English
Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.

Kontakt informacije


Tel: 020 230 695
Fax: 020 230 695
Email:bankarski.ombudsman@cbcg.me
 

Dodatne informacije


Ovdje mozete preuzeti formular:

Download
 

Mapa

 

Mediji o Bankarskom ombudsmanu i zaštiti klijenata - 2012

DAN – 13.11.2012.godine

bankar.me - 07.11.2012. godine

DAN – 15.10.2012.godine

CdM – 14.10.2012.godine

DAN – 16.07.2012.godine

kamatica.com – 19.06.2012.godine

VIJESTI, 07.06.2012. godine

POBJEDA, 07.06.2012. godine

CdM/MINA-business, 03.05.2012. godine

Dnevne novine, 28.03.2012. godine

Vijesti online (www.vijesti.me), 07.02.2012. godine
 


DAN – 13.11.2012.god.

PREDAVANJE BANKARSKOG OMBUDSMANA BERANSKIM STUDENTIMA

Kriza prevarila klijente i žirante

Da Crnoj Gori ima veliki broj prevarenih žiranata potvrdio je juče i bankarski ombudsman Halil Kalač, kada je sudentima Fakulteta za menadžment u saobraćaju i komunikacijama u Beranama održao predavanje na temu „Zaštita klijenata i jemaca u bankarstvu Crne Gore. On je istakao da je takvoj situaciji najviše kumovala ekonomska kriza, koja je u jeku kreditne ekspanzije, inicirane od strane bankarskog sistema, brojne klijente dovela u situaciju da ne mogu da otplaćuju kredite.

Bilo je različitih falsifikata i zloupotreba, kao odobravanje više kredita na osnovu iste dokumentacije, a takva su postupanja sada na sudu – rekao je Kalač i naglasio da sada treba stvoriti ambijent u kojem bi bilo sve manje prevarenih jemaca i klijenata.

Može se reći da je kriza prevarila i klijente i žirante. Jemci su poslednjih godina bili građani koji su po nekom recidivu socijalističke ekonomije, bez nekih velikih dvoumljenja, pristajali da budu žiranti, računajući da to nije obligaciona obaveza, nego dobročinstvo proisteklo iz drugarstva, prijateljstva i rođačkih i porodičnih odnosa. Kad su se banke, suočene s nemogućnošću naplate kredita od klijenata, okrenule jemcima, nije mali broj onih koji vraćaju tuđe kredite – rekao je Kalač i dodao da je bankarski ombudsman nova institucija u Crnoj Gori, utemeljena na standardima razvijenih tržišnih ekonomija. O značaju bankarskog obudsmana govorio je i prof. dr Vuk Ognjanović, predavač na Fakultetu za menadžment u saobraćaju i komunikacijama.

 


bankar.me - 07.11.2012. godine

Kalač: Limitirati kamate i mikrokreditnim institucijama

Limitiranje kamata je dobar potez Centralne banke jer se moralo nešto preduzeti, ocijenio je bankarski ombudsman Halil Kalač u izjavi za Pobjedu.

- Moralo se donijeti privremeno rješenje do usklađivanja nekvalitetnih kredita i drugih mjera koje se mogu preduzeti kroz izmjene Zakona o obligacijama. Smatram da je CBCG, nakon analiza i testiranja, došla do pravog rješenja - rekao je Kalač.

Vjeruje da će banke poštovati odluku regulatora.

- Smatram da će je poštovati, s obzirom na to kako su se do sada izjašnjavale oko ovog pitanja. Kod mikrokreditnih institucija se nalaze ekstremno visoke kamatne stope, pa i taj segment treba limitirati. To ne može ostati neuređeno - rezonuje Kalač.

Savjet CBCG je juče donio odluku o privremenom limitiranju bankarskih kamata do 15 odsto za građane i 14 odsto za privredu. Limitiranje se ne odnosi na mikrokreditne finansijske institucije.

 


DAN – 15.10.2012.god.

BANKARSKI OMBUDSMAN HALIL KALAČ DOBIO 413 ŽALBI

Banke jednostrano raskidaju ugovore  Bankarskom ombudsmanu Halilu Kalaču za devet mjeseci ove godine obratilo se 413 klijenata i žiranata, za rješavanje problema sa bankama i mikrofinansijskim istitucijama, a uglavnom se radi o građanima koji su kredite uzeli u periodu kreditne ekspanzije od 2006. do 2010. godine.

Broj prigovora na kredite uzete u prošloj i ovoj godini je značajno smanjen– rekao je Kalač agenciji Mina biznis.

Prema njegovim riječima do sada je procesuirano 60 odsto prigovora više nego u istom periodu prošle godine, kao i da je broj prigovora iz ove i prošle godine manji u odnosu na period od 2005. do 2010. godine, ali, kako je naveo, ostaju brojni slučajevi iz perioda od 2005. do 2008. godine koji treba da se riješe.

Bankarskom ombudsmanu su zaključno sa septembrom, nakon sprovedenog internog postupka u bankama i MFI, stigla 72 zahtjeva, a nakon kompletiranja prigovora pokrenuti su vansudski postupci.

Klijenti i žiranti su se između ostalog žalili na blokadu zarada i drugih primanja jednostranim raskidom ugovora, na dodatno potraživanje hipoteke za obezbjeđenje kredita i visoke kamate, ali i na odobravanje kredita kreditno nepodobnim klijentima, na osnovu falsifikovanih dokumenata, kao i odobravanje više kredita na osnovu jedne dokumentacije.

Razlike u prigovorima iz ove u odnosu na prošlu godinu, kako je kazao, nema, jer su u pitanju slični problemi koji se odnose na kreditne kartice i tekuće račune.

 


 

CdM – 14.10.2012.god.

Problem sa bankama i MFI želi da riješi 413 klijenata i žiranata

Bankarskom ombudsmanu Halilu Kalaču, u prvih devet mjeseci se obratilo 413 klijenata i žiranata, kako bi riješili probleme koje imaju sa bankama i mikrofinansijskim istitucijama MFI.

Kalač je objasnio da se uglavnom radi o klijentima i žirantima koji su od banaka i MFI uzeli kredite u periodu kreditne ekspanzije od 2006. do 2010. godine.
Broj prigovora na uzete kredite u prošloj i ovoj godini je u značajno smanjen, jer se oni uglavnom odnose se na druge bankarske proizvode ili usluge”, rekao je Kalač za agenciju MINA-business.

On je saopštio da je za devet mjeseci procesuirao 60 odsto više prigovora nego u istom periodu prošle godine. Taj rast se odnosi na kreditne i druge poslovne aranžmane iz perioda 2005. do 2010. godine.

Kalač tvrdi da je rast posljedica toga što su klijenti i žiranti, koji smatraju da su njihova finansijaka prava povrijeđena, upoznati i informisani na koji način mogu da se zaštite kod bankarskog ombudsmana.

Broj prigovora iz ove i prošle godine je u velikom padu u odnosu na period od 2005. do 2010, jer je u posljednje dvije godine stiglo vrlo malo prigovora“, kazao je Kalač.

To, prema njegovim riječima, pojazuje da je kršenje finansijskih prava generalno u padu, ali i da ostaju brojni slučajevi iz perioda od 2005. do 2008. godine koji treba da se riješe.

Bankarskom ombudsmanu su u prvih devet mjeseci, nakon sprovedenog internog postupka u bankama i MFI, stigla 72 zahtjeva. Poslije kompletiranja prigovora s pratećom dokumentacijom i dokazima, pokrenuti su vansudski postupci.

Kalač je jedan broj klijenata i žiranata uputio da, shodno zakonskoj regulativi, prvo sprovedu interni postupak pred bankom, odnosno MFI, pa da se, ukoliko u tom postupku ne ostvare prava, obrate ombudsmanu.

Klijenti i žiranti su se u prvih devet mjeseci, između ostalog, žalili na blokadu zarada i drugih primanja jednostranim raskidom ugovora, dodatno potraživanje hipoteke za obezbjeđenje kredita i visoke kamate. Oni su se žalili i na odobravanje kredita kreditno nepodobnim klijentima, na osnovu falsifikovanih dokumenata, ali i na slučajeve kada se više kredita odobrava na osnovu dokumentacije dovoljne za jedan.

Kalač je, kako tvrdi, poslao bankama i MFI preporuke za poboljšanje odnosa sa klijentima i žirantima, odnosno da izrade kvalitetnije programe, u cilju uspješnijeg rješavanja problema.


 

DAN – 16.07.2012.god. www.dan.co.me

BROJ KLIJENATA BANKARSKOG OMBUDSMANA POVEĆAN ZA PETINU

Kalač pokrenuo 65 postupaka
 
Bankarskom ombudsmanu Halilu Kalaču se u prvoj polovini godine obratio 321 klijent i žirant u cilju rješavanja problema sa bankama i mikrofinansijskim institucijama (MFI). Kalač je precizirao da mu je u odnosu na prošlu godinu broj klijenata povećan 17 odsto, a prigovora koje je procesuirao 97 procenata.

– Ovo govori da se povećalo saznanje o mogućnosti zaštite finansijskih prava klijenata i žiranata pred bankarskim ombudsmanom u vansudskom postupku – rekao je Kalač agenciji Mina biznis.

Naveo je da se od ukupnog broja procesuiranih prigovora do kraja juna na povredu finansijskih prava klijenata i žiranata kod banaka odnosilo 49 prigovora, a kod MFI 17.

– Od 65 pokrenutih postupaka u posmatranom periodu je okončano 46, a 19 je u toku. Rast okončanih postupaka u odnosu na isti period prošle godine iznosi 77 odsto – kazao je Kalač.

Istakao je da je broj prigovora koji su mu upućeni za povredu finansijskih prava klijenata i žiranata kod MFI daleko veći od procesuiranih, jer ta prava klijenti i žiranti ostvaruju na sudu zbog toga što su, po njihovim tvrdnjama, brojni poslovni aranžmani sklopljeni na osnovu neregularne dokumentacije.

– U tim slučajevima zaštita se ne može ostvariti u vansudskom postupku, već na sudu – dodao je Kalač.

Problemi klijenata i žiranata, kako je kazao, isti su ili slični kao u prošloj godini i odnose se na visoke iznose obračunatih kamata, otplatu kredita bez njihovog znanja, odobravanje klijentu više kredita ne vodeći računa o njegovoj zaduženosti, te odobravanje više kredita na osnovu jemčeve dokumentacije za jedan kredit.

– Iz perioda kreditne ekspanzije od 2005. do 2008. godine je bilo najviše prigovora. Iz sklopljenih poslovnih aranžmana sa bankama i MFI u ovoj godini nije prispio nijedan prigovor – naglasio je Kalač i naveo da to može da govori o smanjenju kršenja finansijskih prava klijenata i žiranata u sklopljenim kreditnim aranžmanima sa bankama i MFI.
 Klijenti i žiranti koji su se obratili bankarskom ombudsmanu za zaštitu finansijskih prava dobili su je kroz vođenje vansudskog postupka, davanjem predloga rješenja spora, preporukom i savjetom.

– S obzirom na to da se radi o sporovima u strogim obligacionom odnosima, postojeće mehanizme koji su mi po zakonskim propisima na raspolaganju treba unaprijediti i ojačati- poručio je Kalač.

Napominje da je klijente i žiranate koji su mu se obratili, a prethodno nijesu podnijeli prigovor banci i MFI, uputio na vođenje internog postupka, jer prema Zakonu o bankama prije podnošenja zahtjeva za zaštitu finansijskih prava ombudsmanu treba da okončaju interni postupak pred bankom ili MFI.

 – U slučajevima gdje su prisutne krivične radnje u žiriranju ili drugim postupcima u sklapanju kreditnih i drugih poslovnih aranžmana sa bankama i MFI, klijentima i žirantima sam savjetovao pokretanje postupka pred nadležnim pravosudnim organima kako bi zaštitili finansijska prava. Žirantima koji su tražili da ponište jemstvo koje imaju na osnovu falsifikovane dokumentacije, odnosno kojima je zloupotrebljena dokumentacija jednog jemstva za regulisanje nekoliko kredita, sam dao savjet da treba da se obrate tužilaštvu, policiji i drugim organima i podnesu krivične prijave – rekao je Kalač.

Objasnio je da se kod podnijetih prigovora klijenata i žiranata za kršenje finansijskih prava gdje je prisutna neregularna dokumentacija ne može voditi vansudski, već postupak kod nadležnih pravosudnih organa zbog dokazivanja krivičnih radnji.

– Tada je neophodno angažovanje ovih organa u zaštiti interesa klijenata i žiranata. U svim drugim slučajevima zaštita njihovih finansijskih prava može se ostvariti u vansudskom postupku, uz pristanak obje strane u sporu i dobrovoljnost izvršenja postignutog rješenja – zaključio je Kalač.

 


 

kamatica.com – 19.06.2012.god.

Zaštita bankarskih korisnika u Srbiji i okruženju: Udružuju se i klijenti

Primenom Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga u Srbiji, Alfa i KBC banka platile su kazne zbog jednostrane promene uslova za kredite u otplati, a doneta je i prva presuda u korist građana, jer je banka - pozivajući se na poslovnu politiku - promenila ugovorenu fiksnu maržu. U zemljama iz najbližeg okruženja klijenti tek biju bitku da se donese poseban zakon, a sve je aktuelnija ideja o udruživanju i saradnji bankarskih korisnika iz celog regiona.

Prema zvaničnim podacima Hrvatske narodne banke, u Hrvatskoj je mali je broj pritužbi građana na neregularnost u poslovanju banaka. Za Udruženje „Franak” koje broji 3.500 članova, zvanična slika je daleko od realnosti, a problemi sa kojima se građani najčešće susreću slični su onima iz ostatka regiona: jednostrano menjanje ugovorene kamatne stope, nedostavljanje novih otplatnih planova pre promene uslova kreditiranja, netransparentni obračun kamate i nezakonita naplata naknada.
Posebna teškoća, kako ukazuju u ovom Udruženju jeste što je istovremeno primenjena povećana kamatna stopa i valutna klauzula za kredite u francima, i tu u trenutku ekstremnog povećanja kursa, klijentima koji su blagovremeno obavestili banku o smanjenoj kreditnoj sposobnosti. Zato i ne čudi da je podignuta kolektivna tužba protiv osam banaka, za koju upućeni ocenjuju da je do sada najveća u Hrvatskoj. Tužba se temelji na kršenju odredbi Zakona o obaveznim odnosima i Zakona o zaštiti potrošača za odobrene kredite do 31. decembra 2010. Naknadno se razmatra mogućnost i podizanja posebne tužbe i to za ugovore od 1. januara 2011. jer se na njih primenjuje novi Zakon o potrošačkom kreditiranju. Evropska komisija i Delegacija Evropske unije u Republici Hrvatskoj pratiće ovaj proces, od koga građani mnogo očekuju.

Ombudsman glavni zaštitnik

Od decembra 2010. u Crnoj Gori je počeo sa radom Bankarski ombudsman, koji ima glavnu funkciju u zaštiti klijenata od samovolje banaka. Kako saznajemo, u pripremi je i poseban zakon sličan Zakonu o zaštiti korisnika finansijskih usluga koji se primenjuje u Srbiji. Banke su inače obavezne po Zakonu o bankama Crne Gore da vode interni postupak po prigovoru klijenata ili žiranata i da u pisanoj formi dostave odluku podnosicu prigovora u roku od 30 dana. Ukoliko građani smatraju da su dobili neadekvatan odgovor i da su im prava i dalje ugrožena, sledeća instanca gde mogu da traže zaštitu je ombudsman.

Pritužbe koje stižu na tu adresu sugerišu da najviše problema sa bankama imaju žiranti. Bankarskog ombudsmana je tokom 2011. godine kontaktiralo 1.015 građana, od toga 304 klijenata, dok su ostali bili jemci. Čak njih 498 je smatralo da su prevareni zbog falsifikata, zloupotrebe dokumentacije i obmane kod žiriranja, a 213 građana je takođe izrazilo sumnju u prevaru, iako su dali pristanak da budu garanti, zbog vraćanja tuđeg kredita i to za prijatelje, rodbinu, kolege s posla, komšije. Njima je dat i savet da, prema Zakonu o obligacionim odnosima Crne Gore, imaju pravo da traže naknadu novca od klijenata čiji kredit vraćaju. Ukoliko ne mogu direktno da se dogovore, tada svoje pravo treba da potraže sudskim putem i tako nadoknade svoj novac koji su dali za otplatu zajma.

- Prigovori klijenata odnosili su se i na nerazumevanje njihovog pogoršanog ekonomskog stanja u odnosu na vreme kada su uzeli kredit, a nemali broj dao je pritužbe na neinformisanost o promeni kamatnih stopa, visoke iznose obračunatih kamata na kredite u otplati, kao i obračun zateznih kamata na kašnjenja - navodi se u izveštaju bankarskog ombudsmana Crne Gore.

Od ukupnog broja procesuiranih postupka 53 je završeno u 2011. godini, a 12 je preneto u 2012, a u izveštaju se ističe da su banke u Crnoj Gori ozbiljnije shvatile zakonsku obavezu vođenja internog postupka, a i klijenti i žiranti ozbiljnije ulaze u zaduživanje i jemstvo.

Iako je u BiH još pre tri godine ombudsman za zaštitu potrošača doneo 16 smernica i preporuka u sektoru potrošačkih kredita, u kojima se kaže da kreditor (banka) mora da donese odluku o jedinstvenoj metodi izračunavanja promenljive kamatne stope i uslovima za njenu promenu, broj pritužbi građana je u porastu. Naime, ugovori o potrošačkim kreditima isključivo su tipski i potrošač nema uticaj na sadržaj ugovora koji na četiri strane sadrže više od 30 odredbi.

Ombudsman u bankarstvu Republike Srpske dobio je 18 prigovora građana nezadovoljnih jednostranim povećanjem kamatnih stopa na već odobrene kredite. Zatraženo je pismeno izjašnjenje o navodima nezadovoljnih klijenata, kako bi se razmotrila mogućnost mirnog rešenja spora. Banke se uglavnom odlučuju da takva pitanja rasprave pred sudom.

Inače, proteklih godina nezadovoljni klijenti obraćali su se tržišnoj inspekciji. Tržišni inspektori u RS su 2009. kontrolisali 61 potrošački kredit u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača BiH, a inspektori su izdali prekršajne naloge i za banku i za odgovorno lice, koji su u sudskom postupku tokom 2010. imali različite epiloge. Zakonom o zaštiti potrošača RS koji je ove godine stupio na snagu propisano je da se, kada je reč o zaštiti prava potrošača u korišćenju bankarskih usluga, primenjuju odredbe propisa koji nisu u nadležnosti tržišne inspekcije. Inspektorat RS je sve pritužbe potrošača koje se odnose na kršenje Zakona o zaštiti potrošača dostavio Ombudsmanu za zaštitu potrošača BiH, kako bi pred nadležnim sudom pokrenuo postupak za nadoknadu štete.

Raste broj prigovora

A pravdu na sudu u Srbiji je potražilo oko stotinak građana, klijenata banaka. Razlog zašto ih nije više leži u činjenici da rešavanje spora u proseku traje oko godinu dana, a i u startu treba računati na troškove od oko 700 evra. Procedura nalaže da klijent prvo ponese pismeni progovor banci, koja je dužna da u roku od 30 dana odgovori. Sledeći korak je obraćanje Centru za zaštitu korisnika finansijskih usluga Narodne banke Srbije. Banka ima rok da za osam dana obavesti NBS o svom stavu.

Prekretnicu u zaštiti klijenta ipak predstavlja Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji je donet 5. decembra 2011. godine. U Izveštaju o radu Centra za zaštitu i edukaciju korisnika finansijskih usluga za prvi kvartal ove godine kaže se da je NBS primila 473 prigovora na rad finansijskih institucija, 213 preuranjenih prigovora, 281 pitanje, a 5.453 poziva upućeno je Informativnom centru. Najveći broj prigovora odnosi se na rad banaka, čak 91 odsto. Broj prigovora je veći za 73,3 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, čemu je doprinelo donošenje Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Od ukupnog broja prigovora 36 odsto se odnosilo na primenu pojedinih odredaba ovog Zakona.

Problemi na koje se građani žale su raznovrsni – od primedbi na izveštaj kreditnog biroa, različite tipove izveštaja iz same banke, zahteva za pojašnjenje revalorizacije i obračuna kod nekih proizvoda, pa do postupaka pojedinih zaposlenih, navodi Tatjana Milijančević, PR u banci Sosijete Ženeral i dodaje: „Iako u manje od polovine slučajeva zaista postoji problem koji je potrebno otkloniti, smatramo da klijent u svakom trenutku ima pravo da traži preciznu informaciju ili objašnjenje, pa pažljivo analiziramo svaki dopis”. Prema rečima Mirjane Đorđević, eksperta za razvoj proizvoda Volks banke, odgovori na prigovore koje su klijenti direktno uputili banci pripremaju se uvek u propisanom roku od 30 dana, a najčešće mnogo ranije, dok njen kolega Vladan Vilotijević, direktor razvoja u sektoru za stanovništvo Eurobanke EFG ocenjuje da je zaštita klijenata u Srbiji generalno na visokom nivou. U prilog tome navodi činjenicu da u Evropskoj uniji zaštitu klijenata obavlja ombudsman, dok je ta oblast kod nas regulisana odlukama NBS i aktivnim učešćem u pronalaženju rešenja mirnim putem - medijacijom.

I pored toga, kao i u susednoj Hrvatskoj, u Srbiji sve više jačaju i udruženja klijenata. Takvo jedno je i „Efektiva”. Dejan Gavrilović, njen predsednik, kaže da su u stalnom kontaktu sa Udruženjem „Franak”, a imaju i komunikaciju sa kolegama iz BiH. Uspostavlja se regionalna saradnja, ukazuje naš sagovornik, a u planu je i sastanak na kome će se precizirali detalji zajedničkog delovanja.

 


VIJESTI, 07.06.2012. godine

Glavna inspektorka: Potrošači se moraju boriti za svoja prava

“Potrošač mora znati i insistirati na pravima i upozoravati na povrede od onih koji pružaju robe i usluge”, dodala je Marković

Usvajanjem zakona o potrošačkim kreditima i zaštiti potrošača biće unaprijeđene te važne oblasti i približene standardima razvijenijih tržišta, ocijenjeno je na  javnoj raspravi o dva zakonska nacrta.

Pomoćnik ministra ekonomije Zoran Perišić ocijenio je da je tokom koncipiranja dva zakona nađen pravi balans između potrošača, kao slabije karike, i pružaoca usluge, odnosno kreditora, kako i njihovo poslovanje ne bi bilo opterećeno.

On je kazao da je dosadašnje iskustvo u zaštiti potrošača, kroz inspekcijski nadzor, bilo korisno prilikom pisanja nacrta zakona. Predstavnik Merkatora Milovan Bodiroga kazao je da treba bolje precizirati odredbe koje se odnose na isticanje cijena

“Dosadašnji zakon je na snazi pet godina, a samo u 2011. urađeno je 8.500 kontrola u oblasti zaštite potrošača. Novim zakonom biće bolje definisane obaveze trgovaca, pravila reklamacije, kolektivnih sporova, prikazivanje cijena, uslova sniženja i slično”, dodao je Perišić na raspravi koju je organizovala Privredna komora (PKCG).

On je dodao da ugovori moraju da budu fer, a svaki klijent treba detaljno da se informiše sa svim aspektima ugovora prije potpisivanja. Perišić ističe da će se zakon odnositi na odnos banaka isključivo sa građanima, odnosno neće uključivati odnose s preduzećima.

Važno informisanje potrošača

Glavna tržišna inspektorka Rada Marković istakla je važnost informisanja samog potrošača, jer smatra da je sve uzalud ako se oni ne budu interesovali i borili za svoja prava. "Svima mora biti jasno koliko košta neki izloženi proizvod”, rekla je Marković

“Potrošač mora znati i insistirati na pravima i upozoravati na povrede od onih koji pružaju robe i usluge”, dodala je Marković.

Predstavnik Merkatora Milovan Bodiroga kazao je da treba bolje precizirati odredbe koje se odnose na isticanje cijena, na šta mu je Marković kazala da je cilj tog rješenja da potrošač bude siguran koja se cijena odnosi na koji proizvod.

“Imamo situacije kada je jedna cijena na artiklu, a druga na kasi. Svima mora biti jasno koliko košta neki izloženi proizvod”, rekla je Marković.

Ona je ocijenila da svaka organizacija za zaštitu potrošača mora imati zaposlenog diplomiranog pravnika, makar na skraćeno radno vrijeme od dva sata dnevno, da bi se sve žalbe obrađivale na valjan i zakonom propisan način.

Neravnopravan položaj

Na taj zahtjev primjedbu je imao potrošač Goran Đurović (nevladin aktivista), ukazujući na neravnopravan položaj u odnosu na regulatorne agencije, koje bi trebalo da vode računa o zaštiti potrošača. Đurović je tražio da se u svim regulatornim agencijama uključe predstavnici udruženja za zaštitu potrošača

“U jednoj regulatornoj agenciji, preciznije agenciji za energetiku, ne dominiraju pravnici. Nijesam za dvostruke aršine, ali ako u regulatornim agencijama ne dominiraju pravnici, zašto bi se takav uslov postavljao nevladinim organizacijama”, pitao je Đurović.

Tržišna inspektorka Ruža Ostojić naglasila je da zakonom treba razdvojiti naziv proizvoda i trgovačko ime proizvoda i produžiti rok za reklamaciju računa.

Đurović je tražio da se u svim regulatornim agencijama uključe predstavnici udruženja za zaštitu potrošača. Đurović je predložio da u savjetu za zaštitu potrošača bude pola predstavnika nevladinih organizacija iz tog sektora, s obzirom na to da se radi o tijelu koje je nosilac zaštite građana.

On smatra da je nacrt zakona dobro pripremljen, iako ima prostora za unapređivanje. Đurović opominje da treba diskvalifikovati svaku organizaciju za zaštitu potrošača za koju se utvrdi da je primila donaciju od pružalaca usluga ili drugih učesnika na tržištu. Inspektorka Marković je odgovorila da je to predviđeno nacrtom.

O potrošačkim kreditima

Predstavnik Erste banke Željko Pavićević upozorio je da će se pojedinim odredbama zakona kojim su tretirani potrošački krediti komplikovati odnos kreditora i potrošača, jer su “široko postavljene”. “Krediti ispod 200 i iznad 75.000 eura nijesu uvršteni, jer zakonodavnim okvirom treba izaći u susret novim oblicima kreditiranja i stilu života"

On je kritikovao to što su zakonom isključeni krediti namijenjeni sticanju i zadržavanju vlasništva na nekretnini i oni krediti čiji je iznos manji od 200 i veći od 75.000 eura. Tražio je da zakonopisci primijene direktive EU iz te oblasti. Predstavnik AIM projekta, koje koordinira usvajanje zakona, Zvezdan Čađenović odgovorio je da direktiva EU zemljama kandidatima dozvoljava te izuzetke.

“Krediti ispod 200 i iznad 75.000 eura nijesu uvršteni, jer zakonodavnim okvirom treba izaći u susret novim oblicima kreditiranja i stilu života. Ispod 200 eura su krediti koje svakodnevno koristimo kreditnim karticama i ulazimo u kreditni aranžman. Krediti koji su obuhvaćeni zakonom jesu stil života.

Samo smo radili ono što direktiva dozvoljava i ono što je uradila većina država članica EU”, dodao je Čađenović. Bankarski ombudsman Halil Kalač ocijenio je da je nacrt zakona dobar, ali da je potrebno dodatno unapređivanje posebno u dijelu ravnopravnog odnosa kreditora i klijenata.

On smatra da zakonom treba obuhvatiti što više bankarskih proizvoda i usluga, te bolju zaštitu žiranata.


POBJEDA, 07.06.2012. godine

Održana treća javna rasprava o nacrtima zakona o zaštiti potrošača

Bolje definisane obaveze trgovaca, pravila reklamacije, isticanje cijena, način zaštite…informisanost klijenata prije potpisivanja ugovora o kreditu

PODGORICA – Usvajanjem zakona o zaštiti potrošača i potrošačkim kreditima biće napravljen balans između potrošača, kao slabije karike, i pružaoca usluga i kreditora, na način kako te oblasti trenutno uređuje pravna regulativa Evropske unije – ocijenili su juče predstavnici predlagača u Privrednoj Komori na javnoj raspravi o nacrtima ta dva akta.

Pomoćnik ministra ekonomije Zoran Perišić precizirao je da će novim zakonom o zaštiti potrošača biti bolje definisane obaveze  trgovaca, pravila reklamacije, kolektivnih sporova, prikazivanje cijena, pogodnosti u trgovini…, a da će zakon o potrošačkim kreditima prvi put definisati direktan odnos klijenta banke i kreditora, kao i u razvijenim zemljama.
 

Glavna tržišna inspektorka Rada Marković kazala je da je za sprovođenje ovih zakona važna informisanost potrošača, kako bi bili sposobni da prepoznaju povrede svojih prava i da se bore za njih.

Nacrt predviđa, kako je dodala, da svaka organizacija za zaštitu potrošača mora imati zaposlenog diplomiranog pravnika, makar na skraćeno radno vrijeme od dva sata dnevno, kako bi se sve žalbe obrađivale na valjan i zakonom propisan način.

Na to je primjedbu imao građanin Goran Đurović,  koji je rekao da ne bi trebalo postavljati dvostruke aršine, da se traži od NVO da imaju pravnike, a da ta struka ne domonira u regulatornim agencijama, koje bi takođe trebalo da vode računa o zaštiti potrošača.

Đurović smatra da u svim ovim agencijama treba da budu i predstavnici udruženja za zaštitu potrošača, a da u predloženom savjetu za zaštitu potrošača bude pola predstavnika NVO iz tog sektora.

Nacrt zakona o potrošačkim kreditima, kako je rečeno, odnosi se samo na dio kredita koje uzimaju fizička lica. Nadzor nad primjenom ovog zakona obavljaće  Centralna banka za banke, a Tržišna inspekcija za ostale davaoce usluga, odnosno kredita.

Predlagači su ocijenili da će ovaj zakon omogućiti da ugovori budu fer, da klijent bude detaljno informisan sa svim njegovim aspektima prije potpisivanja, ali i način zaštite u slučaju povrede prava potrošača.

Bankarski ombudsman Halil Kalač ocijenio je da je nacrt ovog zakona dobar, ali da ga treba poboljšati, a smatra i da je trebao uključiti i ostale proizvode i usluge banaka, navodeći brojne probleme potrošača vezano za žiriranje, promjenu kamatnih stopa. Marković je pojasnila da pitanja žiranata i širine odnosa nijesu predmet ovog zakona.

Bankari: Trebalo izuzeti kredite ispod 200 eura i iznad 75 hiljada eura

Predstavnik Erste banke i član Odbora Udruženja banaka ocijenio je pogrešnim što Nacrt zakona o potrošačkim kreditima, u koji je ugrađena Direktiva 48 Evropskog parlamenta, nije uveo i izuzeća koja taj dokument predviđa, a odnose se na isključivanje kredita vezanih za nekretnine, hipoteke, ali i onih čiji je iznos manji od 200 eura i veći od 75 hiljada eura.

- Mislim da je pristup po kome se nijesu ugradila ta izuzeća pogređan, suprotan duhu potrošačkih kredita, te da će tako široko postavljena pravila iskomplikovati odnos kreditor – potrošač – kazao je predstavnik Erste.

Predstavnik AIM projekta „Pristupanje unutrašnjem tržištu“ Zvezdan Čađenović kazao je da ta direktiva zemljama kandidatima dozvoljava da izuzetke ne uvrste i time prošire polje primjene nacionalnog propisa. To kako je rekao odgovara novim oblicima kreditiranja u Crnoj Gori i stilu života naših potrošača u smislu ovog zakona, navodeći primjer uzimanja novca korišćenjem kartica.


CdM/MINA-business, 03.05.2012. godine

Bankarskom ombudsmanu stiglo 135 prijava

Bankarskom ombudsmanu Halilu Kalaču se u prvom kvartalu obratilo 135 klijenata i žiranata, za 23 odsto više nego u istom periodu prošle godine, a od ukupnog broja prijava 94 su podnijeli žiranti, 41 klijenti, od čega je šest preduzeća.

"Posjeta bankarskom ombudsmanu porasla je 25 odsto, kontakg telefonom 21 odsto, a prigovori dostavljeni poštom ostali su na prošlogodišnjem nivou“, rekao je Kalač agenciji MINA-business.

On kaže da su se građani uglavnom žalili na visoke kamate, valutne razlike, odobravanje kredita na osnovu falsifikovane dokumentacije, više kredita na osnovu dokumentacije za jedan, te više zajmova jednoj osobi, bez obzira na zaduženost.

Kalač je saopštio da je 73 odsto osnovanih prigovora upućeno na interni postupak pred bankom ili mikrofinansijskom institucijom, a u periodu od 10. januara do 31. marta, nakon tog postupka, ombudsmanu je stiglo 36, od čega je riješeno 15 zahtjeva iz prošle godine.

S obzirom na, kako je kazao, nedostatke u zaštiti klijenata i žiranata, Kalač je pripremio prvu radnu verziju zakona o zaštiti korisnika bankarskih proizvoda, koju je u decembru uputio Centralnoj banci na razmatranje, a kako je kazao, obaviješten je da Ministarstvo ekonomije radi na zakonu o potrošačkim kreditima, koji će obuhvatiti zaštitu klijenata.


Vijesti online (www.vijesti.me), 07.02.2012. godine

Nacrt zakona o zaštiti korisnika bankarskih proizvoda

Ako klijent dobije otkaz, pauzira rate

Ako klijent ne može da vraća dug zbog okolnosti na koje on ne može da utiče, predlaže se da se na njegov zahtjev stopira otplata na određeni period

Bankarski ombudsman Halil Kalač pokrenuo je inicijativu za donošenje zakona  kojim bi se građani stavili u ravnopravan položaj sa bankama, mikrofinansijskim institucijama (MFI) i lizing kućama i kojim bi se uvele dodatne mogućnosti za informisanje i zaštitu korisnika finansijskih usluga od bilo koje vrste diskriminacije.

On je u razgovoru za “Vijesti” kazao da je pripremio  prvi radni  nacrt zakona  o zaštiti korisnika  bankarskih proizvoda, usluga i lizinga koji je uputio Centralnoj banci Crne Gore (CBCG).

"Predloženim zakonom bili bi obuhvaćeni svi bankarski proizvodi od kredita, štednje, platnih kartica, računa i kupovine na lizing... Građani bi se na taj način doveli u ravnopravan položaj u odnosu na banke i mikrofinansijske institucije (MFI), što sada nije slučaj. Pitanje zaštite klijenata već je uređeno u zemljama regiona - Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji i u toku je procedura za usvajanje zakona u BiH. Mislim i da je vrijeme da se pitanje zaštite zakonski uredi kod nas, jer su to standardi EU",  istakao je Kalač, dodajući da bi trebalo razmisliti i o usvajanju zakona o ličnom bankrotstvu kako bi banke znale sa kim mogu da posluju.

Kalač u radnoj verziji zakona predlaže da se uvedu pravila poslovanja banaka, MFI i lizing kompanija u svim segmentima njihovog rada od oglašavanja, ugovaranje kredita, odustajanja od ugovora, otplate kredita prije vremena ili u redovnom roku, uvela bi se pravila o ograničavanju bankarskih provizija, a građanima bi se pružile transparentnije i kvalitetnije usluge.

 

 

Copyright 2011 © Bankarski Ombudsman Crne Gore