English
Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.

Kontakt informacije


Tel: 020 230 695
Fax: 020 230 695
Email:bankarski.ombudsman@cbcg.me
 

Dodatne informacije


Ovdje mozete preuzeti formular:

Download
 

Mapa

 

Mediji o Bankarskom ombudsmanu i zaštiti klijenata - 2013

DAN.me - 10.11.2013. godine

PORTAL ANALITIKA - 05.05.2013. godine

DAN - 18.03.2013. godine

POBJEDA - 10.03.2013. godine

DAN - 22.02.2013. godine


DAN.me - 10.11.2013. godine

ZAŠTITU BANKARSKOG OMBUDSMANA U PRVIH DEVET MJESECI ZATRAŽILO 426 GRAĐANA

Samo dvije banke izbjegle sporove

Postupke sa nezadovoljnim klijentima i bankama izbjegle su IBM i Frst fajnenšenel banka, dok je najviše postupaka vođeno sa Erste bankom, 12, od kojih je deset okončano

Od početka godine do kraja septembra zaštitu od bankarskog ombudsmana Halila Kalača zatražilo je 426 građana, od čega 268 klijenata i 157 žiranata.

Procesuirano je 50 zahtjeva, od čega su se na rad banaka odnosila 44 prigovora, a na rad mikrofinansijskih institucija pet. Od ukupnog broja prigovora 28 su podnijeli klijenti, a 22 žiranti. Okončan je 41 postupak dok je devet postupaka u toku. Broj postupaka smanjen je u odnosu na isti period prošle godine, kada je okončano 69 postupaka – navodi se u izvještaju o radu bankarskog ombudsmana za devet mjeseci ove godine.

Postupke sa nezadovoljnim klijentima i bankama izbjegle su samo dvije banke, IBM i Frst fajnenšenel banka, dok je najviše postupaka vođeno sa Erste bankom,12, od čega je okončano 10. Broj postupaka smanjen je u odnosu na isti period prošle godine, kada je okončano 18 postupaka.

Sa Crnogorskom komercijalnom bankom vođeno je 10 postupaka, a okončano osam. Slijedi Sosijete ženeral banka sa osam postupaka, od čega je okončano šest. Prošle godine u istom periodu banka je imala svega tri spora. Hipo Alpe Adrija banka imala je četri postupka, od čega su tri okončana, za razliku od lanjskih pet. Po dva postupka su riješena sa NLB Montenegrobankom, Hipotekarnom, Atlas bankom i Komercijalnom bankom AD Budva, sa kojima je zaključno sa septembrom prošle godine okončano 18 postupaka.

Kada su u pitanju mikrofinansijske institucije, sa Monte kreditom su za devet mjeseci završena dva postupka od ukupno četiri, a sa Alter modusom jedan spor. Monte kredit banka je u istom periodu prošle godine okončala osam postupaka, a Alter modus pet. Klikloan u 2013. godini nije imala nijedan postupak, za razliku od prošlogodišnjih pet.

Većina podnijetih i procesuiranih prigovora klijenata i žiranata, na banke i MFI, odnosi se na period kreditne ekspanzije od 2006. do 2009. godine.

Iz sklopljenih kreditnih aranžmana sa bankama i MFI u 2013. godini nije prispio nijedan prigovor. To govori o padu kršenja finansijskih prava klijenata i žiranata u sklopljenim kreditnim aranžmanima u 2013 – navodi se u izvještaju. J.V.

Podgoričani najviše prigovaraju

Najveći broj prigovora bio je u Podgorici, i to 23. Nakon toga slijede Herceg Novi sa šest, Nikšić sa pet, tri prigovora dolaze iz Rožaja, po dva iz Bara, Cetinja, Berana i Danilovgrada. Po jedan prigovor podnijeli su građani Ulcinja, Plužina, Žabljaka, Bijelog Polja i Mojkovca.

Bankarski ombudsman uputio je 210 podnosilaca zahtjeva na vođenje internog postupka pred bankom odnosno MFI, dok je 100 građana tražilo savjet za postupke koje vode pred nadležnim organima.

Savjet za to kako da se zaštite od falsifikovane dokumentacije žiranta tražilo je 14 građana, dok je 102 tražilo savjet kako da se zaštite od toga što su im zarade ili penzije blokirane ili im se za kredit odbija više od 50 odsto primanja.

Interni postupak izbjegnut 15 puta

Od ukupno 50 procesuiranih postupaka interni postupak nije vođen u 15 slučajeva. Član 91 Zakona o bankama prekršile su CKB i Sosijete ženeral banka Montenegro u ukupno šest postupaka.

U dva postpuka zakon su prekršile NLB Montenegrobanka i Hipo Alpe Adrija banka, a u jednom Prva banka, Erste, Atlas, Komercijalna banka i MFI Monte kredit.

Žalbe zbog blokade računa

Bankarskom ombudsmanu su se obraćala i privredna društva zbog, kako se navodi u izvještaju, nerazumijevanja banaka i MFI za položaj u kom su se našli zbog posledica ekonomske krize.

Preduzetnici su se žalili i da im banke ne daju reprogram kredita ili da su dobili reprogram pod nepovoljnijim uslovima. Žalili su se i što ih banke blokadama računa tjeraju u nelikvidnost, kao i na visoke kamate i nepovoljne kredite za pokretanje novog biznisa.

Primjedbe fizičkih lica bile su gotovo identične sa primjedbama privrednika, ali su se žalili i na visoke rate, zbog povećanja kamata na kredite u otplati, jednostran raskid ugovora i pokretanje postupka za naplatu potraživanja iz hipoteka i blokadu računa u iznosu većem od 50 odsto mjesečnih primanja.

 


PORTAL ANALITIKA - 05.05.2013. godine

Kalač: Pomoć tražilo 115 klijenata i žiranata

Bankarskom ombudsmanu se u prva tri mjeseca za pomoć obratilo 70 žiranata i 45 klijenata finansijskih institucija, a prigovori su se najviše odnosili na kreditne aranžmane sklopljene u periodu od 2005. do 2009. godine.

Bankarskog ombudsmana Halila Kalača, u prvom kvartalu ove godine, posjetilo je 59 klijenata, telefonom mu se obratilo njih 48, a poštom osam.
Kalač je agenciji Mina-business kazao da mu se, u odnosu na prošlu godinu, obratilo 15 odsto manje klijenata.

„Taj pad govori da je prisutno saznanje o mogućnosti zaštite finansijskih prava pred Bankarskim ombudsmanom, što je uticalo na smanjenje broja klijenata i žiranata koji su kontaktirali ombudsmana telefonom“, objasnio je Kalač.

On je saopštio da je u prva tri mjeseca ove godine, procesuirao 18 postupaka, po podnijetim zahtjevima za zaštitu finansijskih prava klijenata i žiranata. Od ukupnog broja vođenih postupaka 11 se odnosi na klijente, a sedam na žirante.

Najviše prigovora bilo je iz Podgorice, Pljevalja, Nikšića i Rožaja, a da od ukupno 18 pokrenutih postupka, okončano je 14, a četiri su u toku.

Prigovori klijenata i žiranata, prema riječima Kalača, u najvećem broju odnosili su se na sklopljene kreditne aranžmane i žiranstva u periodu kreditne ekspanzije, od 2005. do 2009. godine.

Kalač je dodao nije dostavljen nijedan prigovor koji se odnosi na sklopljene kreditne aranžmane iz ove godine.

On je rekao da je od 115 klijenata i žiranata koji su se obratili Bankarskom ombudsmanu, njih 57 upućeno na vođenje internog postupka pred bankom odnosno mikrofinansijskom institucijom (MFI).

„Klijenti prije podnošenja zahtjeva za zaštitu finansijskih prava treba da okončaju interni postupak pred bankom, odnosno MFI“, podsjetio je Kalač.

Kako je naveo, 21 klijent tražio je savjet za postupke koje vode pred nadležnim sudovima za zaštitu svojih finansijskih prava, dok je 12 žiranata tražilo savjet kako da se zaštite od posljedica koje imaju zbog falsifikovane dokumentacije žiranta.

„Jedan broj klijenata i žiranata, njih 62, tražili su savjet kako da se zaštite od toga što vraćaju klijentov kredit. Zašto se od njihove zarade ili penzije zahvata više od 50 odsto..

 


DAN - 18.03.2013. godine

BANKARSKI OMBUDSMAN HALIL KALAČ ODREDIO PRIORITETE

Zaštititi klijente i potrošače

Da bi se poboljšao status klijenata i žiranata trebalo bi što prije usvojiti Zakon o zaštiti potrošača i o potrošačkih kredita, ocijenio je bankarski ombudsman Halil Kalač. On ističe da je u cilju bolje zaštite klijenata i žiranata predložio donošenje strategije finansijske edukacije. Halil Kalač kaže da bankraski ombudsmani treba da daje inicijative za izmjenu i dopunu pojedinih propisa radi uslađivanja sa međunarodnim standardima u zaštiti prava bankarskih proizvoda.

 


POBJEDA - 10.03.2013. godine

Bankarskom ombudsmanu se obratilo oko 600 klijenata

PODGORICA – Bankarskom ombudsmanu se u prošloj godini obratilo 593 klijenta i žiranta, što je manje u odnosu na 2011, a značajan broj prigovora odnosio se na korišćenje kredita, kao i na visinu kamatne stope i neinformisanost o njenoj promjeni.

Bankarski ombudsman Halil Kalač je saopštio agenciji Mina-biznis da se prigovori na banke i mikrofinansijske institucije odnose uglavnom na sklopljene kreditne aranžmane u periodu od 2005. do 2010. godine.

- Pored prigovora na korišćenje kredita kao bankarskog prozvoda u izvještajnom periodu bilo je žalbi na korišćenje i drugih bankarskih proizvoda – kartica, računa, depozita, koje banke i MFI zaračunavaju klijentima i žirantima – dodao je Kalač.

On je saopštio da iz sklopljenih kreditnih aranžmana sa bankama i MFI u prošloj godini nije prispio nijedan prigovor.

- Gledano kroz taj podatak možemo govoriti o padu kršenja finansijskih prava klijenata i žiranata u sklopljenim kreditnim aranžmanima u prošloj godini. Iz perioda kreditne ekspanzije, od 2005. do 2010. bilo je najviše prigovora, a dominantna je 2008. godina. Najviše prigovora bilo je iz Pljevalja i Podgorice – kazao je Kalač.

On je rekao i da se za prva dva mjeseca ove godine bankarskom ombudsmanu obratilo 122 klijenta i žiranta i da su razlozi traženja zaštite bili skoro isti kao i u prošloj godini.

S. P.

 


DAN - 22.02.2013. godine

PREMA EVIDENCIJI BANKARSKOG OMBUDSMANA, BROJ GRAĐANA SPREMNIH DA ŽIRIRAJU SMANJIO SE ZA ČETVRTINU

Žiranti se razbježali

Kredite koristi 142.098 građana, koji u prosjeku duguju 5.560 eura.

Na kraju prošle godine 142.098 hiljada građana otplaćivalo je 790,5 miliona eura kredita. Najviše građana, njih 119.547, vraćalo je 762,2 miliona eura kredita nekoj od 11 poslovnih banaka, dok je 22.551 građanin zadužen u nekoj od šest mikrofinansijskih institucija za 28,3 miliona eura, saopštio je bankarski ombudsman Halil Kalač. Dug po kreditno zaduženom građaninu u prosjeku je 5.560 eura, što znači da prevladavaju potrošački zajmovi.

Prema podacima Monstata, krajem prošle godine bilo je 168.589 zaposlenih, kao i 105.854 korisnika penzija, što znači da je broj kreditno sposobnih građana u Crnoj Gori 274.443, od čega 132.345 ne koristi zajmove, barem ne kod banaka i mikrokreditnih finansijskih institucija.

Broj žiranata smanjen je u poslednje dvije godine za četvrtinu, na 64.726 građana, od čega u bankama 47.074, a kod MFI 17.652.

- Tokom 2012. broj kreditnih partija pao je za 5,7 odsto u odnosu na 2011, kada je ukupan broj odobrenih kredita bio 150.545 hiljada, od čega u bankama 125.277,  a kod MFI  25.268 – navodi se u saopštenju.

Broj kredita fizičkih lica kod banaka smanjen je u odnosu na 2011. za 4,6 odsto, a kod MFI za 10,8 odsto. Broj ukupnih kredita manji je za 5,7 odsto u odnosu na 2011.

Dug po kreditima građana kod banaka smanjen je za tri odsto, dok je ukupan dug za kredite fizičkih lica smanjen 4,5 odsto – precizirano je u saopštenju.

Broj procesuiranih prigovora u 2012. u odnosu na 2011. povećao se za 34 odsto, a bankarskom ombudsmanu su se obratila 593 klijenta i žiranta.

Od ukupno 87 procesuiranih prigovora, 66 se odnosilo na banke, a 20 na MFI, pri čemu su 50 prigovora podnijeli žiranti, a 36 klijenti.

Okončano je 86 postupaka, a jedan je prenijet u ovu godinu. Kalač navodi da nije bilo prigovora na kredite odobrene prošle godine, a najveći broj primjedbi odnosio se na period od 2005. do 2010. On ističe da je po tom osnovu dominantna 2008, na koju se odnosilo čak 47 odsto prigovora.

Primjedbe preduzetnika i privrednih društava uglavnom su se odnosile na nerazumijevanje banaka za položaj u kom su se našli zbog krize, kao i na neprihvatanje reprograma kredita ili njegovo odobravanje po nepovoljnijim uslovima u odnosu na osnovni ugovor – objašnjava Kalač.

Prigovori se odnose i na promjene elemenata ugovora bez saglasnosti komitenta, na povećanje kamata na kredite u otplati, kao i na to što banke i MFI, pored visoke vrijednosti hipoteka, traže i dodatna sredstva obezbjeđenja i što banke odobravaju nove kredite po nepovoljnijim uslovima.

J.V.

Građani u crvenom 15 miliona

Ukupno 28.069 hiljada građana koristi 34.456 aktivnih kreditnih kartica.

Iskorišćenost po karticama je 30,9 miliona eura, što je 56,3 odsto u odnosu na odobreni iznos koji po karticama iznosi 54,9 miliona eura – navodi Kalač.

Stanje prosječno korišćene kreditne kartice je 897 eura po partiji i 1,1 hiljada eura po klijentu.
Banke su odobrile prekoračenja računa za 84.809 građana.

Dozvoljeni minus koristi 80.290 klijenata, što znači da ga jedan broj građana koristi na više od jednog računa – navodi Kalač, ističući da je minus na karticama 14,8 miliona eura, što je 57,9 odsto od ukupno odobrenog minusa od 25,5 miliona eura.

 

 

Copyright 2011 © Bankarski Ombudsman Crne Gore