English
Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.

Kontakt informacije


Tel: 020 230 695
Fax: 020 230 695
Email:bankarski.ombudsman@cbcg.me
 

Dodatne informacije


Ovdje mozete preuzeti formular:

Download
 

Mapa

 

 

Mediji o Bankarskom ombudsmanu i zaštiti klijenata - 2015

 

VIJESTI.ME - 04.05.2015. godine

ANTENA M - 30.04.2015. godine

MINA Business - 13.04.2015. godine

DNEVNE NOVINE - 28.02.2015. godine

CETINJSKI LIST - 25.02.2015. godine

RTCG.ME - 08.01.2015. godine

MINA Business - 06.01.2015. godine


 

VIJESTI.ME - 04.05.2015. godine

Kalač: Nema razloga za visoke kamatne stope

Prosječna efektivna kamata na minuse po tekućem računu u Crnoj Gori je 18 odsto, u EU 7,9, a u Hrvatskoj i Makedoniji 11 odsto

Visoke kamatne stope i neinformisanje o njihovoj otplati, nespremnost banaka da omoguće vraćanje kredita po povoljnijim uslovima, uzimanje rata u iznosu većem od polovine plate ili penzije, visoki troškovi otvaranja računa i kreditnih kartica, njihovog održavanja i gašenja, najvažniji su problemi koje su građani i privreda imali prošle godine sa bankama i mikrofinansijskim institucijama (MFI).

To je konstatovao bankarski ombudsman Halil Kalač u izvještaj u o radu za prošlu godinu u koji su „Vijesti“ imale uvid.

Izvještaj je pokazao da su banke u prošloj godini smanjile kreditnu aktivnost za 117,2 miliona eura u odnosu na uporedni godišnji period. Na kraju 2014. godine ukupno odoboreni krediti bili su 1,83 milijardi eura.

Kalač je ukazao na problem visokih kamatnih stopa koje ugrožavaju životni standard građana i ne doprinose intenziviranju ekonomske aktivnosti. Posebno je istakao da su nedopustivo visoke kamatne stope na minuse po tekućim računima i za korišćenje kreditnih kartica.

"Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na godišnjem nivou na minuse po tekućem računu je bila 18,01 odsto, a za kartice 15,7 odsto. Za tako visoke kamatne stope na ovim bankarskim proizvodima banke nemaju opravdanje i treba ih značajno smanjiti, što ukazuju svi porametri. Godišnja stopa inflacije u januaru 2014. je bila negativna, a kamatne stope na depozite koji su rasli su bile ispod tri odsto. Ako je inflatorni rizik sveden na minimum, cijena depozita, koji se povećavaju, je ispod tri odsto pa se postavlja pitanje zašto su tako visoke kamate na minuse po tekućem računu”, istakao je Kalač.

Kako je naveo, kamate na minuse po tekućem računu u EU su 7,9 odsto, Hrvatskoj 11,39 odsto, a Makedoniji 11,2 odsto.

"Kredine kartice su vezane za euro, a pošto je kamatna stopa euribora (cijena novca na evropskom trištu) na nivou manje od jedna odsto, postavlja se pitanje zašto su i kamate na kreditne kartice tako visoke. Kamate na kartice kod naših susjeda su oko 14 odsto, a u EU zoni 13,50 odsto”, istako je Kalač.

Bankarski ombudsman navodi da je velikom broju građana pogoršan ekonomski i finansijski položaj zbog krize pa su suočeni sa teškoćama u izmirivanju kredita. U tim slučajevima banke i MFI su im radi naplate potraživanja bolokirale plate i druga primanja. Navodi da je kod građana posebno prustan strah od toga da banke i MFI pokrenu postupak naplate iz stanova u kojima stanju, a koje su založili za kredite.

"Da bi riješili probleme izlaz vide u reprogramu, ali mnogi su suočeni sa tim da banke neće da im izađu u susret. Jedan broj klijenata dao je prigovor na neinformisanost o promjeni kamatnih stopa i visokom iznosu obračunatih kamata na kredite u otplati”, naglasio je Kalač.
Pomoć od bankarskog ombudsmana prošle godine je tražilo 456 klijenata, što je za 30 manje nego u uporednom godišnjem periodu.

“To znači da je bilo manje kršenja finansijskog prava klijenata. Nije bilo krivotvorenja žirantstva, što govbori da je ta pojava suzbijena ili eliminisana”, naveo je Kalač.

Privrednicima banke nude loše uslove

Privrednici su se Kalaču žalili da im banke i mikro kreditne finansijske institucije odobravaju nove kredite po nepovoljnim kamatama što im otežava poslovanje i likvidnost. Uz to, nude im da reprogramiraju kredite po uslovima koji su lošiji u odnosu na postojeće ugovore koje imaju.

"Privrednicii ističu i da se suočavaju sa problemom da banke ne žele da im oslobode hipoteke za kredite proporcionalno vraćenom dugu gdje za to postoje mogućnosti", naveo je Kalač.

Ombudsman u 2014. dobio 56 prigovora

Kalač je prošle godine ukupno porocesuirao 56 prigovora od kojih se na banke odnosi 50, a šest na MFI. Najviše ih je bilo na rad Crnogorske komercijalne banke (23) i na rad Erste banke (10). Hipo Alpe Adria banka i NLB Montengo banka imale su pet prigovora, Prva četiri i Universal kapital jedan prigovor.

Bez prigovora su bile Sosijete, Hipotekarna, Atlas i Komercijalna banka Budva.

Kod MFI tri prigovora na rad ima Monte kredit, dva Alter modus i jedan Montenegro investment kredit. 


 

ANTENA M - 30.04.2015. godine

Kalač: Neminovno smanjenje kamata do kraja godine
 
U posljednje vrijeme aktuelna je priča o smanjenje kamata u Crnoj Gori-hoće li ili ne doći do pada, pitanje je koje mnoge interesuje. Bankarski ombudsman Halil Kalač kaže da je ispunjeno nekoliko važnih uslova, koji će neminovno dovesti do smanjenja kamata do kraja 2015.

“Dobar pokazatelj da će doći do smanjenja kamata su poslovne performanse banaka u Crnoj Gori, koje su 2014. završile vrlo uspješno, stepen likvidnosti je vrlo visok. Ovim performansama ja bih dodao i vrlo visok rast depozita, koji praktično bankama omogućava da imaju veću količinu domaćih sredstava, kod kojih nijesu visoke kamatne stope”, kazao je Kalač za radio Antena M.

Do smanjenja kamata, dodaje Kalač, dovešće i novi propisi na novčanom tržištu.

Centralna banka najavila je da će najkasnije do kraja juna proslijediti Vladi prijedlog za limitiranje najviše dozvoljene ugovorne kamatne stope. Tu je, napominje Kalač i Zakon o sporazumnom restrukturiranju dugova, koji je usvojen u aprilu. Osim toga, odboreno je poslovanje još nekoliko banaka u Crnoj Gori, pa će ih do kraja juna biti ukupno 15.

Podsjeća i da je u oktobru prošle godine došlo do smanjenja kamata svega jedan odsto.

Na pitanje koliko je realno očekivati da bude pad kamata u narednom periodu, Kalač kaže da je vrlo teško reći koji bi to bio agregatni postotak svih ovih aktivnosti.

“Ali očekuje se značajno veći postototak pada kamatnih stopa, jer su one značajno veće u odnosu na ekonomije koje su slične crnogorskoj. Pri čemu su mnogo veće u odnosu na kamatne stope kakve su u EU, koje su praktično na istorijskom minimumu”, objasnio je Kalač.

Smanjenje kamata je neophodan uslov za dalji ekonomski razvoj u Crnoj Gori, jer sadašnje, ističe Kalač, koče privredu, porodične budžete i nijesu stimulativne za investitore.

“Zakon o sporazumnom restrukturiranju dugova omogućava bankama i klijentima da sjednu za sto i dogovaraju novi kreditni odnos, odnosno novi dužničko povjerilački odnos, što znači nove rokove, nove kamate, tako da je to omogućeno, ali to nije nekom administrativnom odredbom naređeno, ali je data šansa i mogućnost. Mislim da će banke biti zainteresovane da njihovi kupci, njihovo tržište bude kvalitetnije u narednom periodu čineći takve poteze”, kazao je Kalač.

Podsjećamo da su iz Centralne banke i prošle godine apelovali na banke da smanje kamatne stope i najavljivali da će se, ukoliko se to ne desi, umiješati na način koji im zakon dozvoljava.


 

MINA Business - 13.04.2015. godine

Kalač: Doći će do smanjenja kamatnih stopa u Crnoj Gori

On je podsjetio da je CBCG krajem prošle i početkom ove godine odobrila rad još nekoliko banaka, čime je njihov broj povećan na 15.
Kamatne stope u Crnoj Gori ove godine bi trebalo da bilježe trend smanjenja i budu znatno niže, čemu će doprinijeti novi zakoni, značajan rast depozita u bankama i povećanje konkurencije, ocijenio je bankarski ombudsman Halil Kalač.

“Visoke kamatne stope više godina su prisutne na našem tržištu novca. One guše privredu i veliko su opterećenje za budžete građana, a znatno su više od kamata u ekonomijama EU”, rekao je Kalač agenciji Mina-business.

On smatra da je broj učesnika na tržištu kapitala na strani ponude jedan od bitnih faktora smanjenja cijene novca, ali i da postoje drugi faktori koji utiču na sniženje kamata.

“Uvođenje novih banaka na tržište kapitala u Crnoj Gori ojačaće ponudu novca u količini, a očekivano i u kvalitetu. Aktiviranjem tržišta novca intenziviraće se aktivnosti”, rekao je Kalač.

On je podsjetio da je CBCG krajem prošle i početkom ove godine odobrila rad još nekoliko banaka, čime je njihov broj povećan na 15. Kalač očekuje da će jačanje konkurencije u toj oblasti donijeti željene efekte, koji će uticati i na smanjenje kamatnih stopa.

“Sve navedene performanse bankarskog sistema u Crnoj Gori, nova zakonska rješenja i aktivnosti na jačanju konkurencije, uticaće na smanjenje kamatnih stopa u narednom periodu”, poručio je Kalač.

On je saopštio da na nivo kamatnih stopa u Crnoj Gori utiče i visoko učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim.

Nekvalitetni krediti su na kraju februara iznosili 388,4 miliona eura i činili su 16,4 odsto ukupnih. U odnosu na januar, nivo nekvalitetnih kredita je smanjen 0,3 odsto, dok u odnosu na kraj prošle godine zabilježen rast od 3,4 odsto.

Kalač je kazao i da su krediti banaka koji kasne sa naplatom u februaru iznosili 458,4 miliona eura, što je 4,7 odsto manje u odnosu na januar, odnosno tri odsto više u poređenju sa krajem prošle godine.

Prema podacima Centralne banke (CBCG), bankarski sektor je na kraju prošle godine imao 2,36 milijardi odobrenih kredita, 1,9 odsto manje u odnosu na 2013. godinu. Depoziti su u istom periodu dostigli 2,3 milijarde eura i bili su deset odsto veći nego u decembru 2013. godine.

Kalač je podsjetio da je CBCG ocijenila da je stanje u bankarskom sektoru stabilno, što potvrđuju godišnje stope rasta u prošloj godini i na kraju januara, aktiva, depoziti i kapital u agregatnom bilansu banaka, dok krediti i ostala potraživanja bilježe pad.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite na kraju februara iznosila je 9,17 odsto, a na novoodobrene 9,74 odsto.

“Nastavljen je opadajući trend pasivnih kamatnih stopa, a na nivou sistema ostvaren je pozitivan finansijski rezultat”, rekao je Kalač.

Ukupno odobreni krediti banaka na kraju januara su, kako je dodao, iznosili 2,36 milijardi eura, što je pad od 2,2 odsto na godišnjem nivou.
Bankarski sektor je, prema podacima CBCG, na kraju prošle godine imao 2,36 milijardi odobrenih kredita što ili 1,9 odsto manje nego na kraju 2013, dok su za isti period depoziti bili 2,3 milijardi, odnosno deset odsto veći nego u uporednom periodu.

Bilansna suma banaka je u februaru iznosila 3,12 milijardi eura i bila je 0,6 odsto manja u odnosu na prethodni mjesec. Kod agregantnog bilansa banaka u strukturi aktive dominantno mjesto imali su ukupni krediti, koji su ostvarili rast od 0,8 odsto u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 0,3 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Ukupna bilansna suma mikrofinansijskih institucija (MFI) na kraju januara iznosila je 38 miliona eura i bila je 9,8 odsto veća nego u istom periodu prethodne godine. Krediti MFI su u januaru iznosili 39,3 miliona eura, što je 5,5 odsto više nego u uporednom periodu.

“MFI su prošlu godinu završile pozitivnim finansijskim rezultatom, u ukupnom iznosu od 118 hiljada eura”, rekao je Kalač.

On je saopštio da su prosječna likvidna sredstva banaka u januaru iznosila 670,9 miliona eura, što je 16,5 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Obavezna rezerva banaka je na kraju februara iznosila 213,7 miliona eura i bila je 0,5 odsto manja nego u januaru, dok je u odnosu na kraj prošle godine porasla 0,6 odsto. Na kraju januara ukupno izdvojena obavezna rezerva banaka kod CBCG je iznosila 214,7 miliona eura, 9,6 odsto više nego u uporednom periodu.


 

DNEVNE NOVINE - 28.02.2014. godine

Oštećenim klijentima isplatiti sve što im je oduzeto

Probleme klijenata banaka i mikrofinansijskih institucija, kao i žiranata čija finansijska prava su prekršena razmotrio je u petak bankarski ombudsman Halil Kalač, koji se sa dvadeset obespravljenih građana sastao na Cetinju, savjetujući onima koji su se u ovim relacijama našli na ilegalan način da se obrate nadležnim organima, odnosno policiji, tužilaštvu i sudu.

“Pored krivotvorenja žirantstva, iznošeni su prigovori i zbog blokiranja više od 50 odsto primanja, što je suprotno Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju. Na osnovu ovih dvaju svojstava smo dobro razmotrili i analizirali problematiku žiranata, a na kraju sam, tamo gdje se moglo nešto u van sudskom postupku završiti, prihvatio prigovore, a tamo gdje bankarski ombudsman nije nadležan, uputio sam oštećene na institucije koje su ovlašćene”, rekao je Kalač nakon sastanka sa klijentima i žirantima.

Kalač je sugerisao da se slučajevi u kojima su bile prisutne krivične radnje prijave policiji, tužilaštvu i sudu.

“Građani prvo treba da u policiji daju izjavu inspektoru za kriminal i krenu u postupak utvrđivanja krivičnih djela. U tome svemu posao treba da odradi tužilaštvo, a na sudu da se utvrde i osude krivične radnje i da dođe do poništenja žirantstva koje je na osnovu krivičnih radnji zasnovano”, naglasio je bankarski ombudsman. On je apostrofirao da tamo gdje se desi da neko izmiruje tuđu obavezu po osnovu krivotvorenja treba odmah podići privatnu tužbu u cilju izvršenja nadoknada sa svim pripadajućim kamatama za izmirenu obavezu tamo gdje je banka izvršila naplatu.

“Tu obavezu će, pored toga što je izvršio i klijent, izvršiti i banka koja je to žirantstvo odobrila, a nije smjela”, istakao je Kalač.

Skidanje sredstava sa računa

Skidanje sa računa više od 50 odsto mjesečnih primanja klijenta ili žiranta suprotno je članu 103 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju. Međutim, u slučaju gubitka posla kreditne obaveze ne miruju, a prema riječima bankarskog ombudsmana nije bilo inicijative da se to promijeni.

Omogućen uvid u Kreditni registar

Na pitanje Vikend novina kako građanin može provjeriti da li se, a da toga nije svjestan, u nekom ugovoru nalazi u svojstvu žiranta, Kalač je odgovorio da je to moguće učiniti u Kreditnom registru CBCG gdje se na lični uvid ili na zahtjev sudskih institucija može dobiti informacija. Registar se vodi od 2008. godine i pomogao je suzbijanju krivotvorenja žirantstva, što potvrđuje činjenica da u prošloj godini nije zabilježen nijedan takav slučaj.

Žiranti za falsifikovanje dokumentacije saznali tek kada su dobili opomene

Sastanak bankarskog ombudsmana sa obespravljenim klijentima i žirantima dio je njegove ustaljene prakse, koja se, u smislu ažurnosti i boljeg pristupa problemima, pokazala kao kvalitetna.

“Problematika klijenata odnosi se na bankarske proizvode iz kreditne ekspanzije koja je postojala od 2006. do 2008. godine. Ovdje je posebno potrebno istaći da, kada je u pitanju žirantstvo, prisutna su krivotvorenja žirantstva. Žiranti su to saznali kada su dobili opomene zbog neizmirenih obaveza ili od Kreditnog biroa Centralne banke Crne Gore kada su otišli da sa nekom bankom zaključe neki posao, što su za njih bila iznenađenja”, naglasio je Kalač.

Prema njegovim riječima bilo je mnogo pokazatelja da se radi o falsifikovanju dokumentacije, falsifikovanju potpisa ili mij enj anju brojki u dokumentaciji koja je izvorno predata za kreditni aranž žman, zbog čega su građani u veoma teškoj situaciji.

“Ništa manje teško nije ni onima koji su legalno preuzeli ulogu žiranta, ali koji su u velikim problemima zbog vraćanja kredita kojeg klijent ne otplaćuje. U tom smislu nema prigovora da je došlo do krivičnih radnji, ali su prisutne ekonomske teškoće i ogromno nerazumijevanje, prvo, klijenta kod kojeg su žiranti i od banke kod koje je taj kredit zaključen” dodao je Kalač.


 

CETINJSKI LIST - 25.02.2015. godine

Bankarski ombudsman na Cetinju

Bankarski ombudsman, doc. dr Halil Kalač, posjetiće u petak, 27. februara, Cetinje. On će u periodu od 10 do 15 časova u sali Skupštine Prijestonice primati prigovore klijenata i žiranata banaka i mikrokreditnih finansijskih institucija, kojima su povrijeđena finansijska prava. Istog dana Ombudsman će biti gost Radio Cetinja.

Bankarski ombudsman je zaštitnik finansijskih prava klijenata banaka, mikrokreditnih finansijskih institucija i kreditnih unija. On je nezavisno lice koje u vansudskom postupku učestvuje u rješavanju spornih pitanja između klijenata i banaka, odnosno mikrokreditnih finansijskih institucija i kreditnih unija.

Potreba zaštite klijenata banaka i drugih finansijskih institucija pojačano je naglašena zbog posljedica globalne ekonomske krize kao i zbog agresivne markentiške politike banaka i drugih finansijskih institucija pri nuđenju bankarskih proizvoda i usluga.

Bankarskom ombusmanu može se obratiti klijent (uključujući i žiranta) banke ili mikrokreditne finansijske institucije, koji smatra da du povrijeđena njegova finansijska prava iz poslovnog odnosa s bankom. Prije obraćanja Bankarskom ombudsmanu klijent i žirant mora podnijeti prigovor banci odnosno mikrokreditnoj finansijskom instituciji da su povrijeđena njegova finansijska prava zbog nepridržavanja zakona i obaveza iz zaključenog ugovora, odnosno, ukoliko smatra da su aktom, radnjom ili nepostupanjem banke ili mikrokreditne finansijske institucije, povrijeđena njegova prava.

Bankarski ombudsman, na osnovu informacija i saznanja prikupljenih u postupcima koje vodi, ima pravo da daje preporuke bankama odnosno finansijskim institucijama, za poboljšanje odnosa prema klijentima.

U rješavanju spora između klijenta i banke odnosno finansijske institucije, Bankarski ombudsman može da predloži poravnanje između klijenta i banke odnosno finansijske organizacije, da preporuči banci odnosno finansijskoj instituciji, u cilju rješavanja spora, da izmijeni akt, preduzme radnje ili otkloni nedostatke koji su prouzrokovali spor izmedju klijenta i banke odnosno finansijske institucije i da savjetuje klijenta vezano za okončanje spora.


 

RTCG.ME - 08.01.2015. godine

Kamatne stope guše privredu i građane

Kamatne stope u Crnoj Gori još su vrlo visoke, guše privredu, opterećuju porodične budžete i nijesu stimulativne za investitore, ocijenio je bankarski ombudsman Halil Kalač.

On očekuje da će se ulaskom tri nove banke i jedne mikrokreditne institucije na crnogorsko tržište, povećati ponuda novca, što će dovesti do pada njegove cijene, odnosno daljeg smanjenja kamatnih stopa.

Kalač je agenciji Mina-business rekao da ohrabruje činjenica da su banke ispoštovale preporuke bankarskog ombudsmana i Centralne banke (CBCG) da smanje kamate, ali očekuje njihov dalji pad.

“Svi slažu da su kamatne stope visoke. Čak je i Evropska komisija ocijenila da su one kamen spoticanja za privredu. Zato treba da dođe do njihovog smanjenja”, kazao je Kalač.

On je podsjetio da je, u tom pravcu, CBCG preporučila bankama da do kraja septembra smanje kamatne stope, jer njihova visina može da ugrozi finansijsku stabilnost.

Prema podacima CBCG prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite snižena u oktobru u odnosu na septembar 1,06 procentnih poena na 9,71 odsto što, prema riječima Kalača, pokazuje da su banke u određenoj mjeri počele da postupaju po preporuci te monetarne institucije.

“Banke su prihvatile preporuku i smanjile prosječnu ponderisanu efektivnu kamatnu stopu u prosjeku 1,06 procentnih poena. Tako je učinjen prvi korak u primjeni preporuke i treba očekivati nastavak tog trenda u ovoj godini”, kazao je Kalač.

CBCG je pozvala banke da nastave sa snižavanjem kamatnih stopa i najavila da će kontinuirano pratiti njihovo kretanje, a po potrebi preduzimati odgovarajuće mjere.

Kalač je saopštio da je, na osnovu učestalih prigovora klijenata na visinu troškova koje banke zaračunavaju na dozvoljeni minus tekućeg računa građana i kreditne kartice, tražio njihovo smanjenje.

Bankarski ombudsman je krajem marta uputio preporuku bankama da smanje kamatne stope na overdraft kredite, odnosno dozvoljeni minus na tekućim računima građana, jer su visoke. Preporuka se odnosila na deset banaka koje odobravaju tu vrstu kredita.

Prema riječima Kalača, na preporuku je u roku od 30 dana odgovorilo pet banaka koje su navele da su spremne da o tom problemu razgovaraju. Odgovore na preporuku dostavile su NLB Montenegrobanka, Crnogorska komercijalna (CKB), Hypo Alpe Adria (HAAB), Hipotekarna i Sosiete Generale Montenegro banka.

“Banke su pokazale zainteresovanost da njihove kamatne stope budu što prihvatljivije na crnogorskom tržištu, da su one promjenljiva kategorija i zavise od više faktora”, kazao je Kalač.

On očekuje da će se ulaskom tri nove banke i jedne mikrokreditne institucije na crnogorsko tržište, povećati ponuda novca, što će dovesti do pada njegove cijene, odnosno daljeg smanjenja kamatnih stopa.

Kalač je agenciji Mina-business rekao da ohrabruje činjenica da su banke ispoštovale preporuke bankarskog ombudsmana i Centralne banke (CBCG) da smanje kamate, ali očekuje njihov dalji pad.

“Svi slažu da su kamatne stope visoke. Čak je i Evropska komisija ocijenila da su one kamen spoticanja za privredu. Zato treba da dođe do njihovog smanjenja”, kazao je Kalač.

On je podsjetio da je, u tom pravcu, CBCG preporučila bankama da do kraja septembra smanje kamatne stope, jer njihova visina može da ugrozi finansijsku stabilnost.

Prema podacima CBCG prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite snižena u oktobru u odnosu na septembar 1,06 procentnih poena na 9,71 odsto što, prema riječima Kalača, pokazuje da su banke u određenoj mjeri počele da postupaju po preporuci te monetarne institucije.

“Banke su prihvatile preporuku i smanjile prosječnu ponderisanu efektivnu kamatnu stopu u prosjeku 1,06 procentnih poena. Tako je učinjen prvi korak u primjeni preporuke i treba očekivati nastavak tog trenda u ovoj godini”, kazao je Kalač.

CBCG je pozvala banke da nastave sa snižavanjem kamatnih stopa i najavila da će kontinuirano pratiti njihovo kretanje, a po potrebi preduzimati odgovarajuće mjere.

Kalač je saopštio da je, na osnovu učestalih prigovora klijenata na visinu troškova koje banke zaračunavaju na dozvoljeni minus tekućeg računa građana i kreditne kartice, tražio njihovo smanjenje.

Bankarski ombudsman je krajem marta uputio preporuku bankama da smanje kamatne stope na overdraft kredite, odnosno dozvoljeni minus na tekućim računima građana, jer su visoke. Preporuka se odnosila na deset banaka koje odobravaju tu vrstu kredita.

Prema riječima Kalača, na preporuku je u roku od 30 dana odgovorilo pet banaka koje su navele da su spremne da o tom problemu razgovaraju. Odgovore na preporuku dostavile su NLB Montenegrobanka, Crnogorska komercijalna (CKB), Hypo Alpe Adria (HAAB), Hipotekarna i Sosiete Generale Montenegro banka.

“Banke su pokazale zainteresovanost da njihove kamatne stope budu što prihvatljivije na crnogorskom tržištu, da su one promjenljiva kategorija i zavise od više faktora”, kazao je Kalač.


 

 MINA Business - 06.01.2015. godine

Bankarski ombudsman procesuirao 56 prigovora

Bankarskom ombudsmanu se u toku prošle godine obratilo ukupno 456 klijenata, žiranata i građana, dok je 56 prigovora, koji su se uglavnom odnosili na banke, procesuirano, saopštio je bankarski ombudsman, Halil Kalač.

“U prošloj godini je u odnosu na 2013, zabilježeno sedam odsto manje posjeta bankarskom ombudsmanu. Ukoliko se taj broj tretira kao uzorak, može se konstatovati da je u prošloj godini bilo sedam odsto manje povreda finansijskih prava klijenata i žiranata nego 2013. godini”, rekao je Kalač agenciji Mina-business.

On je kazao da se od ukupnog broja prigovora, 75 odsto odnosilo na klijente, a 25 odsto na žirante. Od 56 procesuiranih zahtjeva 47 se odnosilo na banke, šest na mikrofinansijske institucije (MFI), a tri na Ministarstvo finansija.

Kalač je dodao da su 43 odsto procesuiranih prigovora podnijeli klijenti banaka i MFI, a 13 žiranti.

“Zakon o potrošačkim kreditima, koji je počeo sa primjenom početkom prošle godine, u značajnoj mjeri je pobošljao informisanost građana u poslovanju sa bankama i MFI. Građani su informisaniji o mogućnosti da zaštitu finansijskih prava prvo traže prigovorom banci i MFI, pa tek onda kod nadležnih organa i bankarskog ombudsmana”, naveo je Kalač.

On je rekao da se brojni interni postupci vode kod banaka i MFI, koje prigovore klijenata blagovremenije rješavaju u odnosu na prethodne godine.

“U prošloj godini, kao i 2013, nije bilo prijave krivotvorenja žiranstva, što govori da je ta pojava kod banaka znatno suzbijena. Brojni postupci za zaštitu finansijskih prava kod sudova su u toku, zbog krivotvorenja žiranstva u periodu kreditne ekspanzije”, saopštio je Kalač.

Kada je riječ o prigovorima klijenata, on je naveo da su ih podnosili građani i preduzeća. Prigovori građana, koji su procesuirani, odnosili su se kredite, račune, depozite i platne kartice.

“Većina prigovora kada su u pitanju krediti odnosila se na period kreditne ekspanzije od 2006. do 2009. godine. Kada su u pitanju platne kartice, prigovori su se odnosili na visinu kamate i druge troškove kod kreditnih i debitnih kartica”, naveo je Kalač.

On je dodao da je kod tekućih računa građana najviše prigovora bilo na visinu kamate kod dozvoljenih minusnih stanja, a kod depozita na staru deviznu i dinarsku štednju i tačnost i redovnost obračuna kamate na depozite.

Kalač je saopštio da se najviše prigovora na zajmove odnosilo na stambene, potrošačke i overdraft kredite.

“Kada su u pitanju stambeni krediti, radi se o hipotekarnim, koji su indeksiranim u švajcarskim francima. Kod tih stambenih kredita, osnovna primjedba je da je Hypo Alpe Adria banka (HAAB) plasirala bankarski poroizvod visokog rizika, a da o tome nije u dovoljnoj mjeri obavijestila potencijalne klijente, kao i da je ugovorima u tim kreditnim aranžmanima sav rizik prebacila na njih i njihove jemce”, objasnio je Kalač.

On je dodao da klijenti nijesu razumjeli korišćenje tog bankarskog proizvoda i visok rizik koji ga može pratiti.

“Kao posljedica rasta kursa švajcarskog franka u odnosu na euro, nastao je visok obračun valutnih razlika, koji su uvećali glavnicu kredita, što je izazvalo veći iznos kamata i dovelo da povećanja duga, tako da i poslije višegodišnjeg izmirenja obaveza klijenti duguju više nego kada su regulisali kredit”, naveo je Kalač.

On je rekao da je HAAB odbila prigovore klijenata na visinu obračuna duga i nije prihvatila preporuku bankarskog ombudsmana za rješavanje tog problema, zbog čega su klijenti podnijeli kolektivnu tužbu nadležnom sudu.

“Kada su u pitanju potrošački krediti, prigovori su se odnosili na visinu kamatne stope i drugih troškova koji prate korišćenje zajma. Klijenti su se žalili i na jednostrani raskid ugovora, neprihvatanje reprograma i pokretanje postupka za naplatu potraživanja iz fiducija i hipoteka, preko javnih izvršitelja”, saopštio je Kalač.

On je dodao da su se prigovori na overdraft kredite, odnosno dozvoljeni minus na tekućim računima građana, odnosili na visinu kamatne stope koje su banke obračunavale.

“Pokazalo se da je ta vrsta kredita i korišćenje platnih kartica, najskuplji bankarski proizvodi kod nas”, rekao je Kalač.

On je kazao da su se klijenti prošle godine žalili i na visoke kamatne stope kod kredita odobrenih privredi i građanima.
Prema podacima CBCG, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite u oktobru kod banaka bila 9,28 odsto, a kod MFI 26 odsto.

Kalač je saopštio da je procesuirano 11 prigovora koji su se odnosili na račune građana.

“Oni se odnose na blokadu više od 50 odsto primanja, neinformisanost o stanju računa, visinu provizije za njegovo održavanje i zatvaranje. Prigovori korisnika računa odnosili su se i na visinu kamatne stope na odobrena minusna stanja na tekućim računima, koja je visoka i kretala se i iznad 20 odsto na godišnjem nivou”, rekao je Kalač.

On je dodao da su procesuirana i četiri prigovora na depozite, koji su se odnosili na staru deviznu štednju, oročenu štednju i tačnost obračuna kamate u odnosu na oročenje. Procesuirano je i šest prigovora na platne kartice, koji su se odnosili na dug, visinu troškova održavanja i visinu kamatne stope.

Prigovori žiranata su se, kako je naveo Kalač, odnosili na kreditne aranžmane u kojima su bili jemci, uglavnom u periodu kreditne ekspanzije, a njihova realizacija je u toku.

“Žiranti su prigovarali jer vraćaju tuđi kredit, a po tom osnovu su im blokirani računi sa prihodima, tako da su dovedeni u tešku materijalnu situaciju. Banke i MFI ne čine sve da te kredite naplate od klijenata, nego ih naplaćuju od žiranata”, saopštio je Kalač.
On je dodao da su se prigovori odnosili i na nedostupnost informacija o klijentu, dokumentacije i ugovora o kreditu, o visini duga klijenta i drugim žirantima po kreditu.

Od ukupno 13 procesuiranih postupaka, žiranti su u najvećem broju postupaka prigovarali zbog blokade zarade ili penzije više od 50 odsto, kao i zbog blokade odobrenog minusa na tekućem računu.

“U dva postupka, žiranti su prigovarali na žiranstvo i odobravanje kredita na osnovu krivičnih radnji, prevare, falsifikovanja i zloupotrebe isprava, iz perioda kreditne ekspanzije”, kazao je Kalač.

On je saopštio i da se najviše prigovora preduzetnika odnosilo na kreditne aranžmane iz perioda kreditne ekspanzije, čija je realizacija u toku.
“Primjedbe su se odnosile i na neprihvatanje reprograma kredita po nepovoljnijim uslovima od stanja iz ugovora o kreditu. Preduzetnici su se žalili i na visoke kamatne stope na novoodobrene i kredite u otplati”, kazao je Kalač.

On je dodao da su se preduzetnici i preduzeća žalili i na neodobravanje novih kredita, na blokadu računa i pogoršanje stanja nelikvidnosti.
“Opšti je utisak da su kamatne stope visoke i da su nepovoljni uslovi kredita za pokretanje novog biznisa, brži ekonomski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta”, zaključio je Kalač.

 

 

 

 

 

Copyright 2011 © Bankarski Ombudsman Crne Gore