English
Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.

Kontakt informacije


Tel: 020 230 695
Fax: 020 230 695
Email:bankarski.ombudsman@cbcg.me
 

Dodatne informacije


Ovdje mozete preuzeti formular:

Download
 

Mapa

 

Mediji o Bankarskom ombudsmanu i zaštiti klijenata - 2011

POBJEDA, 28. decembar 2011. godine

POBJEDA, 21. decembar 2011. godine

DAN, 16. decembar 2011. godine

DAN, 12. septembar 2011. godine

POBJEDA, 12. septembar 2011. godine

DAN, 12. avgust 2011. godine 

DAN, 21. jul 2011. godine

VIJESTI, 10. jul 2011. godine

SKALA RADIO Kotor, 03. jun 2011. godine

www.SEEbiz.eu, 15. mart 2011. godine

Nezavisni dnevnik VIJESTI, 15. mart 2011. godine

www.SEEbiz.eu, 13. mart 2011. godine

www.SEEbiz.eu, 13. mart 2011. godine

POBJEDA, 09. mart 2011. godine

www.SEEbiz.eu, 26. februar 2011. godine

www.SEEbiz.eu, 22. februar 2011. godine

DAN, 20. februar 2011. godine

www.SEEbiz.eu,18. februar 2011. godine

www.SEEbiz.eu, 13. februar 2011. godine

Nezavisni dnevnik Vijesti, 10. februar 2011. godine

www.SEEbiz.eu, 07. januar 2011. godine

 


 

POBJEDA, 28. decembar 2011. godine

BANKARSKI OMBUDSMAN: KREDITE NAPLATITI OD KORISNIKA, A NE OD ŽIRANATA

PODGORICA – Prigovori klijenata na rad banaka odnose  se uglavnom na  teškoće u vraćanju kredita zbog posledica ekonomske krize, kao i na zahtjeve za reprogramiranje kredita, visinu obračunate kamate, naplatu iz hipoteka i fiducija, navodi se u saopštenju bankarskog ombudsmana doc.dr Halila Kalača.
Ombudsman je, u cilju ostvarivanja bolje saradnje sa bankama u Crnoj Gori, krajem decembra posjetio Hipotekarnu  i Podgoričku banku AD Podgorica.
Kalač ističe da banke do sada nijesu, u okviru zakonskih mogućnosti, dovoljno učinile da naplatu kredita izvrše od korisnika kredita, pa tek onda od  žiranata.

- Žiranti prigovaraju na to što su prinuđeni da vraćaju tuđe kredite, a da nije sve učinjeno da se naplata kredita izvrši od korisnika kredita. Takođe su prisutni i prigovori na zaduživanje jemaca na osnovu neregularne  dokumentacije, neinformisanost žiranta o zaduženosti korisnika kredita kao i o njegovom kreditnom bonitetu – navodi Kalač.

Ombudsman se nije saglasio sa procjenom izvršnih direktora banaka koji su  ukazali da je moguć  rast kamatnih stopa u 2012. godini, zbog ekonomske krize.

Glavna izvršna direktorka Podgoričke banke istakla je da u toj banci  teško problematična potraživanja iznose 3,65 % od plasmana, tako da „njihovi klijenti i žiranti ne treba da strahuju ko će im pokucati na vrata za dug”.

Glavni izvršni direktor Hipotekarne banke kazao je da je, u periodu kreditne ekspanzije u Crnoj Gori, ta banka bila u reorganizaciji  i da ima nizak procenata problematičnih kredita, pa samim tim i mali broj prigovora klijenata i žiranata.

Menadžmenti Podgoričke banke i Hipotekarne banke podržali su inicijativu Bankarskog ombudsmana, o izmjeni i dopuni zakonske regulative u oblasti zaštite klijenata i žiranata, kao i donošenje zakona o ličnom bankrotu građanina, ali da za taj zakon treba izvršiti detaljne analiza, navodi se u saopštenju.

 


POBJEDA, 21. decembar 2011. godine

BANKA PONIŠTILA DVA LAŽNA KREDITA

NLB Montenegrobanka poništila je do sada dva kredita koja su dobijena na osnovu neregularne, odnosno lažne dokumentacije – saopšteno je prilikom posjete bankarskog ombudsmana dr Halila Kalača ovoj banci.

Tokom ove godine bankarski ombudsman procesuirao je 10 prigovora žiranata i klijenata Montenegrobanke koji su se žalili na teškoće u vraćanju kredita i na zahtjeve za reprogramiranje, visinu obračunate kamate, naplatu iz hipoteka i fiducija. Žiranti su prigovorili zašto oni vraćaju tuđe kredite, a da prethodno nije sve učinjeno da se naplati od klijenta, kao i na  zaduživanje jemaca na osnovu neregularne (lažne) dokumentacije…

Glavni izvršni direktor Montenegrobanke Anton Ribnikar kaže da je banka prilikom rješavanja prigovora reprogramila veliki broj kredita  -  i do 60%,.

On je saopštio ombudsmanu da je u toj banci veoma mali broj kredita koji su odobreni na osnovu lažne dokumentacije.

- Montenegrobanka je do sada, u dva slučaja poništila takav kreditni aranžman i oslobodila dužnike obaveza. To predstavlja svijetli primjer i korak naprijed, u rješavanju problema takve vrste, i može biti primjer drugim bankama u Crnoj Gori – ocijenjenjeno je u saopštenju ombudsmana dostavljenom medijima nakon razgovora.

Predstavnici Montenegrobanke su saopštili da banka nije prodala svoja problematična potraživanja, ali nije saopšteno kolika je njihova vrijednost.

- Sama banka naplaćuje sve teško naplative kredite, tako da klijenti i žiranti ne treba da strahuju ko će im pokucati na vrata za dug – navodi se u saopštenju.
Menadžment ove banke podržao je inicijativu ombudsmana o izmjeni i dopuni zakonske regulative u oblasti zaštite klijenata i žiranata u skladu sa direktivama EU.

Uprava banke je podržala donošenje zakona o ličnom bankrotu građanina.

- Zemlje EU imaju taj zakon, za koji, ukoliko želimo da ga donesemo treba izvršiti temeljite pripreme – ocijenjeno je na sastanku ombudsmana i poslovodstva banke na kojem je razgovarano o saradnji, problemima, prigovorima klijenata i žiranata.

Bankarski ombudsman je tražio od manadžmenta ove banke, da vođenje internog postupka, za rješavanje sporova između banke, klijenata i žiranata više, nego do sada, koristi, zašta je, kako je istaknuto, dobio podršku uprave banke..

 


DAN, 16. decembar 2011. godine

BANKARSKI OMBUDSMAN POČEO DA OBILAZI BANKE

Kalač u CKB-u

Bankarski ombudsman Halil Kalač razgovarao je juče sa izvršnim direktorom Crnogorske komercijalne banke Sabolc Horvatom i saradnicima o zaštiti klijenata i žiranata, saopšteno je iz njegove kancelarije.

– Cilj posjete je bio definisanje saradnje, iznio sam probleme i prigovore koje su mi prijavili klijenati i žiranti. Rukovodstvo CKB izrazilo je spremnost da u većem broju slučajeva nego do sada, prihvati vansudski postupak i upoznalo me kako su do sada primjenjivali preporuke ombudsmana – naveo je Kalač, koji je ove godine razgovarao sa klijentima i žirantima u Baru, Kotoru, Bijelom Polju, Pljevljima i Beranama.

On je ranije predložio osnivanje kancelarije za besplatnu pravnu pomoć prevarenim klijentima i žirantima, koji nemaju novca za pokretanje krivičnog postupka.

 


DAN, 12 septembar 2011. godine

PUNE RUKE POSLA ZA BANKARSKOG OMBUDSMANA

Za Kalača tri žalbe dnevno

Bankarskom ombudsmanu Halilu Kalaču u prvih osam mjeseci ove godine se obratilo 510 klijenata i žiranata kako bi riješili problem koji imaju sa bankama i mikrokreditnim finansijskim institucijama (MFI).

Kalač je precizirao da je od tog broja 150 klijenata banaka i MFI, a 360 žiranata, uglavnom građana.
- Klijenti u većini slučajeva traže savjete kako da se zaštite od posledica koje trpe zbog falsifikovane dokumentacije žiranta, kao i zloupotreba dokumentacije jednog jemstva za regulisanje nekoliko kredita kod banaka i MFI - rekao je Kalač agenciji Mina biznis.

Građani od ombudsmana traže i uputstva kako da postupaju u slučaju prevare od zaposlenog u banci ili u MFI, te kako da prijave krivično djelo policiji, tužilaštvu i drugim organima.
- Prije nego što podnesu tužbu za zaštitu prava bankarskom ombudsmanu građani moraju sprovesti i okončati interni postupak pred bankom ili MFI u roku od 30 dana - naglasio je Kalač.

On je objasnio da se interni spor smatra okončanim ako banka ne odgovori na klijentov ili žirantov zahtjev i da tada oni mogu da mu se obrate radi vođenja vansudskog postupka, kao i da prava ostvare pred sudom.

Klijenti moraju podnijeti banci ili MFI prigovor u pisanoj formi i imati dokaz za povredu prava. Od decembra 2010. do kraja avgusta stigla su kompletirana ukupno 40 zahtjeva. Nakon kompletiranja pokrenut je vansudski spor, u kojem učestvuju podnosilac prigovora i banka ili MFI.

Kalač je dodao da je u dosadašnjem periodu poslato sedam preporuka bankama i MFI.
- Međutim, na poslednju preporuku poslatu 6. jula, da se udovolji prigovorima klijenata i žiranata koji su zaduženi po osnovu odobrenih kredita na osnovu falsifikovane dokumentacije, nije bilo nikakvog odgovora - naveo je Kalač.

Objašnjava da se njegov rad odnosi na predmete i prigovore u periodu od 2005. do 2010, ali da je sad mnogo bolja saradnja klijenata, banaka i MFI.
- O tome najbolje svjedoči manji broj prijava žiranata da su prevareni, da im je dokumentacija falsifikovana ili zaloupotrebljena u ovoj godini - pojasnio je Kalač.

 


POBJEDA, 12 septembar 2011. godine

BANKARSKI OMBUDSMAN HALIL KALAČ IMA PUNE RUKE POSLA

Za osam mjeseci 510 prigovora

Podgorica - Bankarskom ombudsmanu Halilu Kalaču za osam mjeseci ove godine obratilo se 510 klijenata i žiranata kako bi riješili probleme koje imaju sa bankama i mikrokreditnim finansijskim institucijama (MFI).

Kalač je kazao da je od tog broja, 150 klijenata banaka i MFI, a 360 žiranata, koji su, uglavnom, građani.

- Klijenti uglavnom traže savjete kako da se zaštite od posljedica koje imaju zbog falsifikovane dokumentacije žiranta, zloupotreba dokumentacije jednog jemsta za regulisanje nekoliko kredita kod banaka i MFI - rekao je Kalač agenciji Mina.

Građani traže i uputstva kako da postupaju u slučaju prevare od zaposlenog u banci gdje radi ili u MFI, kao i kako da prijave krivično djelo policiji, Tužilaštvu i drugim organima.

- Prije nego što podnesu tužbu za zaštitu prava bankarskom ombudsmanu, građani moraju sprovesti i okončati interni postupak pred bankom ili MFI u roku od 30 dana - poručuje Kalač.

On je objasnio da ako banka ne odgovori na klijentov ili žirantov zahtjev, interni spor se smatra okončanim i oni mogu da se obrate bankarskom ombudsmanu radi vođenja vansudskog postupka ili da prava ostvare pred sudom.

Klijenti moraju podnijeti banci ili MFI prigovor u pisanoj formi i imati dokaz za povredu prava.

Od decembra prošle godine do 31. avgusta, kako je rekao Kalač, stigla su kompletirana ukupno 40 zahtjeva. Nakon kompletiranja prigovora pokrenut je vansudski spor u kojem učestvuju podnosilac prigovora i banka ili MFI.

Kalač je dodao da je u dosadašnjem periodu poslato sedam preporuka bankama i MFI. Međutim, na posljednju preporuku koja je poslata 6. jula, da se udovolji prigovorima klijenata i žiranata koji su zaduženi po osnovu odobrenih kredita na osnovu falsifikovane dokumentacije, nije bilo nikakvog odgovora.

Kalač objašnjava da se njegov rad odnosi na predmete i prigovore od 2005. do 2010. godine, ali da je sada mnogo bolja saradnja klijenata, banaka i MFI, o čemu najbolje svjedoči manji broj prijava žiranata da su prevareni, da im je dokumentacija falsifikovana ili zloupotrijebljena tokom ove godine.

 


DAN, 12 avgust 2011. godine

JAČANjE VALUTE PREOPTERETILO KORISNIKE STAMBENIH KREDITA U ŠVAJCARSKIM FRANCIMA

Ko preživi stanovaće

Skok švajcarskog franka na rekordnih 0,95 eura uznemirio je korisnike kredita vezanih za tu valutu, jer su se nakon tri godine niskih kamata i glavnice suočili sa strahovitim rastom zaduženja. Korisnica stambenog kredita od 30 hiljada eura, podignutog polovinom 2007. na 20 godina, kazala je "Danu" da juče nije znala kako je izašla iz banke kad su joj objasnili da je valutni rizik odradio svoje i da je njen dug porastao skoro 20 hiljada eura.

- Glavnica kredita je na jučerašnji dan iznosila 39 hiljada eura - kazala je sagovornica "Dana" i dodala da je do sada otplatila 12 hiljada. U početku je mjesečno otplaćivala oko 200 eura, a sad je rata dostigla 268 eura.

- U banci kažu da nemaju mjere za sprečavanje divljanja kredita vezanih za švajcarce - kazala je naša sagovornica, kojoj je savjetovano da sačeka sa konverzijom, jer ona trenutno nije isplativa zbog odnosa eura i franka.

Švajcarski franak je juče pao u odnosu na euro i njime je trgovano po kursu 1.0517, nakon što je Švajcarska nacionalna banka pojačala operacije likvidnosti u cilju daljeg sprečavanja jačanja kursa.

Krediti u "švajcarcima" su zbog nižih kamata bili privlačni prije krize. Podizani su uglavnom za stanove, jer je 2007. i 2008. zbog jakog eura takav kredit izgledao povoljniji. Kamata je u prosjeku bila 4,5 odsto, dok je najpovoljnija na ostale kredite iznosila osam odsto.

Zabrinuti vlasnici brzorastućih kredita obraćaju se za pomoć bankarskom ombudsmanu Halilu Kalaču, koji kaže da je riječ o ozbiljnom problemu. On je za "Dan" rekao da ima mnogo kredita u švajcarcima, ali da nije poznat njihov udio u ukupnim zaduženjima.

- Nije bilo potrebe da se oni sumiraju, ali svakako da taj problem danas zavređuje pažnju. Takvi krediti su veliko opterećenje za klijente i nadležne institucije. Centralna banka, Ministarstvo finansija i komercijalne banke trebalo bi da se time pozabave - kazao je Kalač.

Napominje da je to problem cijele jugoistočne Evrope i da sve zemlje pokušavaju da nađu model kojim će zaštititi klijente banka od rasta franka.

- To je vrlo teško riješiti, jer samo banke imaju mogućnost da nešto urade, odnosno da prihvate dio tereta klijenata na sebe - rekao je Kalač.

Iz Hipo banke su ranije kazali "Danu" da su odobravajući stambene kredite u švajcarskim francima tokom 2007. i 2008, informisali klijente o svim rizicima koje preuzimaju. Napomenuli su da je kamata po kojoj su tada odobravani krediti bila ubjedljivo najpovoljnija na tržištu. Zbog toga su, kažu, do 2009. rate kredita u "švajcarcima" bile znatno povoljnije nego kod zajmova u eurima.

- Svi klijenti koji su svojevremeno uzeli kredite u švajcarskoj valuti potpisali su izjavu da su potpuno svjesni rizika koji preuzimaju i posljedica eventualnih promjena kursa – naveli su iz banke, napominjući da su spremni da sa svakim klijentom pojedinačno razmatraju mogućnost konverzije.

Zaduženja

Prema podacima koje je prikupila švajcarska banka UBS, u 2010. godini je udio kredita u francima u odnosu na ukupan broj kredita u nebankarskom sektoru, porastao je na 34,3 odsto u Mađarskoj, 20 odsto u Poljskoj, 13,6 u Austriji i 13 odsto u Hrvatskoj. Po količini novca, Poljaci su pozajmili najviše 53 milijarde švajcarskih franka, zatim Mađari 36 milijardi, pa Hrvati sedam milijardi. Zbog širine fenomena, pomenute zemlje su reagovale, pa je austrijsko tijelo za nadzor finansijskih tržišta u martu 2010. definisalo stroge norme za njihovo odobravanje.

Zauzdavanje

Nakon što se 700.000 Poljaka sa stambenim kreditima u švajcarcima našlo u problemima, 2008. je donijeta odredba po kojoj te kredite mogu podizati samo potrošači veće kreditne sposobnosti. Mađarska vlada je 31. maja za obračun rata kredita zamrznula kurs švajcarskog franka, a odluka će biti na snazi do kraja 2014. godine. Razlika između fiksnog i stvarnog kursa se prikuplja na posebnom računu u forintama, a taj iznos će građani otplaćivati od 1. januara 2015. godine. U Srbiji, gdje je otprilike šestina kredita vezana uz franak, u junu je uvedena zabrana tih kredita, a korisnicima je omogućeno prebacivanje u kredite vezane uz euro. Bivši ministar finansija Federacije BiH Nikola Grabovac pozvao je tamošnju vladu da donese odredbe o zabrani kredita vezanih uz švajcarsku valutu, koje je nazvao nezakonitima. Sadašnji ministar finansija Ante Krajina izjavio je kako on nema rješenje za nastalu situaciju. U Sloveniji nisu donijeli nikakvu odredbu jer je neznatan dio kredita plasiran u švajcarcima. Ta zemlja je od 2004. u eurozoni, pa je većina građana podizala kredite u valuti u kojoj zarađuje plate.

 


DAN, 21 jul 2011. godine

Kalač: Zaštitu traže građani i firme

Zaštitu bankarskog ombudsmana je od 10. decembra prošle godine zaključno sa 30. junom, tražilo 310 klijenata i žiranata, saopštio je "Danu" bankarski ombudsman Halil Kalač. On ističe da je od tog broja najviše bilo žiranata 220 i 20 firmi. Kalač navodi da 150 žiranata smatra da su jemci postali na osnovu falsifikovanih i zloupotrijebljenih dokumenata i prevare. Ostali vraćaju tuđi kredit umjesto kuma, druga, komšije ili kolege.

- U tim slučajevima su uglavnom poremećeni prijateljski i kumovski odnosi. Malo je onih klijenata koji su obeštetili žirante koji umjesto njih vraćaju kredit - kaže Kalač i dodaje da žiranti koji otplaćuju tuđe kredite imaju pravo da sudskim putem traže obeštećenje od vlasnika kredita i da zahtijevaju da i drugi žiranti po tom kreditu srazmjerno učestvuju u otplati.

- Ako se to ne dešava imaju, takođe, pravo da sudski traže srazmjernu nadoknadu i od drugih žiranata - kazao je Kalač.

Najveći broj klijenata i žiranata, njih 270, upućeno je na vođenje internog postupka pred bankom odnosno MFI. Kalač napominje da klijent - žirant, prije podnošenja prigovora, odnosno zahtjeva za zaštitu finansijskih prava bankarskom ombudsmanu, treba da pokrene i okonča interni postupak pred bankom odnosno MFI u vremenu od 30 dana. Ako banka ne odgovori na klijentov ili žirantov prigovor, ombudsman kaže da se interni spor smatra okončanim i da u tom slučaju mogu da se obrate bankarskom ombudsmanu za zaštitu prava.

- Bankarskom ombudsmanu je do sada pristiglo 33 kompletna zahtjeva s pratećom dokumentacijom, na osnovu kojih je pokrenut vansudski spor u kojem učestvuju podnosilac prigovora i banka ili MFI - istakao je Kalač.

On navodi da je bilo prigovora na sporost u rješavanju podnijetih prijava za krivična djela kod nadležnih organa i zahtjeva da i te sporove rješava bankarski ombudsman. Kalač navodi da je takva vrsta zahtjeva odbijena, jer nijesu u njegovoj nadležnosti, već ombudsmana za ljudska prava i slobode u Crnoj Gori.

- Neki žiranti su tražili savjet kako da postupaju, jer ih je prevario zaposleni u firmi u kojoj radi ili u MFI - kaže Kalač i napominje da su pojedini zahtijevali da umanjenje zarade ili penzije po osnovu vraćanja kredita, uglavnom tuđeg, ne prelazi 50 odsto primanja. Preduzetnici i akcionarska društva tražili su zaštitu finansijskih prava, navodeći da banke nemaju razumijevanja za njihov ekonomski položaj u koji su zapali zbog krize. Žalili su se uglavnom na nepartnerski odnos banka i MFI, i zato su odbijeni njihovi zahtjevi za reprogram kredita, odnosno nepovoljne uslove kreditiranja.

- Žalili su se na povećanje kamatnih stopa uz nedovoljnu ili nejasnu argumentaciju za to i bez blagovremenog upozorenja, na visoke fiducije i hipoteke za obezbjeđenje kredita, koji su iznad standarda OECD-a, neoslobađanje zaloga proporcionalno otplati kredita, kao i na blokadi računa i zbog tog otežanog poslovanja - rekao je Kalač i dodao su se neke od primjedbi odnosile na visoke kamate i nepovoljne uslove za kredit za pokretanje biznisa. Kalač kaže da radi na evidenciji klijenata i žiranata banaka i MFI, čija su prava povrijeđena i da je uputio poziv svima koji se smatraju prevarenim, da bankarskom ombudsmanu dostave podatke.

L.S.


VIJESTI, 10. jul 2011. godine

MINA BUSINESS –  IZVOR

BANKE ŠTITE KLIJENTE

Zanemarljiv broj odobrenih kredita na osnovu lažne dokumentacije

“Ukoliko se utvrdi propust ili zloupotreba, oštećena strana će biti finansijski obeštećena uz izvinjenje”
Predstavnici crnogorskih banaka i mikrokreditnih finansijskih institucija tvrde da nijesu imali slučajeva odobrenja kredita na osnovu lažne dokumentacije ili je u pitanju zanemarljivo mali broj. Oni su, reagujući na poziv bankarskog ombudsmana Halila Kalača da klijente i žirante oslobode finansijskih obaveza za kredite odobrene na osnovu lažne dokumentacije, kazali da su spremni da ih zaštite, ukoliko se tako nešto desi.

Žirant mora lično da dođe

Direktor marketinga Hipo Alpe Adria banke, Željka Radulović, kazala je Radiju Antena M da ukoliko klijent ili žirant lično ne dođe i ne potpiše dokumentaciju neophodnu za kredit, onda u toj banci ne može ni dobiti novac.

Sprovodimo jasne procedure

“Nemamo slučajeva nikakvih lažnih dokumentacija. Sprovodimo jasne procedure, jer bez ličnog prisustva klijenta i žiranata, koji pred kreditnim referentima potpišu kreditnu dokumentaciju, nije moguće dobiti kredit”, rekla je Radulović. Ona je dodala da klijenti i žiranti Hipo Alpe Adria banke u svakom momentu imaju informacije o tome šta su i u kolikom iznosu garantovali, kao i da će banka i ubuduće insistirati na takvoj proceduri.

Strog sistem kontrole

PR Hipotekarne banke, Ana Radonjić, tvrdi da ta finansijska kompanija u dosadašnjem radu nije imala problema tog tipa, zahvaljujući veoma strogom sistemu kontrole i procedurama koje se dosljedno sprovode. “Ukoliko se pojave, svakako smo spremni da zaštitimo klijente”, poručila je Radonjić.

Predstavnik NLB Montenegrobanke, Aleksandar Vukotić, saopštio je da ta banka nije dobila zvaničan zahtjev bankarskog ombudsmana. On, međutim, tvrdi da ima onih koji su dostavili lažnu dokumentaciju, ali da ih je malo.

“Ukoliko banci ne uspije da razriješi problem sa klijentima koji su to uradili, prinuđeni smo da to uradimo sudskim putem. U saopštenju ombudsmana navodi se da se izvinjavamo žirantima i da ih obeštetimo, ali nije jasno zašto i kome da se izvinjavamo. Valjda klijent treba da se izvini i banci i žirantu za nečasnu radnju i da on obešteti žiranta kojeg je zloupotrijebio”, smatra Vukotić.

Podržavaju zahtjev ombudsmana

Direktor Alter Modusa, Luka Đurović, kazao je da podržava zahtjev ombudsmana, jer je u skladu sa poslovnom praksom te mikrokreditne finansijske instituicije. “U svim dosadašnjim situacijama postupali smo po preporukama, što će reći da svaki zahtjev i informacija, koju su verifikovali meritorni organi ili individue je pozitivno riješena i naši klijenti su u tim situacijama obeštećeni. Radi se o nekoliko slučajeva koje smo imali u dosadašnjoj praksi od 13 godina”, objasnio je Đurović.

On je naveo da kada klijent ili žirant donese dokaze da je potpis ili dokumentacija lažna pravna služba mikrokreditne institucije kontaktira oštećenu osobu i rješava sva sredstva koja su po tom osnovu uplaćena da budu i vraćena.

Ukoliko se utvrdi propust ili zloupotreba, oštećena strana će biti finansijski obeštećena uz izvinjenje

Predstavnik Agroinvesta, Sanja Pavličić, saopštila je da ta mikrofinansijska institucija u velikoj mjeri podržava mišljenje bankarskog ombudsmana, čime se rukovodi u svakodnevnom poslovanju.

“Ukoliko se utvrdi propust ili zloupotreba, oštećena strana će biti finansijski obeštećena uz izvinjenje”, kazala je Pavličić.

 


SKALA RADIO Kotor, 03. jun 2011. godine

Sve je više prevarenih žiranata – kako im pomoći?

Niski moral to jest kriza morala, loši karakteri, prevare, čak i u tradicionalno kumskim vezama u Crnoj Gori, o čemu svjedoči sve veći broj ljudi koji su žiranti prijateljima, rodbini, kolegama i koji lako potpišu kredite na visoke cifre od 10 i više hiljada eura koji im nakon dvije tri godine stignu na naplatu.

Tada shvate da su prevareni, a kuma, prijatelja, kolege uglavnom nema, jer nemaju sredstava da vraćaju  kredit bankama.

Pozvali smo bankarskog Ombudsmana Halila Kalača i pitali ga zašto banke daju velike namjenske kredite, a ne interesuje ih kako se troše sredstva i zašto država ne reaguje.

On nam je odgovorio da banke prate gdje daju novac, ali se ne poštuje takozvani kreditni rizik u ovom vremenu ekonomske krize i zato je i konstituisan bankarski ombudsman da pomaže klijentima i žirantima.

Bankarski ombudsman je pozvao oštećene klijente i žirante da dostave neophodne podatke za pokretanje šire akcije za uspješnije sprovođenje njihove zaštite i povećanje nivoa edukovanosti u odnosima sa bankama i mikro-finansijskim institucijama.

Država je van bankarskog sektora kojeg čine subjekti tržišne orjentacije.

Zato je red da se banke sa klijentima dogovore kako da naplate sredstva koja teško naplaćuju, a država sa svojim resornim mistarstvom i Centralnom bankom mora da učini povoljnijim ambijent za izlazak iz krize, kako bi i pravna i fizička lica što bolje izvršila svoje obaveze prema bankama.

Bankarski ombudsman prikuplja podatke od klijenata i žiranata kako bi se doiplo do podataka, broja i structure, kao i odgovora što žiranti smatraju prevarom.

Mnogi klijenti i žiranti visok rizik smatraju prevarom, što se ne može po krivičnom zakonu okarakterisati kao prevara.

Zato će ombudsman pomoći žirantima koji u vansudskom postupku mogu da riješe probleme koji se tiču prevare ili visokog rizika.

Ono što bankarski ombudsman ne može da riješi vansudskim putem, u sudskom postupku je zaštita potpuna, kazao je Kalač za Skala radio.

 


www.SEEbiz.eu, 15. mart 2011. godine

KREDITI

Hypo Alpe-Adria-Banka: Brzi keš krediti

PODGORICA - Hypo Alpe-Adria-Bank AD Podgorica pokrenula je akciju koja će trajati od 15. 03. 2011 do 15. 05. 2011 godine, kojom su predviđeni znatno povoljniji uslovi od dosadašnjih, u prvom redu znatno niže kamatne stope kod gotovinskih kredita za fizička lica, uz duži rok otplate od dosadašnjeg.

Klijentima, fizičkim licima  su ponuđena dva paketa: Komplet za brzi prelazak (krediti za refinansiranje) i brzi keš krediti.

Kompletom za brzi prelazak, novim klijentima Banke ponuđena je releksacija postojećih nagomilanih obaveza koje imaju po kreditima i kreditnim karticama kod drugih banaka, i to tako što  će jednim kreditom objediniti i zatvoriti sve svoje obaveze, i svesti ih na jednu ratu. Nakon toga klijent vraća samo jednu ratu po povoljnim uslovima i povoljnim rokom otplate, koji mu omogućava nižu mjesečnu obavezu.

Razlog je veoma povoljna kamatna stopa, od svega 9,99 % na godišnjem nivu, fiksno.  Pored kredita, klijent dobija i prekoračenje po tekućem računu,  platne kartice, Hypo SMS uslugu , uz mobilni telefon kao poklon dobrodošlice.

Dodatna povoljnost je u dužem roku otplate, koji sada može biti i do sedam godina!Iznos kredita je od 1.000 do 20.000 eura, uz rok otplate i do 84 mjeseca.

Kreditno sposobnim smatra se onaj zajmotražilac čija mjesečna rata iznosi 50% neto mjesečnog primanja ili manje.  U zavisnosti od procjene boniteta klijenta ovi krediti se mogu odobravati i bez žiranata, kaže se u saopštenju.

 


Nezavisni dnevnik VIJESTI, 15. mart 2011. godine

ZBOG PREVARE 41 PRESUDA

Žiranti tužilaštvu predali skoro 500 prijava

Sudovi u Crnoj Gori od 2007. godine donijeli su 41 presudu zbog prevarnih radnji u vezi sa otplatom kredita uzetih kod banaka, od čega 40 osuđujućih i jednu oslobađajuću, saopštio je potpredsjednik Vlade Duško Marković.

"U osuđujućim sudskim odlukama preovlađuju kazne zatvora od 45 dana do godinu i po. Za dvije osobe su izrečene novčane kazne, a za tri uslovne osude - rekao je Marković u Skupštini, odgovarajući na poslanička pitanja.

Dostavljene krivične prijave protiv 468 osoba

On je dodao da su Državnom tužilaštvu povodom tih slučajeva dostavljene krivične prijave protiv 468 osoba. Tužilaštvo je, nakon sprovedene istrage, optužilo 99 osoba, dok je jedan slučaj okončan u postupku odloženog gonjenja.

"Protiv 195 ljudi se vodi sudska istraga, dok je protiv 69 odbačena krivična prijava ili je postupak okončan obustavom istrage. Ostale krivične prijave nalaze se u fazi predkrivičnog postupka",  naveo je Marković.

On je kazao da su Tužilaštvo i sudovi reagovali na pravi način i u zakonom određenim rokovima, imajući u vidu vrijeme koje je neophodno da se obave istražne radnje, podigne optužnica, stupi na pravnu snagu i okonča sudski postupak.

"Ne stoji ocjena da Tužilaštvo i sudovi reaguju sporo", ocijenio je Marković.

Banke teret otplate odmah prenosile na žirante

On smatra da je ponašanje banaka u situacijama kašnjenja otplate kredita bilo neprihvatljivo, jer su teret njegove otplate odmah prenosile na žirante, ne koristeći ostale pravne mogućnosti za naplatu kredita i zaštitu interesa.

Marković je saopštio da su se banke oglušile i u situacijama kada se nesporno mogao izvesti zaključak o involviranosti njihovih činovnika u prevarne radnje.

"Postoji veliki broj građana koji je prevaren i trpi materijalne izdatke zbog toga. Međutim, moramo biti realni. Činjenica je i da su se sami građani, odnosno žiranti veoma nepažljivo ili neodgovorno odnosili prilikom preuzimanja obaveza i žiriranja i na taj način preuzeli rizik na sebe", rekao je Marković.
On je naveo da postoje brojni slučajevi žiriranja za desetak ili više različitih korisnika kredita, a da žiranti nijesu prisustvovali potpisivanju takvih ugovora.

"Za ovaj odgovor sam se pripremao i iz ličnih motiva, jer je član moje porodice u tim okolnostima i umjesto kredita od četiri hiljade eura, treba da vrati kredit od 40 hiljada eura", kazao je Marković.

On je saopštio i da Vlada nije odgovorna i ne može snositi odgovornost za takve situacije, već da su u takvim slučajevima nadležni policija, Tužilaštvo i sudovi.

 


www.SEEbiz.eu, 13. mart 2011. godine

KREDITIRANJE

CBCG: Kreditiranje još trpi posljedice krize

PODGORICA - U ukupno odobrenim kreditima od 2,148 milijardi eura stanovništvu i privredi, prema posljednjim podacima Centralne banke Crne Gore, na kraju januara nekvalitetni čine 485,5 miliona eura ili 22,6 odsto, kazala je za Vijesti direktorka sektora za statistička istraživanja u CBCG Marijana Mitrović – Mijatović, dodajući da zabrinjava rast nekvalitetnih kredita i da je neizmirenje obaveza prema bankama posljedica uticaja krize na privredni sektor i poslovanje.

„Krediti koji kasne ukazuju da stanovništvo i privreda još imaju poteškoća u akumulaciji prihoda kako bi na vrijeme izmirivali dospjele obaveze. Ono na šta podaci ukazuju jeste da se usporava brzina povećavanja tih indikatora. Očekivanje u CBCG je da će u narednom periodu doći do smanjenja i kredita koji kasne i nekvalitetnih kredita, na prvom mjestu usljed slabljenja dejstva krize i revitalizacije realnog sektora“, rekla je Mitrović.

Ona je objasnila da dani kašnjenja nijesu jedini kriterijum kod klasifikacije kvalitetnih kredita, već se tu uključuju i kvalitet kolaterala, finansijska snaga primarnih izvora otplate kredita.

„Očekujemo blagi rast realnog sektora u 2011. godini što će za posljedicu imati smanjenje kredita koji kasne, a u tom slučaju i rezervacija. Postepeno će se i mjere privremenog karaktera ukidati u zavisnosti od procjene stanja na tržištu. Mjere su bile privremenog karaktera upravo zbog očekivanja da će globalna finansijska kriza imati takvu vremensku dimenziju“, istakla je Mitrović.

Na pitanje da li je odluka o privremenim mjerama koja je dala bankama mogućnost da podstaknu kreditni rast i snize kamatne stope dala rezultat, Mitrović je kazala da se odlukom prevashodno djelovalo na profitabilnost banka i nivo izdvajanja rezervacija.

„Kreditna politika i politika kamatnih stopa su politike koje banke vode samostalno bez uplitanja CBCG. Naše odluke u 2010. godini su sve bile kontraciklične i pospješivale su uslove za oporavak privredne aktivnosti. Metodologija kojom CBCG izvještava, ukazuje da je došlo do marginalnog smanjenja kamatnih stopa, što je još nedovoljno. Očekujemo da će se sklonost ka kreditirnju promijeniti i kod banaka koje smanjeno kreditiraju, a da će banke, shodno manjem riziku, smanjiti i cijenu novca“, rekla je Mitrović, dodajući da su rezervacije za kreditne gubitke na kraju januara 2011.godine iznosile su 108,5 miliona eura, a na kraju prošle godine141,7 miliona eura.

 


www.SEEbiz.eu, 13. mart 2011. godine

PODRŠKA

Udruženje banaka podržava nove mjere CBCG-a

PODGORICA - Nove odluke Centralne banke Crne Gore (CBCG) kojima se omogućavaju bankama novčane pozajmice važne su za učvršćavanje povjerenja u bankarski sektor, koji će imati mogućnost da se zaduži po nižim kamatnim stopama što će doprinijeti da druge finansijske institucije ne koriste nelikvidnost neke banke za ekstra zaradu.

To je u razgovoru za “Vijesti” kazao predsjednik Udruženja banaka Crne Gore (UBCG) i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović.

CBCG je odlukom o bližim uslovima za davanje kredita bankama za održavanje likvidnosti predvidjela mogućnost odobravanja bankama dnevnog, noćnog i kratkoročnog kredita do 15 dana, dok je odlukom o odobravanju finansijske pomoći u krajnoj instanci omogućena kreditna podrška bankama i finansijskim institucijama radi sprečavanja ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti bankarskog sistema, ukoliko finansijska institucija ne može obezbijediti sredstva iz drugih izvora.

"Značaj ovih odluka je u daljem učvršćivanju povjerenja u bankarski sistem Crne Gore. Udruženje banaka nije raspravljalo o njima, ali smatram da će one biti podržane. Eventualne sugestije od strane bankarskog sektora mogu se odnositi na pitanja odnosa visine kredita i akcija koje su založene kao kolateral, kao i na metodologiju obračuna kamatne stope", kazao je Zaimović.

 


POBJEDA, 09. mart 2011. godine

Centralna banka priprema strategiju za mikrokreditne finansijske institucije

Odrediće gornju granicu za stope

Limitiranje bi moglo biti ekonomski opravdano samo ukoliko bi to dovelo do ograničavanja dobiti koja proizilazi iz mogućeg oligopolnog ponašanja postojećih MFI u Crnoj Gori - kaže direktorka Direkcije za analizu i kontrolu banaka CBCG Milena Knežević

PODGORICA - Centralna banka Crne Gore razmišlja o određivanju gornje granice kamatnih stiopa za mikrokreditne finansijske institucije, saopšteno je Pobjedi iz ove institucije u odgovoru na pitanje da li je definisana strategija koja bi oborila njihove kamate koje se kreću i do 34 odsto na godišnjem nivou. Centralna banka, podsjetimo, 28. februara ove godine upozorila je da su kamate Agroinvesta, Altermodusa, Montenegro investments kredita, Ozmonta i Klikloana previsoke i da će, ukoliko ih ne obore, sagledati mogućnost donošenja mjera i pored uvažavanja činjenice da su one tržišna kategorija. Od tada do danas, nije se gotovo ništa promijenilo pa CBCG, kako je rečeno našem listu, radi na preduzimanju adekvatnih supervizorskih mjera u skladu sa ovlašćenjima i regulativom.

- Zbog izrazito visokih efektivnih kamatnih stopa koje propisuju MFI javila se potreba za razmatranjem određenih limita kada je u pitanju gornja granica.Taj potez mogao bi biti ekonomski opravdan samo ukoliko bi to dovelo do ograničavanja dobiti koja proizilazi iz mogućeg oligopolnog ponašanja postojećih MFI u Crnoj Gori - saopštila je za naš list direktorka Direkcije za analizu i kontrolu banaka CBCG Milena Knežević.

Zaštita građana

Ona podsjeća da je kamatna stopa u potpunosti tržišna kategorij, pa CBCG nema propise koji bi konkretno ograničili rast kamatnih stopa.

- Centralna banka može, međutim, da upotrijebi sve mjere koje su u njenoj moći da zaštiti klijente i građane Crne Gore. U prvom redu, to se odnosi na provjeru rada finansijskih institucija. Ukoliko se utvrdi da se MFI ne pridržavaju zakonskih i podzakonskih akata i da ne posluju u skladu sa praksom dobrog privrednika, onda se preduzimaju adekvatne mjere - kaže Knežević.

Ona je dodala da postojeće kamatne stope ne odražavaju realno stanje u privredi.

- To znači da treba utvrditi dio kamatne stope koji prikazuje prosječan rizik poslovanja MFI na crnogorskom tržištu, i koji dio donosi ekstra profit - kaže Knežević i podsjeća da je efektivna kamatna stopa na kredite tržišna cijena tih kredita, koja se obračunava i iskazuje na način koji reguliše odluka o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i depozite.

Centralna banka je, dodaje ona, redovno kontrolisala i kamatne stope po kojima MFI plasiraju svoje kredite klijentima.

- Kamatne stope u MFI u prošloj godini dostigle su najviši nivo. Na kraju prošle godine njihova prosječna EKS-efektivna kamata bila je 27,96 odsto, što je izrazito visoko. Zbog toga se postavilo pitanje njihovog uticaja na klijente i opravdanost - objašnjava Knežević.

Rizik

Ona ističe da Centralna banka, kao monetarni regulator, ne može da utiče na banke i MFI kada one donose odluke o vrstama, namjenama i cijenama kredita koje plasiraju.

- Osnovni razlog je što ne može preuzeti rizik koji bi nastao u slučaju poteškoća prilikom otplate kredita - kaže Knežević.

Ona ističe da centralne banke koje vode monetarne politike imaju i mogućnost da kroz referentne kamatne stope, koje formiraju u zavisnosti od ciljeva monetarne politike, utiču i na nivo kamatnih stopa koje se formiraju na tržištu.

- Veoma rijetko centralne banke pribjegavaju primjeni instrumenta zaštite - administrativnom mjerom - limitiranja nivoa kamatne stope, bilo da je riječ o aktivnim ili pasivnim kamatnim stopama, jer bi to značilo i pruzimanje rizika za eventualne gubitke banke koje bi poslovale u skladu sa tim limitima. Češće, centralne banke promovišu dobru bankarsku praksu, konkurenciju i podržavaju tržišna rešenja, odnosno, inicijative koje idu u tom pravcu - kazala je za Pobjedu Knežević.

U EU do 10 odsto

Kamatne stope mikrokreditnih institucija u euro zoni znatno su manje nego kod zemalja u razvoju, što je, kažu u CBCG i opravdano s obzirom na razvijenost njihovog bankarskog sistema.

- Prosječna efektivna kamatna stopa kod MFI u euro zoni, zavisno od vrste kredita, kretala se od dva do 10 odsto na kraju prošle godine - objašnjava Knežević.

Ona podsjeća da po zakonodavstvu EU mikrokreditne institucije potpadaju pod takozvanu pru¬dencijalnu regulativu EU samo ako prikupljaju depozite.

- EU propisuje da propisi i supervizija moraju da budu proporcionalni riziku koji mikrokreditne institucije predstavljaju, kao i da se omogući diskreciono pravo supervizoru da djeluje na tom polju, ali tako da se ne stane na put odobravanju mikrokredita - objašnjava ona.

U Srbiji 38 odsto

Efektivne kamatne stope MFI u zemljama našeg regiona u prosjeku su iste ili više nego u Crnoj Gori.

- U BiH prosječna EKS za kratkoročne kredite kreće se od 28,66 do 43,66 odsto. Za dugoročne kredite od 25,54 do 33,08 odsto. U Srbiji su kamatne stope prilično visoke- do 3,2 odsto mjesečno za biznis kredit, što na godišnjem nivou dostiže i 38 odsto - objašnjava Knežević.

 


www.SEEbiz.eu, 26. februar 2011. godine

POREZ NA BANKE

Crna Gora ne razmišlja o bankarskom porezu

PODGORICA - U Crnoj Gori se ne razmišlja o uvođenju bankarskog poreza, rečeno je u Ministarstvu finansija i Udruženju banaka.

“Prema Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, banke u Crnoj Gori, registrovane kao pravna lica, plaćaju porez na dobit”, navodi Ministarstvo finansija.
Da ideja o uvođenja “poreza na banke” nije u procesu bilo kakvog razmatranja, potvrđeno je i u Udruženju banaka Crne Gore.

Savjetnik u Udruženju Nebojša Đoković objasnio je da za uvođenje takvog poreza još ne postoje uslovi, jer je bankarski sektor i dalje nestabilan. Ako bi bankarski porez bio uveden, strahuje se da bi se prenio na kamate, što bi pogodilo korisnike bankarskih usluga.

Porez na banke podrazumjeva oporezivanje svih bankarskih transakcija, da bi se, kako je objašnjeno, od tih sredstava formirala neka vrsta bankarske rezerve ili fonda, iz čega bi se naplaćivali “krizni” troškovi banaka.

Tako bi se spriječila praksa da se ti troškovi nadoknađuju uz pomoć države, odnosno, na teret poreskih obveznika.

 


www.SEEbiz.eu, 22. februar 2011. godine

PRVA BANKA

Predrag Drecun: Kreditna aktivnost Prve banke sniziće kamatne stope

PODGORICA - Povratak kreditne aktivnosti Prve banke nakon 29 mjeseci, mogao bi da utiče na sniženje kreditnih stopa zbog veće ponude, ocijenio je u izjavi za Portal Analitika Predrag Drecun glavni izvršni direktor Prve banke.

- Logika nalaže zaključak da će pojačana ponuda kredita sniziti kamatne stope. No, to se neće desiti samo od sebe. Privrednici koji imaju višak novca, teško prihvataju smanjivanje kamatnih stopa na depozite, jer su navikli na visoke prihode finansiranja. Depozit koji neka banka placa 7% godišnje mora biti plasiran sa najmanje 11% interesa, što sa pratećim troškovima obrade kredita bude još i više. To ne može da izdrži privreda. Zato ta ista priivreda mora biti svjesna da mora manje da se oslanja na prihode od finansiranja, a više na obrt i kvalitetne projekte, rekao je Drecun, koji smatra da je povratak kreditiranja Prve banke dobro za crnogorsku ekonomiju.
Prema njegovim riječima, Prva banka je i u proteklom periodu pokazala izuzetnu vitalnost.

- Povjerenje klijenata i građana u Prvu banku je povraćeno, što najbolje potvrdjuje stabilan rast broja klijenata, kako pravnih tako i fizičkih lica, a vrlo značajno je i to što je CBCG prepoznala da je ”došlo do značajnog poboljšanja stanja u banci”, objasnio je Drecun, naglasivši da je povratak Prve banke na tržište nakon više od dvije godine- veliki izazov.

- Moramo biti spremni na ostru tržišnu utakmicu. Danas su na crngorskom tržištu pasivne kamatne stope u blagom trendu opadanja. Aktivne kamatne stope će biti smanjene onda kad se stabilizuje cijena izvora, uglavnom depozita. Stabilizacija tržišta je vrlo osjetljiv proces. Recimo, samo jedna banka kao subjekat na tržištu može poremetiti ponudu, i tako preusmjeriti tražnju ka sebi, istakao je Drecun, navodeći da da bi se stabilizovale pasivne kamatne stope na nižem nivou, ptrebno je da sve banke budu stabilno likvidne.

- Ukoliko bilo koja banka ima pojačanu potrebu za novcem, podići ce kamatne stope na depozite kako bi privukla novac, i to može biti štetno za sistem u cjelini, tj za državnu ekonomiju. Zato je 2011. godina vrlo značajna, jer se u ovoj godini na tržište vraća jedna od četiri najveće banke.

 


DAN, 20. februar 2011. godine

POLICIJA VODI ISTRAGU ZBOG ŠTETE OD 1.566.000 KOJU SU PRETRPJELI PREVARENI ŽIRANTI

Švercovana dokumentacija za 120 kredita

Upravi policije je tokom prošle i početkom ove godine prijavljeno oko 120 slučajeva falsifikovanja dokumenta za kredit kod mikrofinansijske institucije Agroinvest. Dosadašnjim kontrolama je, kako je saopšteno Danu iz policije, ukupno utvrđena šteta od 1.566 miliona eura, a oštećeni su Agroinvest i građani, koji se javljaju kao žiranti prilikom nezakonitog podizanja kredita. Dodaju da su upravo žiranti dostavili najveći broj prijava, koje se uglavnom odnose na zloupotrebu dokumenata, ali da ima i onih od navodnih nosilaca kredita.

Radoman Kovačević iz Danilovgrada kaže da je jedan od navodnih vlasnika kredita, zbog kojeg ne može ponovo da se zaduži kod Agroinvesta. Ističe da je dosad u toj MFI podigao četiri kredita, dva u njemačkim markama, a dva u eurima, koje je na vrijeme vratio.

- Prije dvije godine agent Agroinvesta je na moje ime podigao kredit, koji ne vraća. Za zaduženje sam saznao od žiranta, na koje je pala obaveza da ga vraćaju - rekao je Kovačević "Danu" i dodao da je slučaj prijavio MUP-u. Njegova supruga je, kaže, takođe klijent banke i vraća kredit od koga su joj preostale još tri rate.
- Tražio sam obrazloženje od banke zašto mi ne daju kredit, a oni su odbili. Ne mogu potvrditi da sam nosilac kredita od 10 hiljada - kaže Kovačević.

U Agroinvestu, međutim, tvrde drugačije, odnosno da Kovačević ne može dobiti kredit dok se ne riješi slučaj nenaplaćenih 10 hiljada eura, koje je potpisao i podigao 5. avgusta 2008.

- Klijent je vratio dvije rate i prestao da ga otplaćuje iako je potpisao ugovor. Postupak protiv Kovačevića je pokrenut 2. novembra 2009. i još nije završen. Pokušali smo da naplatimo novac od žiranata, ali poslije neuspjeha, slučaj smo predali sudu. Na sudu je i da utvrdi umiješanost agenta - kazali su u Agroinvestu i istakli da nijesu mogli da kontrolišu šta je klijent učinio s parama, nakon što je preuzeo novac.
- Ukoliko je novac dao agentu po privatnoj osnovi, to za nas ne može biti relevantno i ne oslobađa ga obaveze plaćanja duga - navode iz Agroinvesta i napominju, da se prema pravilima te MFI, zabrana kreditiranja odnosi na sve članove njegove porodice.

O slučaju Kovačević-Agroinvest u Upravi policije tvrde da su prikupili neophodne podatke i dostavili ih osnovnom državnom tužiocu u Podgorici.

- Predmet će biti rješavan u sklopu ostalih koji se odnose na kontrolu poslovanja MFI - navela je portparol Uprave policije Tamara Ralević i dodala da policija radi na rasvjetljavanju slučajeva u Beranama, Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću, Bijelom Polju, Mojkovcu i Baru.
- Utvrđene su brojene nezakonitosti koje su počinili odgovorni u MFI, kao i odgovorni u firmama koji su nezakonito uvodili administrativnu zabranu - kazala je Ralević i dodala da policija sumnja da su u određenom broju slučajeva službenici MFI nezakonito realizovane kredite zadržavali za sebe ili ustupali drugima, a da su kreditnu dokumentaciju kompletirali sa administrativnim zabranama iz ranijie zatvorenih regularnih kredita. Rekla je da su za podizanje nezakonitih kredita u velikom broju slučajeva korišćene administrativne zabrane ovjerene u privatnim firmama i ustanovama, a glase na osobe koje u njima ne rade ili nijesu svojevoljno pristale na žiriranje. Dodaje da su utvrđene i zloupotrebe službenika Agroinvesta, koji, kako sumnjaju, nijesu razduživali prikupljena sredstva od naplaćenih regularnih kredita.

Prijavljen samo jedan slučaj

Bankarski ombudsman Halil Kalač kazao je Danu da nije dobio prigovore klijenata umjesto kojih je neko podigao kredit, ali da ima prigovora žiranata da je njihova dokumentacija korišćena za regulisanje i odobravanje više kredita. O eventualnim prijavama nezadovoljnih klijenata mikrofinansijske institucije Agroinvest, ombudsman kaže da je pristigao jedan od žiranta čiji su dokumenti falsifikovani.

- Žirant se, prije obraćanja bankarskom ombudsmanu, obratio Upravi policije - kazao je Kalač i podsjetio da klijenti koji tvrde da su prevareni i čija su prava povrijeđena, bilo od banke ili MFI, mogu zaštitu tražiti kod bankarskog ombudsmana koji će u vansudskom postupku pokrenuti rješavanje spora između klijenta i banke odnosno mikrokreditne finansijske institucije. Bankarski ombudsman predlaže poravnanje ili okončanje spora na drugi način.

Sami pali sami se ubili

Ralević kaže da je u toku prošle i ove godine nadležnim tužilaštvima procesuirano više krivičnih prijava protiv 19 odgovornih u Agroinvestu, zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj, falsifikovali dokumenta ili činili pronevjeru.

- Procesuirane su i krivične prijave protiv 15 odgovornih u firmama za koja se osnovano sumnja da su nezakonito ovjeravali administrativne zabrane - navela je Ralević i istakla da je u jednom broju prijava građana, nakon sprovedenog postupka, nije bilo elementa krivičnog djela. Radi se, kaže, o slučajevima u kojima je utvrđeno da su građani dobrovoljno pristali da garantuju nosiocima kredita i svojeručno potpisali administrativne zabrane.

 


www.SEEbiz.eu, 18. februar 2011. godine

KREDITI

Kasni otplata 533 miliona kredita

PODGORICA - Oko 24 odsto kredita kasni sa otplatom, po kazuju preliminarni podaci Centralne banke CBCG zaključno sa decembrom.

“Otplata oko 533 miliona eura kredita kasni više od 30 dana. Najviše ili 53 odsto je kredita od čijeg pospjeća je proteklo 31 do 90 dana“, saopšteno je Pobjedi iz Centralne banke.

Kompanije u privatnom vlasništvu najviše zadaju glavobolje bankarima.

“Većinu, ili 358 miliona eura tih kredita sa čijim vraćanjem se kasni dato je kompanijama u privatnom vlasništvu“, objašnjavaju iz CBCG.

Ovi krediti, kako objašnjavaju, čine oko 16 odsto ukupnih kredita u sistemu.
Građani kasne sa oplatom oko 141 milion eura kredita uključujući i kreditne kartice. To je oko šest odsto ukupnih kredita kod svih banaka.

 


www.SEEbiz.eu, 13. februar 2011. godine

KAMATNE STOPE

CBCG očekuje pad kamata, bankari rezervisani

PODGORICA - Kamate na kredite i štednju u Crnoj Gori su visoke i znatno su iznad onih u razvijenim evropskim zemljama, ocjenjuju u Centralnoj banci Crne Gore.

CBCG, piše Pobjeda, očekuje smanjenje kamatnih stopa u ovoj godini, ne samo na štednju nego i na kredite. Dok bankari objašnjavaju zašto je teško očekivati značajniji pad, regulator je kategoričan da su stope u Crnoj Gori previsoke.

U CBCG očekuju, s obzirom na stabilizaciju finansijskih tržišta, slabljenje efekata finansijske krize, da će banke lakše i pod povoljnijim uslovima dolaziti do slobodnih izvora sredstava za finansiranje svojih aktivnosti.

Efektivne kamatne stope u bankama u Crnoj Gori su različite. Za gotovinske kredite kreću se, kako piše na njihovim sajtovima, od 13 do preko 17 odsto godišnje.

U Podgoričkoj banci Societe Generale, u kojoj je efektivna kamata za gotovinske kredite 13,5 odsto, kažu da ne očekuju u ovoj godini značajnije pomjeranje kamatnih stopa. Može se, objašnjavaju, očekivati poboljšanje kreditnog rejtinga države u narednom periodu, ali je neizvjesno da li će promjene uslijediti već ove godine. U ovoj banci ističu da se može očekivati poboljšanje kreditnog rejtinga države Crne Gore u narednom periodu - zahvaljujući približavanju Evropskoj uniji, kao i sveukupnim performansama crnogorske ekonomije. Dok se mijenjaju performanse ekonomije nepromjenljiva su očekivanja klijenata koji štede.

U NLB Montenegrobanci u kojoj je efektivna kamata na potrošačke kreditre 16,25 odsto godišnje a na gotovinske mjesečna od 1,08 do 1,5 odsto, su kazali da očekuju blagi pad aktivnih kamatnih stopa.
Bržim rješavanjem ovih problema i efikasnijim radom državnih organa odgovornih za procesuiranje zahtjeva za prinudnom naplatom doprinijeće, ocjenjuju u NLB, i značajnijem padu aktivnih, odnosno kamatnih stopa na kredite.

Na sajtu Erste banke, recimo, piše da je godišnja efektivna kamata na gotovinski kredit preko 13 odsto, Crnogorske komercijalne banke preko 15 odsto, Hipotekarne banke od 1,2 do 1,5 odsto mjesečno, Komercijalne banke Budva od 12,93 do 17,35, u Atlas banci 13,59 do 17,91 odsto...

U mikrokreditnim finansijskim institucijama kamate su znatno veće – kreću se i preko 30 odsto.

Centralna banka ih je prije desetak dana upozorila da će tražiti način da preduzme mjere ako ne obore ove kamate.

 


Nezavisni dnevnik Vijesti, 10. februar 2011. godine

Oko 115.000 građana duguje 54 miliona za kartice i minuse

Banke su usljed postojeće zaduženosti i promjene ekonomskih uslova poslovanja pooštrile uslove korišćenja zaduženja i mogućnosti koje su klijenti imali po ta dva osnova.

Zaduženja građana po osnovu korišćenja kreditnih kartica i minusa po tekućem računu počela su blago da se smanjuju, a kamatne stope na ta dva najskuplja vida zaduživanja su i dalje na visokom nivou.

To pokazuju posljednji podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG), prema kojima su ukupna zaduženja građana na kraju novembra 2010. godine po osnovu tih dvaju bankarskih proizvoda dostigla 53,9 miliona eura, što je za 1,6 miliona manje u odnosu na kraj trećeg kvartala 2010. godine.

Dug po kreditnim karticama se odnosi na 32.723 građanina, a dug po minusu po tekućim računima na 83.019 građanaPodaci pokazuju da bankari i dalje ubiraju dobre prihode po osnovu tih dvaju proizvoda, jer je prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na kartice iznosila 16,11 odsto, a na minuse po tekućem računu 18,10 odsto.

Efektivna kamatna stopa (u koju su uključeni i skriveni troškovi banaka) veća je za nekoliko procenata i upravo je mjesečna kamata na ostatak duga velika zarada za banke i veliki trošak za klijente.

Uz to, ne treba zaboraviti i troškove koji nastaju kada se podiže novac sa bankomata kod drugih klijenata, a ne kod onih banaka koje su izdale karticu i koja iznosi i po nekoliko eura.

“Prema posljednjim raspoloživim podacima, baziranim na izvještajima banaka Regulatornom kreditnom registru (RKR), ukupan dug građana na kraju novembra 2010. godine po osnovu kreditnih kartica iznosi 35,7 miliona eura, a po minusima 18,2 miliona eura. Taj dug bilježi smanjenje po kreditnim karticama za 0,7 miliona i 0,9 miliona eura po minusima u odnosu na kraj trećeg kvartala 2010, kada je dug po kreditnim karticama iznosio 36,4 miliona i 19,1 milion po minusima po tekućem računu. Dug po kreditnim karticama se odnosi na 32.723 građanina, a dug po minusu po tekućim računima na 83.019 građana” kazao je glavni ekonomista CBCG Nikola Fabris, dodajući da na kraju novembra 2010. u ukupnim zaduženjima građana kod banaka ova zaduženja čine 6,3 odsto.

On je rekao da za sada ne postoji podatak u kojem procentu je na nivou bankarskog sektora iskorišćen limit za ta dva proizvoda, kao i da CBCG svojim mjerama ne može uticati na visinu kamatnih stopa jer su one stvar poslovne politike banaka.

Banke pooštrile uslove korišćenja zaduženja

Bankari ističu da nemaju većih problema u naplati potraživanja po osnovu korišćenja tih dvaju proizvoda, kao i da su zadržali identične uslove za njihovo korišćenje koji su važili u prethodnoj godini.

Neredovnost mjesečnih primanja zaposlenih u preduzećima i opštinskim organima dovodi do poremećaja i kašnjenja u redovnosti servisiranja obaveza klijenata.Prema ranijem istraživanju CBCG u 2010. godini banke su usljed postojeće zaduženosti i promjene ekonomskih uslova poslovanja pooštrile uslove korišćenja zaduženja i mogućnosti koje su klijenti imali po ta dva osnova, tako da je izmjena bila različita od banke do banke.

Istraživanje, kako je “Vijestima” ranije saopšteno iz CBCG, je pokazalo su se promijenili limiti zaduženja koji se odobravaju u procentima od plate (usklađivanjem sa ostalim kreditnim aranžmanima i žiriranjem klijenta), a postavljeni su ili su smanjeni i limiti u iznosima kod podizanja gotovine.

Direktor Direkcije poslovne mreže u NLB Montenegrobanci Srđan Radonjić kazao je da su u 2011. godini zadržali iste uslove za korišćenje tih dvaju bankarskih proizvoda, dok problemi u naplati potraživanja su slični kao i kod ostalih odobrenih kredita.

“Neredovnost mjesečnih primanja zaposlenih u preduzećima i opštinskim organima dovodi do poremećaja i kašnjenja u redovnosti servisiranja obaveza klijenata” rekao je Radonjić.

U NLB Montenegrobanci prosječan limit za minus po tekućem računu iznosi do 100 odsto tromjesečnog prosjeka mjesečnih primanja, dok kod odobravanja limita za kreditne kartice on u prosjeku iznosi do dva mjesečna primanja.

“Prilikom odobravanja limita uzima se u obzir dosadašnja kreditna istorija klijenta, kao i podaci iz kreditnog registra CBCG” rekao je Radonjić, dodajući da se iskorišćenost limita kreće u prosjeku od 55 do 60 odsto i da nije primijećen drastičan trend povećanja ili smanjenja korišćenja limita.

U CKB-u i Hipo Alpe Adria banci zadovoljni nivoom naplate

U Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB) su, prema riječima zamjenika glavnog izvršnog direktora Atile Takasa, zadovoljni postojećim nivoom naplate potraživanja po osnovu tih dvaju bankarskih proizvoda.

“Prošle godine smo u ponudu uvrstili korišćenje minusa po tekućem računu u skladu sa novim tržišnim uslovima, a uskoro ćemo klijentima prezentovati nove uslove. Upotreba kartica se kontinuirano povećava i očekujemo da se taj trend nastavi ubuduće, a kada su u pitanju minusi po tekućem računu, broj zahtjeva je na uobičajenom nivou. Iznos limita za minuse može biti i do tri plate klijenta, a žiranti nijesu potrebni” rekao je Takač, dodajući da će paleta proizvoda kreditnih kartica biti unaprijeđena.

I u Hipo Alpe Adria banci su kazali da nemaju problema u naplati potraživanja, kao i da su u 2011. godini zadržali iste uslove za korišćenje tih dvaju proizvoda koji su važili u prethodnoj godini.

“Naplata potraživanja je dobra jer značajan dio kartičarske strukture su redovni klijenti sa redovnim mjesečnim primanjima. Prosječan limit koji odobravamo je na nivou jednog i po ličnog dohotka. Prilikom odobravanja tih dvaju proizvoda vrši se redovna provjera u Kreditnom registru CBCG, ocjena kreditne sposobnosti i dodatno se traže žiranti ukoliko se dodjeljuju limiti izvan propisanih katalogom proizvoda. Ukupno zaduženje klijenta po osnovu tih dvaju proizvoda može ići do četiri lična dohotka” kazala je rukovodilac odjeljenja za kartično poslovanje Olga Dedović.

U Hipo Alpe Adria banci najveća iskorišćenost limita je kod rivolving proizvoda do 73 odsto, dok je kod korišćenja kreditnih platnih kartica oko 42 odsto.

Kašnjenje plata uzrokuje kašnjenje uplata

Fabris je kazao da posljednji podaci govore da se povećava broj kašnjenja u uplati ovih zaduženja.

“Na kraju novembra 2010. ukupan broj kreditnih kartica po kojima postoje kašnjenja preko 30 dana je 2.824, što je 7,2 odsto u odnosu na ukupan broj kreditnih kartica. Za zaduženja po minusima na tekućem računu kasni 10.217 klijenata, što je 11,5 odsto u odnosu na ukupan broj partija građana za taj proizvod. Po izvještajima banaka, taj procenat je povećan u odnosu na kraj trećeg kvartala 2010, kada je isti po kreditnim karticama iznosio 6,8 odsto, a po minusima po tekućem računu 0,6 odsto” objasnio je Fabris.

Razlog za kašnjenje u plaćanju ovih zaduženje je neredovnost isplate zarada.

 


www.SEEbiz.eu, 07. januar 2011. godine

BANKARSKI SEKTOR

Nelikvidne firme najveći problem bankara

PODGORICA - Privreda zemalja u tranziciji je, nakon privatizacije, razvoj bazirala na kreditima, zbog čega se, tokom krize suočila sa nelikvidnošću. Da bi se pokrenuo ekonomski rast, ponovo su neophodni krediti, ali su bankari, da bi se zaštitili, povukli ručnu.

Tako su sada banke likvidne i solventne, upravljajući parama građana i privrede, koji su zaduženi. Bankari problem vide u prezaduženosti privrede, a privrednici, opet, u restriktivnoj politici banaka.

Glavni izvršni direktor NLB Montenegrobanke Črtomir Mesarič tvrdi da su lani i 2009. bili aktuelni problemi prezaduženosti većine firmi, neadekvatni kolaterali, rast broja klijenata koji ne mogu da otplaćuju zajmove, sporost naplate sudekim putem, kratkoročnosti opad depozita privrede.

On kaže da je sve to uticalo da se bankarski sektor 2010. suočio sa većim gubitkom nego 2009.

"Kao pozitivnu promjenu, izdvojio bih zadovoljavajuću likvidiost bankarskog sektora. Ohrabruje što je štednja stanovništva od juna 2010. u konstantnom blagom porastu, što pokazuje povratak povjerenja u bankarski sistem. Tokom godine Centralna banka je donijela mjere sa ciljem relaksacije bankarskog sektora, a usvojen je i set finansijskih zakona. Znači, postoje pozitivni pomaci, ali su naglašeniji problemi iz prethodnih godina“, navodi Mesarič i naglašava da je centralni zadatak za ovu godinu problem nelikvidnosti privrede i uspostavljeni krug dužničko povjerilačkih odnosa.

Prema njegovim riječima to zahtjeva aktivan pristup Vlade, Centralne i komercijalnih banaka.

On tvrdi da će se banke i ove godine suočavati sa dodatnim rezervacijama za kredite, ali je bitno kakav će efekat imati lanjski reprogrami, odnosno koliko je realno bio procijenjen bonitet klijenata ili vrijednost kolaterala.

Glavni izvršni direktor Atlas banke Mihailo Banjević je ocijenio da je stanje u bankarskom sektoru zadovoljavajuće, imajući u vidu nivo depozita, bilansnu sumu i kapital većine banaka. Dio banaka je povećao kreditni portfolio i pored izuzetne nelikvidnosti i kreditne nesposobnosti velikog broja preduzeća i građana.

On ističe da će, prema zvaničnim podacima, nelikvidnost potrajati.

"Banke i preduzeća traže izlaz, dosta je problema, jer je promet tih firmi opao, nemaju više šta založiti, nema novih ozbiljnih programa. Velika su dugovanja privrede prema bankama, ali su i međusobna dugovanja preduzeća ogromna. Nelikvidnost preduzeća ugrožava normalno funkcionisanje privrede, punjenje budžeta države i opština, jer je na sceni naturalna razmjena, posebno u građevinarstvu. Bojim se da se ovo pitanje sagledava površno i bez ozbiljnih inicijativa za njegovo prevazilaženje“, tvrdi Banjević.

Što se tiče prognoza za ovu godinu, Banjević podsjeća da su zvaničnici iznijeli optimistički stav, imajući u vidu pokazatelje sa kojima raspolažu.

Glavni izvršni direktor Erste banke Aleksa Lukić tvrdi da je bankarski sektor i dalje najtransparentniji, najeređeniji i najkonkurentniji u ekonomiji Crne Gore.

On očekuje da će 2011. biti godina izazova u ne tako jednostavnim uslovima poslovanja.

"Likvidnost privrede je i dalje veliki problem. Za vidljiv ekonomski oporavak neophodne su značajnije investicije što bi pokrenulo novi ciklus pozitivnih trendova“, ocijenio je Lukić i istakao da kvalitet postoji među crnogorskim preduzetnicima, a da bankari znaju da ga prepoznaju i mogu da ga podrže.

Izvršni direktor Hypo alpe adria banke Tarik Telaćević je ocijenio da su banke likvidne i na pragu ukupne konsolidacije, tako da je realno očekivati da će kamate blago padati, a da će banke krenuti u pravcu značajnijeg finansiranja.

Nesporno je, navodi, da ima dobrih preduzeća, koja redovno izmiruju obaveze i imaju uredne novčane tokove, ali onih drugih, koja predstavljaju potencijalna „žarišta", jer neizvršavanjem obaveza šire nelikvidnost u ukupnom lancu.

Direktorica Podgoričke Branka Pavlović kaže da je bankarski sistem stabilan, iako sve banke nijesu jednako podnijele terst krize.

"Smanjena likvidnost privrednog sektora rezultirala je stalnim porastom broja računa pravnih i fizičkih lica u blokadi. Sa oporavkom sektora industrije i privrede uopšte, očekujemo i povećanje opšte likvidnosti“, kaže Pavlović, koja u narednoj godini očekuje očuvanje stabilnosti bankarskog sistema, veći privredni rast i time jačanje likvidnosti privreds.

Glavni izvršni direktor Prve banke Predrag Drecun smatra da je lani bilo bolje nego dvije prethodne godine od izbijanja krize.

On ističe da je loše stanje u likvidnosti privrede.

"Nemamo mogućnost da izvedemo multilateralu jer nemamo inicijalnu kapislu. Još jedan tehnički problem je što nemamo adresu koja bi to izvela. To bi smanjilo nelikvidnost, ali je ne bi izliječilo kao bolest. Likvidnost se teško liječi, ako nije terapija sveobuhvatna. Niska produktivnost rada je naš problem. Odatle treba početi. Drugi način je štampanje novca. Treći je imati suficit. Eto, vidite kako je teško“, ističe Drecun.

 

 

Copyright 2011 © Bankarski Ombudsman Crne Gore