English
Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.

Kontakt informacije


Tel: 020 230 695
Fax: 020 230 695
Email:bankarski.ombudsman@cbcg.me
 

Dodatne informacije


Ovdje mozete preuzeti formular:

Download
 

Mapa

 

Mediji o Bankarskom ombudsmanu i zaštiti klijenata - 2014

 

MINA BUSINESS - 02.11.2014. godine

ANTENA M - 28.09.2014. godine

MONDO.ME - 21.07.2014. godine

ANTENA M - 03.04.2014. godine

BANKAR.ME - 31.03.2014. godine

BANKAR.ME - 25.03.2014. godine

PORTALANALITIKA.ME - 11.03.2014. godine

ANTENA M - 01.02.2014. godine

ANTENA M - 21.01.2014. godine


MINA BUSINESS - 02.11.2014. godine

GRAĐANI INFORMISANIJI

Manje žalbi upućeno bankarskom ombudsmanu

„U ovoj godini, kao i prethodnoj, nije bilo prijave krivotvorenog žiranstva, što govori da je ta pojava kod banaka znatno suzbijena. Brojni postupci kod sudova su u toku, iz prethodnog perioda kreditne ekspanzije, kada je bilo krivotvorenja žiranstva“, naveo je Kalač
Bankarskom ombudsmanu se u prvih devet mjeseci ove godine obratilo ukupno 370 klijenata i žiranata, što je 14 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Bankarski ombudsman, Halil Kalač rekao je agenciji Mina-business da taj podatak govori da je bilo manje prijavljenih prekršaja finansijskih prava klijenata i žiranata kod banaka i mikrofinansijskih institucija (MFI), u odnosu na prošlu godinu.

„To se može objasniti time da su građani informisaniji i da je više prisutno saznanje o mogućnosti zaštite finansijskih prava kod nadležnih organa, što je uticalo na ostvaren pad kontakta telefonom“, kazao je Kalač.

On je dodao i da banke i MFI rješavaju blagovremenije prigovore klijenata.

Kada je riječ o strukturi prigovora, posjeta je bilo 185 ili 50 odsto, 144 telefonska poziva ili 39 odsto i poštom i e-poštom, kontakt i poslata pošta 41, što čini 11 odsto.

„U ovoj godini, kao i prethodnoj, nije bilo prijave krivotvorenog žiranstva, što govori da je ta pojava kod banaka znatno suzbijena. Brojni postupci kod sudova su u toku, iz prethodnog perioda kreditne ekspanzije, kada je bilo krivotvorenja žiranstva“, naveo je Kalač.

U prvih devet mjeseci Kalaču se obratilo 273 klijenta, što čini 74 odsto i 97 žiranata, što je 26 odsto od ukupnog broja.

»Broj procesuiranih zahtjeva u izvještajnom periodu iznosio je 47, od čega se na rad banaka odnosilo 40 prigovora, na rad MFI četiri, a tri postupka na staru deviznu štednju«, precizirao je Kalač.

On je kazao da se, prema godinama sklopljenih ugovora o kreditu, njih 16, može zaključiti da se većina podnijetih i procesuiranih prigovora klijenata, na banke i MFI, odnosi na period kreditne ekspanzije u vremenu 2006. da 2009. godine.

Procesuiranih prigovora koji su se odnosili na račune građana bilo je devet.

„Oni se odnose na blokadu više od 50 odsto primanja, neinformisanost o stanju računa, visinu provizije za održavanje i zatvaranje računa, kao i visinu kamatne stope“, objasnio je Kalač.

Procesuiranih prigovora na depozite bilo je četiri, a oni se odnose na staru deviznu i oročenu štednju.

Procesuiranih prigovora na kreditne kartice je šest, a odnose se na dug, visinu troškova održavanja, kao i visinu kamatne stope.

Kalač je naveo da su, od ukupno 12 procesuiranih postupaka, žiranti, u najvećem broju postupaka, odnosno deset, prigovorili zbog blokade zarade ili penzije, kao i zbog blokade overdrafta.

„U preostala dva postupka, žiranti su prigovorili odobravanju kredita na osnovu krivičnih radnji, prevare, falsifikovanja i zloupotrebe isprava, iz perioda kreditne ekspanzije od 2005. do 2008. godine“, zaključio je Kalač.


ANTENA M - 28.09.2014. godine

Kalač: Ograničenje kamatnih stopa pravi potez, Drecun: To će povećati sivu ekonomiju

Namjera Centralne Banke da ograniči kamatne stope dobar je potez smatra bankarski ombudsman Halil Kalač. Kalač za naš radio kaže da su visoke kamatne stope gušile i građane i privredu. Sa druge strane ekonomski analitičar i direktor Universal Capital banke Predrag Drecun kaže da to ni na srednji rok ne može donijeti pozitivne rezultate te da se samo povećava opasnost od rasta sive ekonomije.

To što je Centralna Banka najavila da će ograničiti kamatne stope uz obrazloženje da su izuzetno visoke, sasvim je opravdana reakcija smatra bankarski ombudsman Halil Kalač:

"Zato što je CB poslala preporuku bankama, negdje sredinom godine, da su kamatne stope vrlo visoke i da mogu da ugroze finansijsku stabilnost ukoliko se nešto ne promijeni. Nije bilo reakcije banaka na tu preporuku pa se Centralna banka odlučila na naredni korak.

"Kalač za Antenu M kaže da to pokazuje odlučnost vrhovne monetarne nezavisne institucije da se obračuna sa visokim kamatnim stopama koje guše ne samo građane već i privredu. Kalač podsjeća da je u martu poslao preporuku bankama da smanje kamatne stope na kreditne kartice i dozvoljena minusna stanja na tekućim računima:

"Banke nijesu reagovale adekvatno na te naše preporuke. Mislim da sada CB procjenjuje da treba u tom pravcu da preduzme nešto. Vjerovatno njihova odluka ima uporište i u tome da banke imaju novca odnosno prisutan je sufcit likvidnosti i profitabilno poslovanje banaka. Ako je sve tako onda je pitanje zašto su kamatne stope u CG visočije od onih u regionu."

Za ekonomskog analitičara i direktora Universal Capital banke Predraga Drecuna međutim to nije dobar potez.Drecun smatra da- namjera da država kontroliše tržišne mehanizme u dijelu najosjetljivije robe odnosno novca, ne može dati pozitivne rezultate:

"Smatram da to nije pozitivno rješenje čak ni na srednji rok, apsolutno. Mislim da se samo radi o jednom pritisku javnosti o pokušaju da se na neki način ograniče visoke kamatne stope koje svojom visinom iritiraju zajmoprimce. Mislim da se to može odraziti kasnije na štetu građana, privrednih subjekata jer će se nivo selektivnosti malo pooštriti, a i rizici će se drugačije tretirati."

Drecun međutim kaže i da veći problem može uzrokovati utvrđivanje gornje granice predviđene kamatne stope. Iako su kako kaže kamatne stope u Crnoj Gori visoke takav potez CB neće riješiti krajnji problem odnosno da neće omogućiti to da novac bankara bude što dostupniji građanima:

"Treba ići ka tome da štednja bude jednaka investicijama, iako je to teoretska mogućnost naravno nikad dostižna treba ipak ići ka tome, a ukoliko bi utvrdili kamatne stope dekretom mislim da bi se stvorilo i pojačano sivo tržište te da bi samo zelenaši imali koristi od jednog takvog posla."

Podsjetimo viceguverner CB Velibor Milošević nedavno je saopštio da je CB će nakon sveobuhvatne analize definitivno ići sa ograničavanjem kamatnih stopa, jer je očigledno da se izvršna vlast oglušila o preporuke te institucije.


MONDO.ME - 21.07.2014. godine

Bankarski ombudsman protiv zelenaških kamata

Bankarski ombudsman Halil Kalač insistira na definisanju maksimalnog nivoa dozvoljene kamatne stope jer pojedine kamate na crnogorskom tržištu sada ulaze u zonu zelenaških, pišu Vijesti.

Skupštinski Odbor za ekonomiju danas će razmatrati izmjene Zakona o obligacionim odnosima koje je predložio SNP kako bi se odredila najveća kamatna stopa koju banke i mikrofinansijske institucije (MFI) mogu da odobravaju građanima i privredi.

Predlog SNP-a je da kamatna stopa na godišnjem nivou za kredite koje banka odobri firmama ne može biti veća od 14 odsto, a građanima 15 odsto. Za kredite koje odobravaju MFI predlaže se maksimalna kamata i za građane i privredu od 16 odsto, navode Vijesti.

Centralna banka (CBCG) objavila je da je prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u maju ove godine iznosila 10,65 odsto, a na iste kredite kod MFI 27,8 odsto te da se bilježi rast na godišnjem nivou.

Vijesti podsjećaju da CBCG već drugu godinu preporučuje Vladi da izmijeni taj zakon da bi utvrdila najvišu ugovorenu kamatnu stopu, što izvršna vlast ignoriše.

“Određivanje maksimalno dozvoljene kamatne stope treba biti u cilju definisanja koje kamatne stope predstavljaju zelenašenje. Tu vrstu kamatnih stopa imaju u 14 zemalja EU. U SAD svaka federalna država ima svoju regulativu po pitanju dozvoljenih kamatnih stopa. U okruženju ta kamata ima u Hrvatskoj i Makedoniji. Treba je donijeti u Crnoj Gori, jer pojedine kamatne stope (ne sve) ulaze u zonu zelenaških”, rekao je Kalač “Vijestima”.

On je dodao da administrativno ograničavanje kamatnih stopa ne treba miješati sa “plafoniranjem” kamata koje postoji u svijetu u kontekstu zabrane zelenaških kamata što rade razvijene tržišne ekonomije.

“Ekonomska nauka je pokazala da svako administriranje kamatnih stopa vodi tome da potrošači na kraju plate još veću cijenu, jer banke i finansijske institucije iznađu način da naplate efektivnu cijenu kredita”, objasnio je Kalač.

On smatra da bi propisivanje maksimalno dozvoljene kamatne stope trebao da uradi stručni tim koji bi činili predstavnici CBCG, Ministarstva finasija, suda, banaka i njihovih komitenata.

„Treba uraditi studiju opravdanosti značajnijeg smanjenja kamatnih stopa kao mjeru bržeg ekonomskog oporavka realnog sektora i bržeg ekonomskog rasta. Ona bi pokazala da li u uslovima ograničenja kamatnih stopa može doći do smanjenja obima novih kredita i da li samo u kategoriji visoko rizičnih klijenata”, zaključio je Kalač.

 


ANTENA M - 03.04.2014. godine

Drecun: Teško će banke donijeti jedinstveni stav o smanjenju kamatne stope

Bankarski ombudsman Halil Kalač preporučio je crnogorskim bankama da smanje kamatne stope na minusna stanja tekućih računa građana i kreditne kartice, jer su, kako je ocijenio, neopravdano visoke. Kao podatak naveo je da je na kraju decembra prošle godine dozvoljeni, a realizovani minus iznosio skoro 29 miliona eura. Direktor First Financial banke Predrag Drecun kazao je da će se vrlo odgovorno ponijeti prema tom prijedlogu. 

"Da li su kamate opravdano visoke ili ne - teško je procijeniti", rekao je direktor First Financial banke Predrag Drecun.

Očekuje da se u priču uključi i Centralna banka Crne Gore CBCG.

“Nigdje u svijetu vi nećete naći nižu kamatu na minusna salda tekućih računa i kreditnih kartica. Sve se to kreće u tim nekim okvirima, samo što se možda negdje zakamuflira nekom drugom vrstom izdataka. Ukoliko podignete, npr. 100 eura na bankomatu u SAD-u, sigurno provizija neće biti ispod 10 eura, šta je to nego neki drugi skriveni atak na potrošača, kroz formu neke servisne usluge”, rekao je Drecun Radiju Antena M. 

Bankarski ombudsaman pozvao je banke da ga u roku od 30 dana obavijeste da li prihvataju preporuku.

“Mi ćemo se sigurno odnijeti prema tom pozivu vrlo odgovorno. Udruženje banaka će imati sastanak o tome i pokušaćemo da izađemo sa jedinstevnim stavom, što je vrlo teško. Ne bismo imali ništa protiv ukoliko bi sve banke prihvatile neko blago smanjenje”, istakao je on.

Inače, prosječna nominalna kamatna stopa na kraju godine iznosila je 15,43 odsto, a efektivna 15,7 odsto na godišnjem nivou.

Poređenja radi, kamata na bankarski proizvod  u Evropskoj uniji je 7,9 odsto, u Hrvatskoj 11,39 odsto, a u Makedoniji 11,2 odsto.


BANKAR.ME - 31.03.2014. godine

Ročište CEZAP-a i Hipo Alpe Adria banke odloženo za sredinu maja

Pripremno ročište po tužbi koju je Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) podnio protiv Hipo Alpe Adria banke zbog kredita odobrenih u švajcarskim francima odloženo je juče u Osnovnom sudu do pravosnažnosti rešenje kojim je utvrđena lista klijenata koji tuže banku.

Novo priremno ročište biće 12. maj.

Banka je te kredite odobravala 2007. i 2008. godine. Zbog drastične promjene odnosa švajcarskog franka i eura od početka krize mnogim klijentima su na mjesečnom nivou konstantno uvećavani iznosi koje moraju vraćati, pa im je glavnica sada veća nego kada su podigli kredit. Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) je podnio tužbu u ime 300 klijenata i to je prva kolektivna tužba protiv neke banke u Crnoj Gori.

Advokat CEZAP -a Vladan Đuranović tražio je da sud u postupku za dokaze koristi ugovore o kreditu, , uvid u elektronski zapis reklamnog materijala banke, doklumentaciju banke o odobravanju novca koji je dobila u švajcarskim francima i originalne izjave koje su kljenti potpisali da su svjesni rizika o mogućoj promjeni odnosa kursa eura i švajcarskog franka.

Advokat banke Miloš Komnenić je već juče dao sudu i advokatskom timu CEZAP -a doklumentaciju banke o odobravanju novca koji je dobila u švajcarskim francima.

„Smatramo da tužbeni zahtjev nije dovoljno razumljiv i da ga treba upotpuniti. Tražimo i da svi klijenti dostave orginale ugovora o kreditu , ali i da se omogući da izjave daju i zaposleni u banci“ kazao je Komnenić danas na početku sudskog procesa.

Tim advokata banke traži da se formira za svakog klijenta posebni predmet, da se svi saslušaju i da se obavi vještačenje za svaki premet pojedinačno, dok advokatski tim CEZAP -a smatra da se radi o tipskim ugovorima zbog čega ne treba saslušati sve klijente.

„Zbog ekonomičnosti postupka i da se ne stekne utisak da se vrši pritisak na sud predložili smo da se ne saslušavaju vi klijenti. Ako je to nužno nama odgovara.Što se tiče stava da tužba nije potpuna takvu ocjenu nijesmo dobili od suda“ naveo je Đuranović

Konmenić je ocijenio da se ne može govoriti o tipskim ugovrima jer je riječ o pojedinačnim slučajevima , te da neki klijenti koji su koristi kredite nijesu novac trošili za kupovinu stanove već u neke druge svrhe.

Đuranović je kazao da im je cilj da se suđenje što prije završi zbog troškova i klijenata koji vraćaju te kredite.

„ Interes banke je da se suđenje što prije završi zbog ekonomičnosti postupka i zbog toga što mora da izdvaja dodatne rezervacije za ove kredite“ kazao je advokat banke Vanja Mugoša.

Sudija Nataša Bošković na sledećem ročištu odlučiće koje će dokaze koristiti u postupku sudjenja.


BANKAR.ME - 25.03.2014. godine

Vansudsko poravnanje rješenje problema kredita u “švajcarcima”

Hipo Alpe Adria banka i njeni klijenti trebalo bi vansudskim poravnanjem da riješe spor zbog kredita koje je banka odobravala u švajcarskim francima što bi bilo najefikasnije jer bi se izbjegle dugotrajne sudske procedure i visoki troškovi.

Vansudskim poravnanjem značilo bi da klijenti dobiju povoljnije uslove tako što bi kredit otplaćivali po fiksnom kursu koji je odgovarao odnosu eura i švajcarskog franka kada je kredit odobren umanjenom za najviše deset odsto i sa fiksnom kamatnom stopom. Uz to, klijentima bi se uračunao dio koji su pretplatili.

To je najznačajnije rješenje koje je definisano u nacrtu ocjena i stavova povodom konsultativnog saslušanja o tom problemu koji je organizovao skupštinski Odbor za ekonomiju, budžet i finasije.

Nacrt stavova i ocjena uradio je predsjednik odbora Aleksandar Damjanović. Dogovoreno je da ga ostali poslanici razmotre i daju sugestije da bi se konačna verzija utvrdila na prvoj narednoj sjednici, a prije sudskog ročišta koje je zakazano za 31. mart.

Banka je te kredite odobravala 2007. i 2008. godine. Zbog drastične promjene odnosa švajcarskog franka i eura od početka krize mnogim klijentima su na mjesečnom nivou konstantno uvećavani iznosi koje moraju vraćati, pa im je glavnica sada veća nego kada su podigli kredit.

Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) je podnio tužbu u ime 300 klijenata i to je prva kolektivna tužba protiv neke banke u Crnoj Gori.

Razmotriti i izmjenu Zakona o obligacionim odnosima

U nacrtu se kao moguće zakonsko rješenje predlaže izmjena člana Zakona o obligacionim odnosima kako bi se preciziralo da se ispunjenje novčane obaveze zahtijeva u domaćem novcu prema kursu koji je važio u trenutku zaključenja ugovora, a ne u trenutku ispunjenja obaveze. To rješenje bi važilo retroaktivno.

Ako banka i klijenti ne postignu dogovor, već se spor rješava sudski, nacrtom se predlaže da se traži revizija ugovora o kreditu shodno načelu poštenja, savjesnosti i ravnopravnosti.

To bi podrazumijevalo posebnu ekonomsku analizu i dostavljanje konkretnih dokaza koji bi bili osnov za primjenu načela ugovornog prava.

Nacrtom se definiše da da je neophodno dugogodišnji problem rješavati u najkraćem mogućem roku.


PORTALANALITIKA.ME - 11.03.2014. godine

ODBOR ZA EKONOMIJU: Mora se naći rješenje za “švajcarske” kredite

Parlamentarni odbor za ekonomiju raspravljao je danas o stambenim kreditima indeksiranim u švajcarskim francima sa valutnom klauzulom, koji su predmet spora Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) i Hipo alpe adria banke (HAAB) pred Osnovnim sudom u Podgorici. Konsultativnom saslušanju prisustvovali su bankarski ombudsman Halil Kalač, te predstavnici Centralne banke, Udruženja banaka, Ministarstva finansija, CEZAP-a i HAAB.

Direktorica CEZAP-a Olga Nikčević kazala je da su podigli tužbu u ime 320 klijenata, navodeći da su građani „uz pomoć obmanjujućih reklama dovedeni u zabludu“.

- Oni su se našli u haosu, jedan broj njih nije mogao da vraća kredite, Banka je sav rizik prevalila na klijente. Ljudi su upali u živi pjesak, što više pokušavaju da se izvuku sve više upadaju- navela je ona.

Koordinator projekta CEZAP-a Dragan Senić, inače jedan od korisnika kredita, je istakao da ih niko nije tjerao u Hipo alpe adria banku, koja je reklamirala najpovoljnije stambene kredite sa kamatnom stopom od 5,45 odsto.

- Mi smo ušli u klasično dužnićko ropstvo. Ako je čovjek 2007 i 2008. uzeo kredit od 120.000 eura i dosad vratio 70.000 eura, on u ovom momentu treba da vrati skoro 150.000 eura. Ko bi normalan to potpisao? Postavljam pitanje Centralnoj banci da li se HAAB zadužila u švajacraskim francima i ako jeste, da li su ta sredstva prenešena u Crnu Goru. Za razliku od centralnih banaka zemalja okruženja i MMF-a koji su upozoravali na njihovu štetnost, ovdje se o „švajcarskim“ kreditima govorilo kao o poželjnom bankarskom proizvodu. Potrošač je laik, a banka profesionalac- ne tražimo da nam HAAB bilo šta pokloni, već da nakon roka od 20 godina vratimo dva eura, a ne četiri eura banci za svaki pozajmljeni euro. U suprotnom će se ozakoniti klasično zelenašenje-  pojasnio je Senić.

Bankarski ombudsman Halil Kalač precizirao je da se pedeset od ukupno 520 korisnika švajcarskih kredita njemu obratilo sa žalbom na uslove tog bankarskog proizvoda.

-Ovaj bankarski proizvod se morao plasirati na tržište kao proizvod izuzetno visokog rizika, zbog promjenljive glavnice i kamatne stope. Ja sam tražio da banka riješi problem sa kljentima, međutim iz banke mi je rečeno da se problem može rješiti isključivo na sudu. Nuđene su neke varijante produžetka otplate kredita, ali to klijentima nije odgovaralo. Predlagao sam i da se kredit obračuna u eurima i ukine valutna klauzula, ali ni to nije uvaženo- rekao je Kalač.

Ovlašćeni zastupnik HAAB Vanja Mugoša istakao je da o zahtjevima korisnika švajcarskih kredita može odlučivati samo sud.

-Krediti u francima su odobravani sa promjenljivom kamatnom stopom. Libor za CHF je 2007, iznosio 2,1 odsto, uz maržu od 4,1 odsto. Odobrena su 693 kredita, neki su vraćeni, a svi koji ga vraćaju otplaćuju najjeftiniji kredit u regionu sa 4,1 odsto kamate, što je duplo bolje od kredita koji se odobravaju u eurima. Takođe, nijesu svi korisnici kupili nekretnine, neki su koristili pozajmljeni novac za refinansiranje postojećih kredita. Po važećim zakonskim  propisima banka je imala pravo na zaključenje ugovora sa valutnom klauzulom, što ni tužioci ne spore, a evidentno je i da banka nije mogla predvidjeti kretanje kursa švajcarskog franka i eura.Klijenti su znali za rizike koji mogu nastati promjenom kursa i potpisali su izjave o tome. U regionu su donijete odluke koje se tiću samoinicijativne promjene kamatne stope od strane banke, što HAAB nikad nije uradila. Mislim da pozivanje na region nema nikakve veze sa ovim slučajem i ponavljam da samo sud može donijeti odluku, kakva god da bude- kazao je Mugoša, napominjući da su nekretnine, založene za kredite 2007. i 2008, u međuvremenu dvostruko ili trostruko izgubile na tržišnoj vrijednosti.
Mugoša istakao je da niko nije mogao pretpostaviti da će franak drastično ojačati.u odnosu na euro.

-Ako prvi čovjek banke podigne kredit pod istim uslovima kao i durgi klijenti, onda ne možemo govoriti o marketingu banke. Da je danas drugi odnos eura i franka, u suprotnom smjeru, ne bi sjedjeli ovdje jer nas ne bi zanimalo što je banka izgubila na fluktuaciji kursa. Marža HAAB je, kad bi se vratili svi krediti, bila dovoljna za pokriće troškova. Centralne banke regiona imaju druge ingerencije u odnosu na CBCG. Da ovaj problem riješi sud je upravo bio zahtjev klijenata- istakao je Mugoša.

Mirko Radonjić iz Udruženja banaka podvukao je da se mora voditi raćuna da je banka radila i sa klijentima koji su se zaduživali u eurima po duplo većoj kamatnoj stopi, koji se rješavanjem ovog problema mogu dovesti u neravnopravan položaj.

Ovlašćeni zastupnik CEZAP-a Vladan Đuranović naglasio je da je binto da sud utvrdi da li su klijenti imali potpunu informaciju vezano za uslove kredita  i pita se zašto izjave o preuzimanju rizika nije potpisala banka, već isključivo potrošači.

-Što se tiče retroaktivnog dejstva, postoji javni interes da se ono prihvati, iako znam da je to nepopularno. Ako ostane valutna klauzula, ovi ljudi će i dalje biti diskriminisani- poručio je Đuranović.

Advokat CEZAP-a Dragomir Ćalasan kazao je da HAAB zloupotrebila valutnu klauzulu u smislu sticanja ekstraprofita.

-Grupa zelenaša iz Klagenfurta je smislila ovu prevaru, pa su onda to prebacili u tranziciona podrućja (Srbija, Hrvatska, BiH, Crna Gora). Ubijeđen sam da mnogi u HAAB nijesu znali da je riječ o spekulativnim kreditima. Indikativno je da problem sa švajcarskim kreditima nije prisutan u Austriji ili npr. Njemačkoj. Nejasno je i zašto postoji devizna klauzula, jer se obično uvodi u državama se nestabilnom valutom. Mi smo imali njemačku marku pa euro, pa je samim tim prestala potreba za valutnom klauzulom- uvjeren je Ćalasan.

Mladen Bojanić (Pozitivna) kazao je da je iznenađen što se predstavnici ministarstava ekonomije i pravde nijesu pojavili na današnjem saslušanju, kritikujući pasivnu ulogu Centralne banke koja je ranije poručila da se ne može miješati u spor banke i klijenata.

-Interesantno mi je zašto je ova bankarska praksa zabranjena u Austriji, a dozvoljena u Crnoj Gori. Takođe je zanimljivo da banka nije ni minimalno pokušala da smanji svoju maržu kako bi olakšala poziciju klijentima. Da li je prilikom svakog odobravanja kredita potpisana izjava o preuzimanju rizika, ili je to rađeno naknadno? Izvještaj bankarskog ombudsmana je sveobuhvatan sa predlogom rješenja i mislim da predstavlja iskorak u dobrom pravcu- ocijenio je Bojanić, uz konstataciju da HAAB nigdje nije navela da je njen bankarski proizvod rizičan.
Damir Šehović (SDP) složio se sa Bojanićem da se institucije sistema nijesu dovoljno uključile u rješavanje ovog problema.

-Centralna banka se morala uključiti, jer je to njena funkcija po Ustavu i zakonu. Odobravanje kredita sa valutnom klauzulom jeste zakonit posao i to nije sporno. Da li je ovaj postupak HAAB sprovela na zakonit način biće utvrđeno u sudskom postupku. Važnije od samog ishoda sudskog spora je da pokušamo da nađemo izlaz iz ove situacije- jedan od pravaca je naravno i sudski postupak, a alternative su izmjene zakonske regulative sa retroaktivnim dejstvom, ili dogovorom između dvije strane. Treba tražiti zajednički izlaz iz ove situacije, tim prije što je valjana argumentacija obje strane. Niko ovdje ne traži da se sklopljeni krediti proglase ništavnim, već da se nastave otplaćivati po normalnijim uslovima- naglasio je Šehović.

On je dodao da je odboru  bilo lako izbjeći ovu temu, ali da je CBCG između ostalog zadužena za stabilnost finansijskog sistema, „što znači da je morala da se uključi u ovaj problem“.

-Kako su se druge Centralna banke uključile, evo na stolu imamo mišljenje Narodne banke Srbije? Bilo je prostora da se uključi i Ministarstvo finansija. Najlakše je stajati po strani- konstatovao je Šehović.

Srđan Milić (SNP) je rekao da građani od institucija nijesu dobili zaštitu jer nije bilo inicijativnosti, „a dobro je što problem nije rješavalo Ministarstvo finansija  koje oprašta milionske poreske dugove“.

-Ne bježim od retroaktivnosti, jer ovdje je neko nekome uzeo pare i ugrozio mu egzistenciju. Mi valjda treba da štitimo ljude i od njih samih, u slučaju da su potpisali izjave o preuzimanju rizika. Građane Crne Gore košta 50 miliona eura to što CBCG ne želi da naplati takse od banaka- saopštio je Milić.

Predsjednik odbora Aleksandar Damjanović (SNP)  podvukao je da se rješenje mora naći, ističući da je bilo i nenamjenskih trošenja kredita, ali da su to pojedinačni slučajevi.

-Od situacije kad je francuski franak ojačao 60 odsto prema euru klijenti su otplačivali tu razliku, a faktički se glavnica duga ne smanjuje. Banke bi trebale da dijele teret krize. Nije rješenje svrstati ove kredite u kategoriju nekvalitetnih. Osim dogovora banke i klijenata, može da se ide na

Ustavni sud, koji je dužan da se oglasi kad je u pitanju javni interes, ili da čekamo ishod sudskog spora- naveo je Damjanović.

Nikola Bašanović (CBCG) je podsjetio da regulator ne želi da se miješa u nadleđnost suda, što je propisano u ugovorima u kreditu u slučaju bilo kakvog spora.

-Nezadovoljni smo što su ljudi dospjeli u ovakvu situaciju, ali ingerencije CBCG nam ne dozvoljavaju da se miješamo u spor- objasnio je Bašanović.

Jedna od preporuka CBCG je, po riječima Svetlane Đurović, bila da se rrestrukturiraju obaveze klijenata, dok je Bašanović naglasio da regulator shodno zakonu ne može navesti koliko je HAAB uzela novca od matične banke u švajcarskim francima, jer je to bankarska tajna.

Proces po tužbi CEZAP-a protiv HAAB trebalo bi da počne krajem marta.


ANTENA M - 01.02.2014. godine

Počela primjena Zakona o potrošačkim kreditima: Strože kazne za kreditore

Primjena Zakona o potrošačkim kreditima, koji bi trebalo da obezbijedi više prava klijentima počinje danas. Bankarski ombudsman Halil Kalač saopštio je da taj dokument donosi značajne novine koje se tiču prava klijenata, te da reguliše kako se sklapaju ugovori u potrošačkom kreditiranju.

„Sada potrošač dobija od kreditora ponudu u pisanoj formi, na obrascu koji je propisala Centralna banka, koji je objavljen u Službenom listu, gdje su decidno navedeni svi podaci, odnosno sve obavezujuće informacije koje ta ponuda mora da sadrži, a u ponudi mora da bude naglašeno za koji period ona važi. Klijent može od više istovjetnih ponuda da donese valjanu odluku o tome s kojim kreditorom će napraviti kreditni aranžman’’, objasnio je Kalač za Antenu M.

Tu su, kako je kazao, i druge novine.

„Ugovor o kreditu može se raskinuti u roku 15 dana bez obrazloženja kreditoru, kredit na neodređeno vrijeme može se odmah raskinuti. Takođe, kredit se može vratiti prije roka dospijeća, sa nekim minimalnim troškovima u odnosu na sadašnje“, rekao je on.

Kalač je naveo da novi zakon predviđa i strože kazne za kreditore koji krše prava klijenata – do 40 hiljada eura za pravna lica, a do četiri hiljade za odgovorne osobe kod kreditora.

Do sada je postojao sudski postupak i vansudski, koji je vodio bankarski ombudsman.

„Uvodi se novi vid zaštite klijenata, odnosno potrošača, koji vodi Centralna banka Crne Gore CBCG kroz mjere nadzora i kroz definisanje prekršajnog naloga za sprovođenje kaznenih odredbi. Novina je visina kaznenih odredbi u odnosu na dosadašnje – maksimalne su za pravno lice do 40.000 eura, a za odgovorno lice kod kreditora do 4.000 eura. Kaznenim odredbama i novinom prekršajnog postupka zaokružen je sistem zaštite klijenata i žiranata onako kako je to u zemljama EU, odnosno u razvijenim ekonomijama, i to predstavlja značajnu sigurnost klijentima da budu hrabriji i smjeliji kao subjekti na tržištu, da imaju jaču poziciju nego do sada, jer je do sada bila prisutna superiornost kreditora“, istakao je Kalač.

Kalač se nada da da primjena Zakona o potrošačkim kreditima neće dovesti do poskupljenja kredita.

„Sada ima malo više administriranja, banke i kreditori izlažu se nekim povećanim administrativnim troškovima. Nadam se da to neće uticati na pojavu novih troškova ili povećanje sadsašnjih nivoa troškova kad su u pitanju potrošački krediti“, zaključio je bankarski ombudsman.


ANTENA M - 21.01.2014. godine

Kalač: Zakon o potrošačkim kreditima donosi veća prava za klijente

Zakon o potrošačkim kreditima koji će u Crnoj Gori početi da se primjenjuje od 1. februara, sadrži brojne novine u cilju bolje zaštite klijenata.

Predviđaju se, između ostalog, i kazne do čak 40.000 eura za pravno lice, odnosno kreditora ili kreditnog posrednika, ukoliko na bilo koji način obmanu klijenta. Bankarski ombudsman Halil Kalač objašnjava za naš radio i da se izlazi iz stanja kada su mnoge kategorije bile nemjerljive:

“Šta to znači? Primjera radi, promjenljiva kamatna stopa do sada je bila definisana tako da se mijenja u skladu sa stanjem na tržištu i poslovnom politikom banke. Ugovori to ubuduće ne mogu da sadrže. Moraju biti navedeni parametri na osnovu kojih će doći do promjene kamatne stope”, objašnjava Kalač.

Još jedna novina je da će klijent moći unaprijed da dobije nacrt ugovora o kreditnom aranžmanu, umjesto što ga je potpisivao onog dana kada dobije novac. A svaki ugovor mora da sadrži osnovne odredbe prava klijenata i njihove zaštite:

“Osim toga klijent ima pravo i da poslije sklopljenog kreditnog aranžmana, u roku od 14 dana ima pravo da odustane od tog kreditnog aranžmana, ako se jave neke poteškoće u korišćenju kredita.”

Kalač kaže da Zakon detaljno informiše kada se krše prava klijenata te kako se sankcionišu kršenja. Kao novina, uvodi se i prekršajni postupak:

“Do sada je bila samo procedura u sudovima, krivični postupak i parnični. Sada imamo i prekršajni postupak koji će do detalja da sprovodi kaznene odredbe nad kreditorima, ko se ogriješi o zakonske propise”, objašnjava on.

Kalač kaže i da zakon predstavlja korak naprijed jer je do sada na tržištu bila prisutna superiornost banaka dok je novim zakonom ojačana uloga klijenta. Još jedan pozitivan aspekt, prema mišljenju ekonomske analitičarke Ane Nives Radović, je usklađivanje sa direktivama EU:

“Ovakav zakonodavni okvir iz ove oblasti omogućava i veći stepen kontrole, budući da smo imali zaista veliki broj žalbi na načine na koje banke obmanjuju korisnike, tako što im neke odredbe iz ugovora ne predstave na odgovarajući način”, kaže Radović.

Nadzor nad primjenom zakona vršiće Centralna banka, odnosno Tržišna inspekcija u zavisnosti od toga ko odobrava potrošački kredit. Radović u tome vidi još jednu pozitivnu stvar:

“Kada se pokaže greška korisnik će znati na koga da se poziva i kome da prijavi taj problem.”

A koliko je zakon dobar zavisiće od njegove primjene, zaključuje Radović.

 

 

 

 

 

Copyright 2011 © Bankarski Ombudsman Crne Gore