom ombudsmanu u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na uporedni period bio 30 odsto veći.

"Ove godine je bilo više obraćanja u odnosu na prošlu zbog klijenata koji koriste stambene kredite, prvenstveno one indeksirane u švajcarskim francima", rekao je Kalač agenciji Mina-business.

On je kazao da se od ukupnog broja prigovora 80 odsto odnosilo na klijente, a 20 odsto na žirante. Na banke se odnosilo 90 odsto, a na mikrofinansijske institucije MFI deset odsto prigovora.
Kalač je naveo da se 21 procesuirani zahtjev odnosio na banke, a dva na MFI. Klijenti banaka i MFI su podnijeli 17 procesuiranih prigovora, a žiranti četiri.

„Zakon o potrošačkim kreditima, koji je počeo da se primjenjuje početkom prošle godine, značajno je pobošljao informisanost građana u poslovanju s bankama i MFI. Građani su informisaniji i više je prisutno saznanje o mogućnosti zaštite finansijskih prava i kod bankarskog ombudsmana“, saopštio je Kalač.

On je dodao da se brojni interni postupci vode kod banaka i MFI, koje prigovore klijenata blagovremenije rješavaju u odnosu na prethodne godine.

„U prva tri mjeseca ove godini nije bilo prijave krivotvorenja žiranstva, što govori da je ta pojava kod banaka znatno suzbijena, nadam se i eliminisana. Brojni postupci za zaštitu finansijskih prava kod sudova su u toku zbog krivotvorenja žiranstva nastalog u periodu kreditne ekspanzije“, rekao je Kalač.

Kada je riječ o prigovorima klijenata u prvom tromjesečju ove godine, on je naveo da su ih podnosili građani, preduzetnici i preduzeća. Prigovori klijenata odnosili su se na kredite, bankarske kartice, račune i depozite.

„Kada su u pitanju krediti može se zaključiti da se većina prigovora na banke odnosi na period kreditne ekspanzije, odnosno 2007. i 2008. godinu. Kada su u pitanju bankarske kartice, prigovori se odnose na visinu kamatne stope i troškove korišćenja bankomata“, kazao je Kalač.

On je dodao da se kod tekućih računa građana najviše prigovora odnosi na visinu troškova održavanja i zatvaranja, kao i kod korišćenja dozvoljenog minusa. Kod depozita prigovori se, kako je naveo, odnose na pad kamatnih stopa.

Prigovori se, prema riječima Kalača, najviše odnose na stambene, potrošačke i overdraft kredite.

„Kod stambenih kredita, najviše prigovora se odnosi na hipotekarne stambene kredite indeksirane u švajcarskim francima. Osnovna primjedba je da je Hypo Alpe Adria banka HAAB plasirala bankarski poroizvod visokog rizika, a da o tome nije na adekvatan način i u dovoljnoj mjeri obavijestila potencijalne klijente, kao i da je u ugovorima rizik prebacila na klijente“, saopštio je Kalač.

Klijenti, kako je naveo, tvrde da nijesu bili informisani prvenstveno o mogućem valutnom riziku i da su dovedeni u zabludu.

„Kao posljedica promjene kursa švajcarskog franka u odnosu na euro nastao je visok obračun valutnih razlika, a po tom osnovu i kamata, što je dovelo da značajnog povećanja duga. Korisnici ovih kredita, i poslije višegodišnjeg izmirenja obaveza, duguju više nego kada su regulisali kredit“, rekao je Kalač.

On je podsjetio da je banka odbila prigovore klijenata i da nije prihvatila preporuku bankarskog ombudsmana za rješavanje tog problema. Ombudsman je predlagao da banka preračuna kredite u eure na dan ugovaranja s kamatnom stopom koja je važila za stambene kredite u eurima u tom periodu.

Klijenti su podnijeli kolektivnu tužbu nadležnom sudu i sudski proces je u toku.

„Kod potrošačkih kredita prigovori se odnose na visinu kamate i drugih troškova koji prate njihovo korišćenje. Kamatna stopa na ovu vrstu kredita kreće se od 12,15 odsto do 17,42 odsto“, naveo je Kalač.

On je kazao da su klijenti prigovarili na to da su banke jednostrano raskidale ugovore i pokretale postupak naplate potraživanja preko javnih izvršitelja i aktiviranjem hipoteka.

„Kada je riječ o bankarskim karticama, prigovori su se odnosili na visoku kamatnu stopu, visoke troškove održavanja i zatvaranja kartice, troškove korišćenja bankomata i nepokrivanja iznosa zloupotrebe kartice“, rekao je Kalač.

Prigovori na tekući račun odnose se na troškove njihovog održavanja i zatvaranja tekućih. Najveći broj prigovora se, kako je dodao, odnosio na troškove korišćenja dozvoljenog minusa i druge prateće troškove.

Kalač je podsjetio da se visina nominalne kamatne stope kod minusnih stanja na mjesečnom nivou kreće i do dva odsto, što predstavlja veoma visoku kamatu na godišnjem nivou. Prigovori se odnose i na zahvatanje sredstava s računa više od 50 odsto primanja.

„Prigovori građana na depozite odnosili su se na smanjenje kamatnih stopa“, rekao je Kalač.

On je saopštio da se najviše prigovora preduzetnika i preduzeća odnosilo na sklopljene kreditne aranžmane iz perioda kreditne ekspanzije, čija je realizacija u toku.

„Primjedbe se odnose na neprihvatanje reprograma kredita ili prihvatanje po nepovoljnijim uslovima. Prigovori su se odnosili na visoke kamatne stope na kredite iz tog perioda, koji su u otplati“, kazao je Kalač.

On je dodao da su se preduzetnici i preduzeća žalili i na novoodobrene kredite po nepovoljnim uslovima, a prigovori su se odnosili i na blokadu računa.

„Opšti utisak kod preduzeća je da su kamatne stope visoke, a uslovi kredita nepovoljni za pokretanje novog biznisa, brži ekonomski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta“, rekao je Kalač.

Žiranti su, kako je naveo, prigovarali bankama i MFI za kreditne aranžmane u kojima su bili jemci u periodu kreditne ekspanzije, od 2006. do 2009, čija je realizacija u toku.

„Prigovarali su zašto vraćaju tuđi kredit. Po tom osnovu blokirani su im tekući računi i dovedeni su tešku materijalnu situaciju“, saopštio je Kalač.
On je saopštio i da banke i MFI ne čine sve da te kredite naplate od klijenata, nego ih naplaćuju od žiranata.

 


  

MINA Business - 08.02.2015. godine

Kalač: Žirantima se može odbiti najviše polovina iznosa primanja

Banke žirantima mogu da, po osnovu otplate rate za kredit, odbiju najviše polovinu plate, penzije ili naknade, a ne čitav iznos kao što se često dešava u Crnoj Gori.

Agenciji Mina-business obratilo se nekoliko žiranata tražeći objašnjenje da li banke po osnovu otplate kredita imaju pravo da obustavljaju isplatu, odnosno obračunavaju čitav iznos zarade ili drugog primanja.

Bankarski ombudsman, Halil Kalač, kazao je da banke, u skladu sa Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju, izvršenje na plati, penziji i naknadi, može odrediti i sprovesti do iznosa od jedne polovine.

On je objasnio da su banke obavezne da sprovode Zakon o izvršenju i obezbjeđenju, kojim su definisana ograničenja i izuzimanja kod izvršenja na primanjima.

“Na minimalnoj zaradi koju izvršni dužnik prima u skladu sa zakonom, izvršenje se može sprovesti do iznosa od jedne trećine”, rekao je Kalač agenciji Mina-business.

On je naveo da se izvršenje na primanju ratnih i mirnodopskih vojnih invalida po osnovu invalidnine, ortopedskog i invalidskog dodatka, može sprovesti samo za potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale usljed oštećenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i zbog izgubljenog izdržavanja usljed smrti davaoca izdržavanja.

“I to je moguće samo do iznosa od jedne polovine primanja”, dodao je Kalač.

Prema njegovim riječima, izvršenje na primanju po osnovu novčane i doživotne rente, ugovora o doživotnom izdržavanju, kao i po osnovu ugovora o osiguranju života, može se sprovesti samo na dijelu koji prelazi najviši iznos primanja stalne socijalne pomoći.
Kalač je saopštio i da je, u skladu sa zakonom, banka obavezna da se u određenim slučajevima pridržava izuzimanja od izvršenja na novčanom potraživanju izvršnog dužnika.

“Tu se misli na primanja po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale usljed oštećenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i zbog izgubljenog izdržavanja usljed smrti davaoca izdržavanja”, kazao je Kalač.

Banka je dužna i da se pridržava izuzimanja od izvršenja na primanja po osnovu naknade zbog tjelesnog oštećenja u skladu sa propisima o invalidskom osiguranju, po osnovu socijalne pomoći, privremene nezaposlenosti, dodatka na djecu i stipendije i pomoći učenicima i studentima.
Kalač je naveo da se od izvršenja izuzimaju naknade za rad osuđenom, koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, osim za potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, kao i za potraživanje naknade štete prouzrokovane krivičnim djelom osuđenog. Od izvršenja su izuzeta i druga potraživanja čiji je prenos zabranjen zakonom.

On je saopštio da je u ranijim godinama, od 2011. do 2013, bilo prigovora žiranata da im banke obustavljaju više od polovine primanja, dok je prošle evidentirana i pritužba da je banka žirantu, po sudskom rješenju, izvršenje obračunala na ukupnoj zaradi, čak i na overdraftu.

“Banke se pridržavaju zakona kada je u pitanju realizacija administrativne zabrane na lična primanja žiranata. Međutim, kada su u pitanju izvršenja sudskih presuda i rješenja javnih izvršitelja, javljaju se često problemi kod banaka u primjeni Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, zbog tehničkih razloga primjene tih rješenja”, saopštio je Kalač.

On smatra da bi banke trebalo da nađu tehnička rješenja u poslovanju kod primjene Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, nakon njegovih izmjena i dopuna koje su usvojene prošle godine, kao i da ostvare bolju saradnju sa poslodavcima.


 

MINA Business - 15.01.2015. godine

Bankarski ombudsman upozorava: Banke nedovoljno smanjile kamate

Banke nijesu dovoljno smanjile kamatne stope ocijenio je za Pobjedu bankarski ombudsman dr Halil Kalač, piše Pobjeda.

Kamate u Crnoj Gori su više nego u regionu, a znatno više nego u EU, guše privredu i opterećuju porodične budžete, nijesu stimulativne za investitore smatra Kalač i ističe da se svi slažu da su kamatne stope visoke i podsjeća da je iz EK stigla ocjena da su one ,,kamen spoticanja za privredu“.

Neophodno je njihovo smanjenje. CBCG je preporučila bankama, u julu prošle godine, da do kraja septembra smanje kamatne stope, jer mogu ugroziti finansijsku stabilnost. CBCG je saopštila da je na kraju oktobra efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite snižena za 1,06 procentih poena, u odnosu na septembar. Vrhovna monetarna institucija je pozvala banke da nastave sa snižavanjem kamatnih stopa i zaključila da će pratiti njihovo kretanje i po potrebi preduzimati odgovarajuće mjere. Ohrabruje što su banke poštovale preporuku ombudsmana i Centralne banke da smanje kamate i da se očekuje dalji pad kaže Kalač.

On smatra da će najavljeno otvaranje novih banaka vjerovatno uticati na smanjenje kamata.

Kreditna aktivnost banaka je smanjena u odnosu na prošlu godinu, kamatne stope su rasle sve do kraja oktobra 2014. kada je došlo do smanjenja prosječne ponderisane aktivne kamatne stope za jedan procentni poen.

Kalač kaže da je Zakon o potrošačkim kreditima, koji je počeo sa primjenom početkom 2014, pobošljao informisanost građana u poslovanju sa bankama.

Više je prisutno saznanje o mogućnosti zaštite finansijskih prava prigovorom banci i MFI, pa tek onda tražiti zaštitu kod nadležnih organa, pa i kod bankarskog ombudsmana. Banke i MFI prigovore klijenata blagovremenije rješavaju u odnosu na prethodne godine.

U ovoj godini, kao i prethodnoj, nije bilo prijave krivotvorenja žiranstva, što govori da je ta pojava znatno suzbijena. Brojni postupci za zaštitu finansijskih prava kod sudova su u toku zbog krivotvorenja žiranstva, u periodu kreditne ekspanzije kaže Kalač.


 

MINA Business - 08.01.2015. godine

Kalač: Kamatne stope visoke i guše privredu

Kamatne stope u Crnoj Gori još su vrlo visoke, guše privredu, opterećuju porodične budžete i nijesu stimulativne za investitore, ocijenio je bankarski ombudsman Halil Kalač.

On očekuje da će se ulaskom tri nove banke i jedne mikrokreditne institucije na crnogorsko tržište, povećati ponuda novca, što će dovesti do pada njegove cijene, odnosno daljeg smanjenja kamatnih stopa.

Kalač je za agenciju MINA-business rekao da ohrabruje činjenica da su banke ispoštovale preporuke bankarskog ombudsmana i Centralne banke CBCG da smanje kamate, ali očekuje njihov dalji pad.

“Svi slažu da su kamatne stope visoke. Čak je i Evropska komisija ocijenila da su one kamen spoticanja za privredu. Zato treba da dođe do njihovog smanjenja”, kazao je Kalač.

On je podsjetio da je, u tom pravcu, CBCG preporučila bankama da do kraja septembra smanje kamatne stope, jer njihova visina može da ugrozi finansijsku stabilnost.

Prema podacima CBCG prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite snižena u oktobru u odnosu na septembar 1,06 procentnih poena na 9,71 odsto što, prema riječima Kalača, pokazuje da su banke u određenoj mjeri počele da postupaju po preporuci te monetarne institucije.

“Banke su prihvatile preporuku i smanjile prosječnu ponderisanu efektivnu kamatnu stopu u prosjeku 1,06 procentnih poena. Tako je učinjen prvi korak u primjeni preporuke i treba očekivati nastavak tog trenda u ovoj godini”, kazao je Kalač.

CBCG je pozvala banke da nastave sa snižavanjem kamatnih stopa i najavila da će kontinuirano pratiti njihovo kretanje, a po potrebi preduzimati odgovarajuće mjere.

Kalač je saopštio da je, na osnovu učestalih prigovora klijenata na visinu troškova koje banke zaračunavaju na dozvoljeni minus tekućeg računa građana i kreditne kartice, tražio njihovo smanjenje.

Bankarski ombudsman je krajem marta uputio preporuku bankama da smanje kamatne stope na overdraft kredite, odnosno dozvoljeni minus na tekućim računima građana, jer su visoke. Preporuka se odnosila na deset banaka koje odobravaju tu vrstu kredita.

Prema riječima Kalača, na preporuku je u roku od 30 dana odgovorilo pet banaka koje su navele da su spremne da o tom problemu razgovaraju. Odgovore na preporuku dostavile su NLB Montenegrobanka, Crnogorska komercijalna CKB, Hypo Alpe Adria HAAB, Hipotekarna i Sosiete Generale Montenegro banka.

“Banke su pokazale zainteresovanost da njihove kamatne stope budu što prihvatljivije na crnogorskom tržištu, da su one promjenljiva kategorija i zavise od više faktora”, kazao je Kalač. 


 

RTCG.ME - 06.01.2015. godine

Bankarski ombudsman: Neophodan pad kamatnih stopa

U Crnoj Gori, kako je najavljeno, ove godine počinju sa radom tri nove banke. Građani se nadaju da bi njihovo otvaranje moglo da dovede do pada kamata na kredite. S druge strane, privrednici ne očekuju korekciju kamatnih stopa već šansu za zaradu vide u gradnji autoputa.

“Mogu reći da nas raduje, zbog toga što smatramo da je povećanje broja poslovnih društava u Crnoj Gori svakako za pohvalu. Banke naravno spadaju među poslovne subjekte”, kaže Ana Rašović iz Unije poslodavaca.

Umjesto 12 banaka, imaćemo petnaest. Ipak, na tržištu kažu da to što ih je više, moglo bi biti bolje.

“Nije na tržištu važan broj učesnika, nego je važna količina i cijena robe koja se nudi”, smatra bankarski ombudsman Halil Kalač.

U 2015. novac će početi da nude jedna ukrajinska i jedna švajcarska banka zajedno sa kapitalom Ujedinjenog kraljevstva. Sredinom godine, doći će i turska banka.

“Dolazak novih subjekata je novi kvalitet na tržištu novca u Crnoj Gori”, kaže Kalač.

A kvalitet za kojim tržište vapi su niske kamatne stope.

“Pad kamatnih stopa je neophodnost i zbog privrednika i investitora i građana”.

Iz Unije poslodavaca nijesu sigurni da će doći do pada kamatnih stopa.

“Razlog je snižavanje kreditnog rejtinga Crne gore, posebno u momentu kada se najavljuje velika pozajmica zbog gradnje autoputa. Iako ćemo se zbog gradnje autouta zadužiti, smatram da će i velika i mala preduzeća imati koristi od izgradnje te saobraćajnice”, kaže Rašovićka.

 

 

Copyright 2011 © Bankarski Ombudsman Crne Gore